Postoji li nacionalizam među Bošnjacima: HALID BEŠLIĆ

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Jedan od najvećih muzičkih umjetnika iz BiH, Halid Bešlić, za Stav kaže da je šovinizam za Bošnjake strana pojava

Bošnjaci su kroz historiju najmanje bili nacionalisti, ali se s vremenom i kod njih nacionalizam počeo pojavljivati, ali u manjoj mjeri. U odnosu na ostale narode iz našeg okruženja, najmanje nacionalizma ima kod Bošnjaka.

Bošnjaci su vezani za Bosnu. U tom se kontekstu kod njih nacionalizam najviše i ispoljava. Ali to, zapravo, i nije nacionalizam, već više patriotizam. Sudbina Bosne vezana je za Bošnjake i oni su vezani za nju. Problemi Bosne reflektiraju se i na njima. Pojavljuju se frustracije, pa samim tim bude i nacionalizma.

Ako isključimo islamski fanatizam, šovinizam je Bošnjacima strana pojava. Ja to barem tako vidim. Nemaju oni to. Ne mogu oni kontinuirano mrziti, oni mrze samo sekundarno. Naljute se, pa u ljutnji nešto kažu. Al’ da u sebi nose šovinizam, to ne znaju. To je dobra strana Bošnjaka.

 

 

PROČITAJTE I...

Liberalniji krug intelektualaca smatra da sada nije vrijeme potezati ovo pitanje iz nekoliko razloga. Prvi je zbog osjetljivosti Srbije na trenutna dešavanja s Kosovom. Bošnjaci bi u svemu tome mogli biti kolateralna šteta. Podsjećaju da u ovom momentu ovo ne odgovara ni Bošnjacima u BiH, odnosno da jača separatističke težnje političkog vrha entiteta RS. Umjesto ovih tema, smatraju, trebalo bi učiniti sve da se u okviru sadašnjeg pravnog okvira i mogućnosti u Srbiji i Crnoj Gori poboljša stanje prava i sloboda Bošnjaka

Mnogobrojne su indicije da je na sceni zajedničko, ujedinjeno i koordinirano djelovanje Rusije, Srbije i vladajućih lidera bh. entiteta RS-a s ciljem da se, na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, uveća Srbija. U mnoštvu takvih indicija zanimljivi su razlozi i osnova za odluku Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da početkom septembra 2018. godine zabrani ulazak u BiH Jevgeniju (Zaharu) Prilepinu, navodno, piscu i novinaru, jer “predstavlja prijetnju sigurnosti BiH, pravnom poretku i međunarodnim odnosima”. OSA je tako odlučila na osnovu provjerenih podataka da je Prilepin, komandant jednog paravojnog bataljona, aktivno angažiranog na strani proruskih separatista u Donecku. Proizlazi da je OSA imala provjerene podatke da Prilepina identificira kao vođu terorista

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!