Polemika uprave “Mittala” i bivših logoraša Omarske

Na članak Sudbina Musića, koji smo objavili u broju 106 magazina Stav, reagirali su iz uprave kompanije “ArcelorMittal”. Stav objavljuje njihovo pismo, ali i odgovor dvojice prijedorskih aktivista, žrtava prijedorskih logora smrti, Sudbina Musića i Satka Mujagića

Ewa Gebala, “ArcelorMittal”, redakciji “Stava”: Nanijeli ste štetu našoj reputaciji

Pišem vam u vezi s člankom pod nazivom Da, u Prijedoru je počinjen genocid, koji ste objavili u štampanoj verziji nedjeljnog magazina 16. marta 2017. godine, a zatim i na web‑stranici stav.ba 20. marta 2017. godine. Vaš članak sadrži mnoštvo činjeničnih grešaka koje ovu kompaniju predstavljaju na loš način i nanose štetu našoj reputaciji. U vašem tekstu tvrdi se da je ruda iz Omarske “ruda najboljeg kvaliteta”, a ustvari je sasvim suprotno. Željezna ruda iz Omarske relativno je lošeg kvaliteta. Željezara u Zenici, u Federaciji BiH, posebno je osmišljena da prihvati baš ovu rudu slabijeg kvaliteta. Čelik koji se pravi od ove rude koristi se, prije svega, kao ojačanje za betonske zgrade, puteve itd.

Vi tvrdite da “menadžment kompanije dozvoljava pristup ovom mjestu veoma rijetko”. Ovo je u potpunosti netačno. Pristup se dobija po zahtjevu, a ograničenja postoje samo tokom državnih praznika i kada su u pitanju sigurnosni razlozi. U protekle dvije godine 25 posjeta je uspješno organizirano, pored komemoracije, koja se svake godine održava 6. augusta. Vi tvrdite da prilikom komemoracije 6. augusta kompanija dozvoljava pristup ovom mjestu na samo dva sata. Ovo je također netačno. Pristup ovom mjestu 6. augusta dogovara se i planira u bliskoj saradnji s lokalnim udruženjima preživjelih zarobljenika, a sam događaj traje oko 4 sata, kako se i zahtijeva.

Sljedeća izjava koju navodite, a koja se tiče tornja “ArcelorMittal Orbit”, potpuno je netačna: “'ArcelorMittal Orbit Tower’ (toranj) napravljen je od rude koja dolazi iz Omarske za koju postoji ozbiljna sumnja da sadrži posmrtne ostatke ubijenih logoraša.” Napominjemo da ruda iz Omarske nije korištena u izgradnji tornja “Orbit”. Također napominjemo da nikakvi ljudski ostaci nisu identificirani u rudniku Omarska, što je potvrđeno u mnogim istragama koje su vlasti naložile. Sve ovo zajedno, očigledna netačnost u izjavama, nastavlja da stvara negativnu sliku o kompaniji i ignorira naš ogroman trud da se bavimo ovim osjetljivim problemima nasljeđa koji su nastali decenijama prije dolaska “ArcelorMittala” na ovo mjesto.

U interesu dobrih novinarskih standarda, takvo nerazumijevanje moglo se izbjeći da ste kontaktirali s nama da nas pitate za odgovor na ono što vas interesira prije nego što ste objavili članak. Nadamo se da ćete to raditi ubuduće. S tim u vezi, ljubazno vas molimo da ili u potpunosti uklonite članak sa sajta ili da ispravite činjenične greške na koje smo vam ovdje ukazali, i objavite ispravak u štampanom izdanju vašeg nedjeljnog magazina u bliskoj budućnosti. Ukoliko ne uradite to, zadržat ćemo naše pravo da tražimo pravni savjet i razmotrimo sljedeće korake.

PROČITAJTE I...

Spomenik je na vojnoj koti 449, na brdu Bandera, nazvanom tako valjda po tome što dominira ovim krajem – gotovo cijelom Posavinom. Od spomenika se kao na dlanu vide Gradačac, Brčko, Modriča, Odžak, Šamac, a za lijepih dana čak i zvonik đakovačke crkve s one strane Save. U svakom su se ratu vojske borile za ovu kotu, pa i u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!