Plaše li se povratnici u istočnoj Bosni novih sukoba

Zasad nema problema, povratnici mirno žive, niko ih ne dira, ali kako se približava 25. septembar mogu se očekivati i problemi, barem sitne provokacije. Povratnici poručuju da neće dopustiti da ih zmija ugrize dva puta iz iste rupe

Hoće li biti rata? Ovo je najčešće pitanje koje se posljednjih dana postavlja u BiH, ali i u susjednim zemljama. Ako je suditi prema tome koliko je komentara na društvenim mrežama u kojima građani govore o ratu, željeli ga ili ne, očito je da su u strahu. Čini se da će se strah i panika od eventualnih novih sukoba u BiH povećavati kako se približava 25. septembar, referendum o 9. januaru, Danu Republike Srpske.

O ratu ne pitaju samo građani, pitaju i diplomate. Prije nekoliko dana u ambasadi jedne zapadne države, koja je ujedno i garant provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma, održan je sastanak s direktorima i vlasnicima firmi, uglavnom informacijsko-komunikacijskih, gdje su bili pitani: “Hoće li biti rata?”

Smirivanju tenzija u državi i mirnijim snovima njenih građana nije doprinijela ni antiteroristička vježba MUP-ova Srbije i Republike Srpske na Drini, nedaleko od graničnog prijelaza Šepak. U svakom slučaju, podizanje tenzija poslovično donosi probleme, posebno povratnicima, oni su prvi na meti i za opsovati, i za pretući, uplašiti, uvrijediti, ubiti… Zato smo baš njih pitali boje li se zbog dizanja tenzija uoči referenduma, policijskih vježbi… Dira li ih ko?

Na ulazu u Zvornik iz pravca Bratunca s desne strane na obali Drine smjestilo se naselje Divič. Kada uđete u naselje i pogledate kuće kako su uređene, mali park pored igrališta i samo igralište, uopće nemate utisak da je tu nekada bio rat.

Na ulici sretosmo Ismaila Džihića. U prošlom je ratu on 423 dana proveo u logoru. Kaže nam da se ne boji, nema straha. Da se plašio, ne bi se vratio u Divič nakon više od godinu u logoru, nakon mučenja, prebijanja…

“Da se bojim, ja bih otišao, ili da osjetim da se nešto dešava, otišao bih. Ne čuvam više nikoga”, priča Ismail naslonjen na svoj stari bicikl. Dodaje da su ljudi malo uznemireni, nije im svejedno sve ovo što se dešava. “Tako je bilo i 1991. Sve vježbe, vježbe… i znamo kako je završilo”, kaže Ismail zvani Smajo.

Nastavismo dalje. U jednoj avliji čovjek radi s aparatom za varenje. Iskre frcaju na sve strane. Vidjevši nas, ostavlja aparat, uzima pivo i sjeda na posljednje automobilsko sjedište koje stoji odmah kod ulaza u avliju. Safet Pezerović. Tako se zove.

Priča nam da je ranije bilo sitnih problema kada su se tek počeli vraćati u Divič, ali sada ništa. “Nema nikakvih provokacija. Odem i u Zvornik, ni dolje nema nikakvih problema”, kazuje nam Safet i dodaje da nema više Bošnjaka u Zvorniku, vrlo malo, prodali i izmijenjali kuće i stanove za bagatelu.

(Cijeli tekst pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od 7. septembra)

PROČITAJTE I...

Austrija, s desničarskom ekstremističkom strankom na vlasti, trenutno je zemlja-eksperiment kojim se ispituje izdržljivost demokratije u Zapadnoj Evropi. Reporteri njemačkog magazina Spiegel posjetili su ovu zemlju kako bi istražili razloge njezinog odlaska desno, raspoloženju prema migrantima i razlozima zbog kojih gradonačelnici nekih austrijskih gradova na svojim ulicama ne žele muslimane. Stav, uz svoju opremu, donosi najveći i najvažniji dio reportaže objavljene na nekoliko strana u ovom uglednom njemačkom magazinu

Predsjednik Erdoğan i njegovi pouzdani saradnici imaju historijsku zaslugu što su izabrali efikasne načine borbe u zaštiti i odbrani prosperiteta kada je bio ugrožen Gülenovim pokušajem državnog udara. Ovo pitanje zaslužuje najveću pažnju jer se u njemu nalaze najvažnija iskustva i pouke kako treba upotrijebiti političku moć da bi se zaštitio prosperitet. Pogrešan izbor načina borbe može kompromitirati ciljeve i vrijednosti za koje se neki subjekt bori. U tom iskustvenom pogledu, od presudnog je značaja pravovremeno reagiranje odgovornih faktora države na čelu s Erdoğanom. Najvrednije iskustvo aktiviranje je naroda Turske kao subjekta zaštite prosperiteta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!