Preminuo akademik dr. Ibrahim Pašić

U Sarajevu je jutros nakon teške i kratkotrajne bolesti preminuo akademik dr. Ibrahim Pašić (1948–2017), istaknuti naučnik, historičar, javni djelatnik i profesor. Prenosimo saopćenje koje je tim povodom objavila BZK “Preporod”

Akademik Pašić bio je profesor na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru te profesor na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini, kao i jedan od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Bavio se prvenstveno starijom i srednjovjekovnom prošlošću Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, a naročito pitanjima etnogeneze i historijske onomastike te bosanskim stećcima i muslimanskim nišanima u Bosni.

Uz veliki broj pojedinačnih radova i druge za objavljivanje priređene studije, objavio je sljedeće knjige: Zločin u Ahatovićima (1993), Toponimska srbizacija Glasinca (1996), Od hajduka do četnika: Stradanja i genocid nad glasinačkim Bošnjacima od najstarijih vremena do 1994. godine (2000), Kulin i Prijesda: Dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne (2006), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 1, Od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije (2008), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 2, Mile i Moštre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i Crkve bosanske (2009), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 3, Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni (2012), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 4, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji (2013) i Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini (2017).

Njegovo kapitalno djelo jeste upravo knjiga Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini, za koju je dobio specijalnu nagradu “Hasan Kaimija”. Riječ je o opsežnoj monografskoj studiji koja predstavlja svojevrsnu historiju bosanskog stećka i muslimanskog nišana u Bosni i dosad najcjelovitiji rad o kontinuitetu bošnjačke sepulkralne kulture od vremena srednjovjekovne pa do vremena osmanske Bosne i dalje.  Prateći povijesno-tradicijski kontinuitet između stećka i nišana, ova knjiga daje odgovore na brojna važna pitanja bosanske historiografije, a sve na temelju originalnih autorovih istraživanja kojima su obuhvaćene sve značajne nekropole stećaka i stara muslimanska grobišta u Bosni.

Posebno su značajne i autorove knjige iz niza Predslavenski korijeni Bošnjaka, koje su isto tako posvećene dosad slabo ili nimalo poznatim pitanjima najstarije prošlosti Bošnjaka i Bosne, a koje također na svoj način ukazuje na neupitnu historijsku utemeljenost i Bosne kao države i Bošnjaka kao naroda.

Smrt akademika Pašića predstavlja veliki gubitak za sve nas, ali istovremeno budi svijest o zaokruženju jedne odvažne ljudske avanture na produbljivanju znanja o Bosni i starobosanskom biću. Akademik Ibrahim Pašić bio je nepokolebljivi istraživač bosanske povijesti i njezinih glavnih tokova koji su iz dubina vremena došli do nas današnjih i bitno nas odredili. Beskrajno smo mu zahvalni na knjigama o Bosni kojima je rasvjetljavao naše postojanje u oskudnim vremenima.

BZK “Preporod” izražava duboko saosjećanje porodici akademika Pašića, njegovim prijateljima i saradnicima, zagovarajući smirenost u ovome suđenom času.

Dženaza akademika Pašića obavit će se na Grličića brdu u Sarajevu u subotu, 24. juna u 16.00 sati.

Zajednička komemoracija BZK “Preporod” i Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca održat će se u petak, 30. juna  2017. godine s početkom u 14.00 sati u prostorijama Vijeća (Vladimira Perića 13).

PROČITAJTE I...

Zastupljen je u tridesetak antologija suvremene hrvatske poezije i u tri do sada objavljene antologije bošnjačke poezije, te u isto toliko panorama i zbornika na hrvatskom i na stranim jezicima. Preporod Sarajevo je njegove izabrane pjesme uvrstio u ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Neke su njegove pjesme i ciklusi pjesama te kratke priče prevedeni na tridesetak jezika.

Umjesto jalovog kritizerstva koje podrazumijeva stalnu proizvodnju crnila, Enes se bavio suštinom problema uvijek tražeći rješenje, katarzu ili barem utjehu. Uspijevao je ovo zbog viška čovjekoljublja u sebi, ali i osjećaja odgovornosti prema vlastitom narodu. Način na koji je pristupao svojim kolumnama bio je s nakanom da dijagnosticira problem, ponudi rješenje i obrazuje. Kao glavni urednik Stava, sarađujući s Enesom gotovo četiri godine na prvoj liniji medijske fronte, rekao bih da je imao vrlinu koja je rijetkost u našem medijskom prostoru. Osim što je bio konzistentan u svojim stavovima, primijetio sam da svom pisanju prilazi s dozom volonterizma, s osjećajem misije koja karakterizira istinske aktiviste, zašto ne reći borce “za našu stvar”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!