Referendum o Danu RS-a i zvanično prerastao u anketu

Da se u RS-u poštuju zakoni samo onda kada to odgovara vladajućoj strukturi, pokazuje i slučaj referenduma. Vlasti RS-a poništile su praktično same rezultate održanog neustavnog referenduma o Danu RS-a u ovom entitetu jer ih nisu objavili u formi izvještaja u Službenom glasniku RS-a, iako je istekao za to propisani rok od trideset dana

Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je rezultate referenduma o 9. januaru, Danu RS‑a, na kojem su se Srbi u ovom entitetu, pošto Bošnjaci nisu glasali, izjasnili da žele Dan RS‑a slaviti 9. januara. Ustavni sud ostao je time pri ranijem stajalištu: referendum je neustavan. I sve druge odluke koje je Sud donio u proteklom periodu u vezi s referendumom imaju zajednički imenitelj – neustavnost.

Razlog za poništavanje rezultata leži u činjenici da je referendum proveden na osnovi odluke o raspisivanju republičkog referenduma od 15. jula 2016. godine, za koju je Ustavni sud BiH ustvrdio da nije u saglasnosti s Ustavom BiH. Podsjetimo, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović podnio je zahtjev za rješavanje ustavnopravnog spora s entitetom RS u vezi s odlukom o raspisivanju republičkog referenduma.

Od samoga početka bošnjački političari protiv su referenduma jer smatraju da je referendum o 9. januaru samo test za neke buduće referendume. Osim toga, on je i neustavan. Naime, prošle godine Ustavni sud BiH utvrdio je da 9. januar kao Dan i krsna slava RS-a vrijeđa Bošnjake i Hrvate u ovom entitetu i to iz dvaju razloga. Prvo što Bošnjaci i Hrvati ne mogu slaviti vjerski pravoslavni praznik, a drugo je to što se 9. januar može označiti kao datum kada su donesene odluke čiji je rezultat etničko čišćenje i genocid nad Bošnjacima.

Takmičenje opozicije

Svi oni Srbi koji su s Miloradom Dodikom na čelu izašli na referendum jednoglasno su ga podržali. Opozicija u RS-u takmičila se ko će se prikazati većim Srbinom od Dodika. U tome je prednjačio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. A onda su, sedmicu poslije referenduma, došli lokalni izbori na kojima je Dodik pomeo opoziciju. Hem su izgubili, hem su opet ispali manji Srbi od Dodika.

Dodiku je igra oko referenduma očito koristila jer je morao provesti jedan od referenduma koje godinama obećava svojim glasačima i održava se na političkoj sceni zbog tih obećanja uprkos brojnim korupcijskim aferama i ekonomskom uništavanju RS‑a. Međutim, koliko je Dodiku stalo do referenduma i njegovih rezultata, najbolje govori sve ono što se dešavalo poslije izbora.

Prvo je, bez obzira na rezultate referenduma, predložen novi zakon o praznicima RS-a, prema kojem će se 9. januar slaviti kao Dan RS-a, ali kao sekularni praznik. Način obilježavanja određivat će Vlada RS-a. Dakle, referendum je bio apsolutno nepotreban jer očito da nikome u RS-u nije bitno šta misle građani. Narodna skupština RS-a time je ispoštovala odluku Ustavnog suda BiH i izmijenila Zakon o praznicima, a referendum je poslužio kao odlična predizborna kampanja Dodikovog SNSD-a. Dakle, i vuk sit i ovce na broju. Ko je tu vuk, a ko su ovce, stvar je lične percepcije.

Istini za volju, Zakon o Danu RS-a još nije stupio na snagu jer je upućen entitetskom Ustavnom sudu nakon što su bošnjački delegati uložili veto. Na sjednici Zajedničke komisije entitetske Narodne skupštine i Vijeća naroda nije postignut dogovor o tome kako izmijeniti odredbe Zakona da odgovaraju predstavnicima svih naroda – 9. januar je za Bošnjake neprihvatljiv i sada, kao što je bio neprihvatljiv i prije.

Da se u RS-u poštuju zakoni samo onda kada to odgovara vladajućoj strukturi, pokazuje i slučaj referenduma. Vlasti RS-a praktično su i same poništile rezultate održanog neustavnog referenduma o Danu RS-a u ovom entitetu jer ih nisu objavili u formi izvještaja u Službenom glasniku RS-a iako je istekao za to propisani rok od trideset dana. Kako je navedeno u članu 5. Odluke o konstatiranju rezultata republičkog referenduma, “rezultati referenduma će biti objavljeni u formi izvještaja u Službenom glasniku RS-a najkasnije u zadanom roku od 30 dana od konstatiranja rezultata referenduma”. Rok od 30 dana istekao je 11. novembra.

