Postoji li nacionalizam među Bošnjacima: HALID BEŠLIĆ

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Jedan od najvećih muzičkih umjetnika iz BiH, Halid Bešlić, za Stav kaže da je šovinizam za Bošnjake strana pojava

Bošnjaci su kroz historiju najmanje bili nacionalisti, ali se s vremenom i kod njih nacionalizam počeo pojavljivati, ali u manjoj mjeri. U odnosu na ostale narode iz našeg okruženja, najmanje nacionalizma ima kod Bošnjaka.

Bošnjaci su vezani za Bosnu. U tom se kontekstu kod njih nacionalizam najviše i ispoljava. Ali to, zapravo, i nije nacionalizam, već više patriotizam. Sudbina Bosne vezana je za Bošnjake i oni su vezani za nju. Problemi Bosne reflektiraju se i na njima. Pojavljuju se frustracije, pa samim tim bude i nacionalizma.

Ako isključimo islamski fanatizam, šovinizam je Bošnjacima strana pojava. Ja to barem tako vidim. Nemaju oni to. Ne mogu oni kontinuirano mrziti, oni mrze samo sekundarno. Naljute se, pa u ljutnji nešto kažu. Al’ da u sebi nose šovinizam, to ne znaju. To je dobra strana Bošnjaka.

 

 

PROČITAJTE I...

Napad u zemlji u kojoj su različitosti prihvaćene do mjere da se ne primjećuju i u kojoj je ova vrsta nasilja potpuno strana jeziva je trauma za Novi Zeland, ali bi morala biti i za cio svijet. Izuzetno mnogo pitanja, od kojih sam tek neka dotakao, otvoreno je ovim zlodjelom. Jedno koje do sada nisam spomenuo jeste da li će se iole ozbiljnije pristupiti borbi protiv bjelačkog rasističkog nasilja, islamofobije, odnosno mržnje uperene protiv muslimana tako brižno gajene decenijama

Pojedinac ili grupa danas mogu biti anitmuslimanski šovinisti, a ipak sudjelovati u javnom diskursu s legitimnih političkih pozicija, a što uključuje i redovno pravdanje velikosrpskih pohoda tokom devedesetih ili revizionizam u vezi s genocidom nad Bošnjacima. Preorijentacija s Adolfa Hitlera na Radovana Karadžića, odnosno s odreda Waffen SS na četnički pokret, označava legalizaciju i legitimizaciju jednog te istog šovinizma koji je upućen prema drugom i drugačijem. Četnici su u suštini postali SS za 21. stoljeće, ideologija i organizacija koja je zasad i dalje legitimna

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!