Petnaest godina centra “Ikre” u Münchenu

Osim redovnih vjerskih aktivnosti, tim džemata / centra “Ikre” usmjeren je i na organiziranje kulturnih manifestacija kojima se njeguju tradicija, historija i bosanski jezik među Bošnjacima Münchena i ostatka regije Bayern. U ovoj regiji živi mnogo Bošnjaka, koji su većinom organizirani kroz Medžlis Bayern, u čijem je sastavu dvanaest džemata, među kojima je i “Ikre”

 

Uloga džemata u organizaciji bošnjačke dijaspore tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila je presudna, jer džemat nije imao samo vjersku ulogu, kako se to često pretpostavlja. Njihova uloga bila je mnogo šira i značajnija, oni su služili kao mjesto okupljanja i organiziranja Bošnjaka koji su zbog agresije bili primorani napustiti svoju domovinu. Nakon završetka agresije, broj džemata u dijaspori kontinuirano je rastao, posebno u Njemačkoj, u kojoj Bošnjaci imaju veoma dobro organiziranu zajednicu.

Primjer veoma dobre organizacije jeste i centar / džemat “Ikre” u Münchenu, koji već petnaest godina postavlja organizacione standarde u dijaspori. Osim redovnih vjerskih aktivnosti, organizacioni tim “Ikre” usmjeren je i na organiziranje kulturnih manifestacija koje za cilj imaju njegovati tradiciju, historiju i bosanski jezik među Bošnjacima Münchena i ostatka regije Bayern. Prema riječima naših sagovornika, u ovoj je regiji veliki broj Bošnjaka koji su većinom organizirani kroz Medžlis Bayern, u čijem je sastavu dvanaest džemata, među kojima je i “Ikre”. Medžlis ima svoje zajedničke aktivnosti. Glavni je imam Medžlisa Izet ef. Bibić, a predsjednik Mirza ef. Džafić.

DOBRO UREĐENA ORGANIZACIJA

“Džemat ‘Ikre’ osnovan je prije petnaest godina i primarni cilj od samog osnivanja jeste očuvanje bošnjačkog i islamskog identiteta. On je mjesto na kojem se održavaju redovne aktivnosti koje su islamskog, socijalnog, humanitarnog, odgojnog i društveno korisnog karaktera. Od početka džemata vodeći ljudi imali su vizije i ideje, ali zbog manjka ljudskih resursa i neuvjetnih prostorija, mnoge stvari nisu se izvodile. Danas je to uz ovoliki broj volontera (oko 90 članova i članica sa stalnom obavezom) uveliko olakšano.

Ključ našeg uspjeha jeste u tome što smo od samog početka ‘zavrnuli rukave’ i sve vrijeme vrijedno radili. Mjesta u centru ima za svakog pozitivca, a širenjem isključivo pozitivnih priča i primjera ljudima ulijevamo nadu u bolje sutra. Naše članove savjetujemo da ne gube vrijeme na diskusije i na stvari od kojih nema nikakvih koristi i svako ko je želio da se uključi dobio je neku obavezu. Jasna strategija i dobra organizacija koja će provesti ideje u djela jeste ključ uspjeha. Jedno bez drugog samo je mrtvo slovo na papiru”, ističe Almir Botonjić, predsjednik i jedan od osnivača centra “Ikre” u Münchenu.

Iako je “Ikre” prvenstveno osnovan kao džemat, njegove aktivnosti već su nekoliko godina na nivou organiziranog kulturnog centra. Kako kažu naši sagovornici, “Ikre” od svog osnivanja počiva na timskom, hijerarhijskom uređenju pomoću kojeg u veoma kratkom roku ostvaruju postavljene ciljeve.

“Veliki akcent stavljamo na timski rad. Tako se svako od nas navikava na kompromis u radu i tako pobjeđuje svoj ego, na svim poljima, bez obzira na to da li je riječ o halkama Kur'ana, mektebu, vrtiću, medijskom timu, tehničkom timu, volonterskom timu za aktivnosti u društvu, timu za instruktivnu nastavu itd. Postavili smo kadar koji je za to stručan i, uz to, osobe koje zaista hoće da rade i izvršavaju preuzete obaveze. Struka i spremnost na žrtvu jesu dvije neodvojive komponente koje smo uspjeli identificirati da bi se zagarantirano stiglo do uspjeha. Cijela je organizacija hijerarhijski uređena: odbor, koordinaciono tijelo (vođe sektora), timovi (na čelu s vođom tima) i pojedinci. Svaki sektor ima svoju autonomiju, ima svoja ovlaštenja gdje djeluje i za što je nadležan, ali i pripadajuću odgovornost koja je definitivno ključ uspjeha jednog centra ili džemata”, kaže Almir Botonjić.