A Dodik već polahko počinje prati ruke od referenduma. Iz njegovog kabineta saopćeno je da se “predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne može ni na koji način dovoditi u vezu s procedurom objave Izvještaja o rezultatima republičkog referenduma koji je održan 25. septembra 2016., jer je taj postupak ustavno i zakonski u isključivoj nadležnosti Narodne skupštine RS-a”.

Izvještaj o rezultatima bio bi već objavljen, tvrde iz Dodikovog kabineta, da bošnjački delegati u Vijeću naroda RS-a nisu pokrenuli proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Rezultati će biti objavljeni nakon donošenja konačne odluke Ustavnog suda RS-a. Ali, čemu objavljivanje rezultata ako su izmjene Zakona o praznicima u proceduri neovisno o rezultatima referenduma? Odnosno, čemu izmjene Zakona kojim je 9. januar “osakaćen” za krsnu slavu ako su građani rekli da žele slaviti 9. januar kao Dan RS-a, što je bilo regulirano ranijim zakonom? Ovo potvrđuje ono što je bilo jasno od početka, referendum je bio samo predizborna kampanja SNSD-a, a u stvarnosti je obična anketa koja nikoga ni na šta ne obavezuje.

Protjerivanje stranaca

Interesantno je kako na to gleda Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS‑a. On tvrdi da je Ustavni sud BiH priznao referendum time što je njegove rezultate stavio van snage. Međutim, Čubrilović nije shvatio da je logično da Sud stavi van snage rezultate nečega za što od početka tvrdi da je neustavno te se drži svoga stava od početka do kraja. Sasvim je logično da poništi rezultate referenduma održanog uprkos odlukama kojim ga je proglasio neustavnim.

Kako to obično biva, kada se nekome u RS-u ne sviđaju odluke Ustavnog suda BiH, onda svi uglas viču kako su to odluke političke, a ne pravne prirode, kako treba protjerati strance iz Ustavnog suda (umjesto njih, instalirati Dodikove Srbe koji će glasati po “Dodikovom pravu” i nalogu da se što lakše uništi država). Srbi su, inače, poznati po protjerivanju nesrba, bez obzira na to jesu li oni stranci ili domaći. Podsjetimo, Narodna skupština RS-a usvojila je prije nekoliko godina odluku o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, ali ta odluka nikada nije objavljena. Isto ono Tužilaštvo čiji je glavni tužilac Goran Salihović skrivao predmete koji imaju veze s Miloradom Dodikom i njegovim kriminalom.

Ovih dana novi predsjednik najveće opozicione stranke iz RS-a (SDS) Vukota Govedarica pokušava preoteti titulu “veći Srbin od Dodika” od Mladena Ivanića te najavljuje još jedan referendum. O pravosudnim institucijama.

“SDS traži da se u Parlamentu BiH razgovara o radu i reformi Suda BiH, Tužilaštva BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Ako naši partneri u Parlamentu BiH ne pristanu na posebnu sjednicu, onda će SDS u Narodnoj skupštini RS-a zatražiti pokretanje referenduma na kojem bi se građani ovog entiteta izjasnili o reformi pravosuđa u BiH”, izjavio je Govedarica te dodao kako je nezadovoljan nacionalnom strukturom u državnim pravosudnim institucijama.

Ko zna kako bi glasilo referendumsko pitanje, mada se može naslutiti da bi moglo izgledati ovako: “Jeste li za to da u Sudu, Tužilaštvu i VSTV-u ima više Srba?”

I Milorad Dodik zauzet je ovih dana. Piše pozivnice za proslavu 9. januara. Nema veze što Zakon o praznicima nije usvojen, ni to što rezultati referenduma nisu objavljeni, a i da jesu, opet su neustavni, u Banjoj Luci će se slaviti. Samo slavlje Srbina spašava.

PROČITAJTE I...

Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk

Nekadašnji komandant 7. muslimanske brigade Šerif Patković danas je predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH, koja okuplja Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja, Savez demobilisanih boraca u FBiH, organizaciju Porodica šehida i poginulih boraca i Savez ratnih vojnih invalida. Aktivan je u upravnim odborima fondacija za pravnu pomoć borcima Armije RBiH i za stambeno zbrinjavanje boračke populacije u FBiH. S komandantom smo razgovarali povodom oslobađajuće presude Naseru Oriću, ali i reakcije koju je uputio ispred koordinacije koju vodi na, za borce, neprihvatljivo imenovanje Svetlane Cenić na poziciju predsjednice Nadzornog odbora BH Telecoma

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!