Poetski susreti u znaku Švicarske i Austrije

“Pokušali smo koncipirati festival tako da on bude, uvjetno govoreći, u znaku nesuvremenosti. Da se temeljna tema, razgovori, čitanja, diskusije bave uglavnom vremenom, odnosom književnosti i vremena, pitanjem ludog ubrzanja koje nam se nameće i pitanjem kako da se mi ljudi tom nametnutom ubrzanju odupremo i sačuvamo za sebe u svojim životima i u svome duhu organsku brzinu i organski doživljaj vremena i odnos prema vremenu”

Sarajevski dani poezije jedan je od najstarijih književnih festivala u Evropi s do sada potvrđenom tradicijom i kontinuitetom organiziranja književnih večeri na kojima sudjeluju ugledna književna imena. Ova međunarodna manifestacija trajala je od 27. septembra do 1. oktobra, a svečanom otvorenju prisustvovali su mnogobrojni istaknuti domaći, regionalni i međunarodni pjesnici. Program otvaranja 55. Sarajevskih dana poezije, koji se održao u auli Vijećnice, vodio je glumački duo Izudin Bajrović i Selma Alispahić, a prisutne je pozdravio književnik Dževad Karahasan, predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Karahasan je za časopis Stav kazao kako smatra da će ovogodišnji Sarajevski dani poezije biti izuzetno kvalitetni, a ove godine ugostit će ugledne autore iz Švicarske, Austrije, Rusije, Italije, Srbije, Hrvatske.

“Iz desetak zemalja dolaze gosti koji su svi odreda, zaista, autori od ugleda i značaja. Pokušali smo koncipirati festival tako da on bude, uvjetno govoreći, u znaku nesuvremenosti. Da se temeljna tema, razgovori, čitanja, diskusije bave uglavnom vremenom, odnosom književnosti i vremena, pitanjem ludog ubrzanja koje nam se nameće i pitanjem kako da se mi ljudi tom nametnutom ubrzanju odupremo i sačuvamo za sebe u svojim životima i u svome duhu organsku brzinu i organski doživljaj vremena i odnos prema vremenu. Zahvaljujući sjajnoj saradnji sa švicarskom i austrijskom ambasadom, i za lijepo čudo i s našim institucijama za kulturu, ovaj će put festival proteći, nadam se, bez velikih problema finansijske ili neke druge prirode”, rekao je Dževad Karahasan.

Doc. dr. Almir Bašović, zamjenik glavnog urednika časopisa za književnost i kulturu Život i jedan od organizatora ove književne manifestacije, kazao je kako mu je zadovoljstvo biti dio tima koji organizira 55. Sarajevske dane poezije te je naglasio kako će ove godine program Sarajevskih dana poezije biti izuzetno zanimljiv. “Akcenat je na gostima iz Austrije i Švicarske, tako da ćemo uz uobičajene programe imati večer austrijske i švicarske književnosti. Također, nastavljamo tradiciju po kojoj nagradu ‘Bosanski stećak’ dobijaju velika evropska književna imena, ove godine laureatkinja je Ilma Rakusa. Uz nastupe naših i inozemnih pjesnika, održat će se još neki zanimljivi programi, poput susreta prevodilaca, razgovora o eksperimentalnim formama pjesničkog nastupa te panel‑diskusije o književnosti i marketingu. Kolega Vahidin Preljević uredio je specijalno izdanje časopisa Život posvećeno Sarajevskim danima poezije i u tom će se broju na našem i na njemačkom jeziku naći pjesme svih pjesnika koji nastupaju na ovogodišnjim danima poezije”, rekao je Bašović.

Nazif Hasanbegović, jedan od organizatora manifestacije, naglasio je da govorimo o prepoznatljivoj kulturnoj manifestaciji duboko utisnutoj u identitetsku mapu grada, a i Bosne i Hercegovine. “Historijska utemeljenost i međunarodna prepoznatljivost manifestacije bila je neosporna činjenica od koje smo krenuli sa željom da aktivnosti Društva pisaca BiH, a prvenstveno najvažnije manifestacije poput Sarajevskih dana poezije, učinimo reprezentativnim za donatore, a za posjetioce izuzetno privlačnim. Na taj način osiguravamo dobre temelje za organiziranje i opstanak jedne kulturne manifestacije. Stoga nam je ove godine bilo iznimno važno vratiti značaj koji je međunarodna manifestacija Sarajevski dani poezije imala prethodnih pedesetak godina i prilagoditi ga novim društvenim i ekonomskim trendovima u društvu”, pojašnjava Hasanbegović.

Ovogodišnji festivalski program međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije ponudio je ljubiteljima poezije i lijepe književnosti bogat sadržaj posvećen savremenoj austrijskoj književnosti. Petero austrijskih pjesnika, Andrea Drumbl, Daniela Chana, Matthias Vieider i Robert Prosser, predstavilo je  sarajevskoj publici nekoliko puta tokom festivala, a nastupili su  u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u programu “Noći austrijske književnosti“. Književnik i književni kritičar Matija Bošnjak objašnjava kako je njihov dolazak na 55. Sarajevske dane poezije rezultat saradnje Ambasade Austrije u Sarajevu i Društva pisaca Bosne i Hercegovine u okviru projekta “Godina kulture BiH – Austrija 2016”.

“U specijalnom dvojezičnom izdanju časopisa Život, koje će Društvo pisaca u Bosni i Hercegovini objaviti tokom festivala, pjesme petero pisaca i spisateljica iz Austrije prevedene su i na naš jezik. Dolazeći iz književnog i kulturnog područja koje se, u kontekstu evropske književnosti 20. vijeka, prepoznatljivo izdvajalo po impresionističkom lirskom izrazu, po hedonističkom akcentu na osjetilnost i opažaj, pjesništvo ovih petero austrijskih pisaca, o čijem stvaralaštvu imamo priliku saznati tokom festivalskih dana, sadrži nešto i od tog tradicijski naslijeđenog književnog naboja. Ipak, pjesnici iz Austrije predstavit će nam ove godine i dio svog stvaralaštva koji prevazilazi kontekst tradicije, koji se, takoreći, realizira u području eksperimentalnog, multimedijalnog, zapravo, sasvim savremenog pjesničkog performansa”, objašnjava Bošnjak.

Ova književna manifestacija koja je pokrenuta 1962. godine, a nije prekinuta ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u znak otpora zločinu i fašizmu agresora, svake godine predstavlja svojevrsno očuvanje književnih vrijednosti i pisane riječi u BiH. Ovogodišnji Sarajevski dani poezije završavaju u subotu, 1. oktobra, u sarajevskoj Vijećnici, gdje će između 50 regionalnih i evropskih ljubitelja poezije najistaknutijem od njih za najbolje djelo i potvrđeno pjesničko istrajavanje biti dodijeljena nagrada “Bosanski stećak”.

PROČITAJTE I...

Godine 1895. objavljen je roman Bez nade dvojice autora, Osmana Nuri Hadžića i Ivana Milićevića, Mostaraca koji su pisali pod zajedničkim pseudonimom Osman-Aziz. Ovaj višestruko značajan kulturološki fenomen u književnoj kritici prolazio je gotovo nezapaženo sve do pojave Muhsina Rizvića i njegove studije o preporodnoj književnosti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!