Jedan od posebnih organizacionih timova bošnjačkog centra “Ikre” jeste i tim “Domovina”, o čijim je predizbornim aktivnostima Stav pisao ranije. Cilj ovog posebnog tima jeste povezivanje članova centra s domovinom kroz kulturne, historijske i sportske sadržaje. Vođa tima “Domovina” Mirzet Brkić ističe da se kroz organiziranje ovakvih aktivnosti jača veza s domovinom, što je posebno potrebno mlađim generacijama koje kroz predavanja, promocije knjiga i slične sadržaje jačaju osjećaj pripadnosti domovini Bosni i Hercegovini. Tim “Domovina” organizirao je i manifestaciju “Domovina u mom srcu”.

“Povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, naš tim organizirao je seminare, predavanja i radionice namijenjene prvenstveno našoj djeci i omladini u Münchenu. Željeli smo dostojno popratiti značajan datum za našu domovinu, ali ne samo kroz svečani ili zabavni program nego kroz niz predavanja iz bosanskog jezika, historije i geografije Bosne i Hercegovine. Naša djeca koja idu ovdje u školu nemaju priliku da se susretnu s ovim temama, pogotovo kad je riječ o geografiji i historiji. Ukupno je više od 50 učenika prošlo kroz veliki broj časova bosanskog jezika, historije i geografije Bosne i Hercegovine. Manifestacija je bila i takmičarskog karaktera, pa su najbolji učenici nagrađeni prigodnim nagradama.

U sklopu manifestacije održano je i predavanje Nijaza ef. Duzana na temu diskriminacije obrazovnog sistema u manjem bh. entitetu i nemogućnosti bošnjačke djece da uče bosanski jezik u svojim školama, kao i promocija knjige Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja Admira Lisice. Nakon održane nastave, upravo na 25. novembar, održana je i završna manifestacija. Cilj ove manifestacije jeste da se naša djeca upoznaju sa svojom domovinom, da vide kako ona ima hiljadugodišnju tradiciju, svoj jezik i pismo, veliki broj velikana i historiju kojom se mogu ponositi. Kada naša djeca spoznaju odakle dolaze, postat će ponosni na svoje porijeklo i čuvat će domovinu u srcu. Uzimajući u obzir da je nastavu prošlo više od 50 učenika i da su komentari i odgovori od učenika, roditelja i svih uključenih više nego pozitivni, možemo zaključiti da je projekt bio veoma uspješan. U narednom će periodu naš tim raditi na sličnim projektima, budući da povezivanje domovine i dijaspore kroz omladinu vidimo kao jedan od ključnih zadataka i ciljeva tima ‘Domovina’ i centra ‘Ikre’ općenito”, naglašava Mirzet Brkić.

JAČANJE BOŠNJAČKE NACIONALNE SVIJESTI

Brkić smatra da dijasporu i maticu treba približavati i da bi mlađe generacije nastavljale ulagati u razvoj svoje domovine. Zbog toga se poseban akcent stavlja na educiranje i obrazovanje najmlađih članova centra “Ikre”. Brkić ističe i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o važnosti kupovine bosanskohercegovačkih proizvoda. “Svima nam je poznato da je dijaspora veliki ulagač u Bosnu i Hercegovinu s nekoliko milijardi KM uloženih na godišnjem nivou. Dijaspora je pokretač ekonomske aktivnosti u našoj zemlji. Međutim, veliki dio ulaganja dijaspore jeste individualnog karaktera, pa ulaganja nemaju dalekosežniji efekt. Naravno da i takva ulaganja koriste cijeloj zajednici, ali generalna korist mogla bi biti mnogo veća da se ulaganja fokusiraju na konkretne ekonomske inicijative. Mi konstantno radimo na edukaciji i animiranju naših članova da kupuju domaće proizvode, bilo da se nalaze u dijaspori ili domovini.

