Proljetni se miris širi Krajinom

Nanićeva pobjeda znači i povratak SDA u viteški grad Bužim, a pobjeda je za SDA time slađa jer je osigurana u borbi “samih protiv svih”. Ona ukazuje i na to da je u Unsko‑sanskom kantonu došlo do zamora glasača, koji nakon bezbrojnih podjela, nakon ispraznih obećanja i novih razočarenja novonastalim strankama i nezavisnim kandidatima (najčešće višestrukim preletačima) vraćaju povjerenje SDA.

Na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine podjele su, čini se, najjače uprkos tome što su Bošnjaci apsolutna većina i što time praktički sami mogu odlučivati o svojoj političkoj sudbini. U mnogobrojnim podjelama teško se razaznaje ko tačno pripada ljevici, a ko desnici, ko je građanska, a ko nacionalna stranka, ko vodi brigu o vjeri i domovini, a ko je spreman to sve prodati zarad ličnih interesa. Grupa nezavisnih kandidata okupila se oko političke platforme Pomak, te se udružila s A-SDA i kao nova politička koalicija podržala SDP-ovog kandidata Denisa Bećirovića.

Da ovaj politički savez nije dugoročno i funkcionalno rješenje, vidjelo se odmah nakon prvih mjeseci rada nove skupštinske većine u Unsko-sanskom kantonu. Ubrzo su se javile i prve turbulencije, a Pomak je organizirao konferenciju za medije putem koje su poslali poruku da će djelovati kao zaseban politički subjekt koji ima tri zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona i kao takav može uploviti u političke igre s velikim strankama, ucjenjujući neku novu većinu kako bi dobili ono što su namjerili da dobiju.

Mersudin Nanić, još uvijek aktuelni direktor Centra za kulturu, sport i informisanje Bužim, na vanrednim lokalnim izborima kao kandidat SDA osvojio je vrlo neizvjesnu utrku za načelnika Općine Bužim. Preliminarno brojanje pokazalo je da je Nanić dobio 3.183 glasa, a Nedžad Kudelić 3.067 glasova, što je za 116 glasova više. Nanić je time odnio pobjedu nad Kudelićem, koji je kao nezavisni kandidat imao podršku čak šest političkih subjekata na području općine Bužim.

Nanić je završio Islamski pedagoški fakultet u Bihaću i Fakultet informacionih tehnologija u Banjoj Luci. Obnašao je funkciju predsjednika Mjesne zajednice Bužim, radio je u osnovnoj i srednjoj školi u Bužimu kao predavač informatike, kao i u OŠ “Ćoralići” u Cazinu i bio predsjednik NVO “Sadaka”.

Nanićeva pobjeda znači i povratak SDA u viteški grad Bužim, a pobjeda je za SDA time slađa jer je osigurana u borbi “samih protiv svih”. Ona ukazuje i na to da je u Unsko‑sanskom kantonu došlo do zamora glasača, koji nakon bezbrojnih podjela, nakon ispraznih obećanja i novih razočarenja novonastalim strankama i nezavisnim kandidatima (najčešće višestrukim preletačima) vraćaju povjerenje SDA.

Međutim, time ništa ne završava, tek počinje, posebno kada govorimo o “ljutim Krajišnicima”. Nanić će morati opravdati povjerenje glasača, inače će doći do novih podjela, novih razočarenja i začarani krug će se nastaviti.

S tim da će razočaranih i ljutih biti sve manje i manje jer narod iz Krajine doslovno curi i više nema vremena za političke eksperimente. Zbog toga je sve izvjesnije da proljeće u Unsko-sanskom kantonu sa sobom donosi i nove prekompozicije u skupštinskoj većini iz koje bi, po svemu sudeći, mogle otpasti sve nezavisne, lijeve i tzv. građanske opcije, a ujediniti se sve bošnjačke podijeljene stranke.

PROČITAJTE I...

Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države institucije su građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd. Moramo vratiti javno dobro građanima

Dok teroristički napad na ustavni poredak Republike Turske dobija epilog u pravosuđu, FETÖ se, zahvaljujući ključevima datim u priznanjima, sve više dešifrira. Više od tri i po hiljade osuđenih u 289 procesa tek je vrh ledenog brijega. Riječ je o FETÖ teroristima koji su odgovorni za smrt 251 šehida i više od 2.000 gazija 15. jula 2016. Međutim, to je daleko od smrtnog udarca organizaciji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!