Kupovina domaćih proizvoda pospješuje domaću proizvodnju, ekonomiju i stvara novu društvenu vrijednost. Nažalost, veliki broj ljudi ne vidi značaj u kupovini domaćih proizvoda, stoga je potrebno konstantno podsticati i animirati ljude na praksu kupovine domaćeg. Naš je centar od samog osnivanja u sebi kao komponentu imao pomaganje domovini, ali se to pomaganje uglavnom manifestiralo kao pomoć socijalno ugroženim. Takvu praksu svakako treba nastaviti, ali domovina i dijaspora moraju ostvariti značajniju vezu od tog nekog pogleda na dijasporu kao na bankomat. Upravo u tom smislu jeste i osnovan tim ‘Domovina’, koji radi na povezivanju domovine i dijaspore u naučnom, ekonomskom i svakom drugom smislu. Kroz projekt animiranja naših građana da se registriraju i glasaju na posljednjim izborima, probudili smo osjećaj brige i povezanosti s domovinom kod mnogih naših sugrađana. Manifestacija ‘Domovina u mom srcu’ ostavila je veliki utisak na našu djecu i omladinu. Oni se sada na stide reći odakle dolaze i upoznali su hiljadugodišnju tradiciju naše domovine. Ovakav vid povezivanja predstavlja veliki iskorak u odnosu na čisto zavisnički ili socijalni odnos”, objašnjava Brkić.

Almir Botonjić aktivan je unutar posebnog medijskog tima koji ima zadatak održavati interakciju s ostalim bošnjačkim organizacijama i džematima, ali i s onim njemačkim. Saradnja s vlastima u Njemačkoj bila je posebno važna u pogledu educiranja pristiglih migranata iz većinski muslimanskih zemalja o uspješnoj integraciji, koja je povjerena članovima centra “Ikre”.

“Centar ‘Ikre’ posjeduje veoma dobru interakciju i odnose kako s drugim džematima i zajednicama, tako i sa zvaničnim institucijama grada Münchena, a krasi ga ravnopravno članstvo u krovnoj organizaciji Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj i organizaciji koja objedinjuje muslimanske zajednice grada Münchena ‘Muslimrat’. U vodstvu ‘Muslimrata’ je i jedan od osnivača našeg centra Amel Matrić. Sudjelujemo i u volonterskom radu koji se ogleda u dobrovoljnom davanju krvi, stavljanju na raspolaganje institucijama grada Münchena u slučajevima potrebe, saradnji s vatrogascima, radu s imigrantima. Nakon što je veliki broj imigranata došao u Njemačku, stvorila se potreba da muslimani s njima dođu u kontakt, tako da smo to iskoristili i aktivno se uključili u savjetovanja s njima. U posljednje vrijeme pokrenuli smo i instruktivnu nastavu za članove centra ‘Ikre’, gdje sadašnji studenti ili svršenici fakultetske nastave održavaju instrukcije onima kojima je to potrebno”, kaže Almir Botonjić.

Kako ističe, centar je uvijek spreman podržati projekte od nacionalne važnosti. Stoga su vrata centra “Ikre” otvorena za sve one koji rade korisne stvari za “bošnjačku stvar”. Da je tako, svjedoči i podrška projektu Edicija “Bošnjaci”, u kojem su značajan broj knjiga naručili za potrebe centra kako bi se članovi upoznali s ovako kapitalnim ostvarenjem za Bošnjake. Iako kontinuirano rade na promociji naših kulturnih i historijskih vrijednosti, Almir Botonjić smatra da to sve može biti i na višem nivou.

“Težimo ka tome da se ovaj rad uzme za ozbiljno i kao obaveza svakome ko preuzme bilo koju aktivnost, jer samo ozbiljnošću, strpljivošću i marljivim radom možemo očekivati uspjeh. Nastaviti s dosadašnjim aktivnostima i konstantno poboljšavati rad. Projekt kupovine vlastitih prostorija mnogo bi nam olakšao rad i to je jedan od projekata koji je u realizaciji”, dodao je Botonjić.

 

PROČITAJTE I...

Tokom dva zastrašujuća dana početkom septembra 1941. godine živote blizu dvije hiljade muškaraca, žena i djece muslimanske vjeroispovijesti divljački su oduzele njihove komšije u Kulen-Vakufu. To bezumlje u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije tog ljeta, objavio je Bergholz

Princip našeg instituta jeste da u državama u kojima djelujemo ne promoviramo samo turski jezik i tursku kulturu već i da jezik i kulturu tog podneblja i naroda prenesemo u Tursku. Jedan od najboljih pokazatelja i jedan od najznačajnijih projekata koji smo do sada uradili jeste uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u turskim školama. Koliko znamo, ovo je prvi put da je bosanski jezik negdje u svijetu postao izborni predmet

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!