PDP-ova čestitka zločincima

Kako su časno krenuli u borbu, do u detalje je istražilo i objavilo na suđenjima za genocid u Srebrenici Tužiteljstvo u Hagu.

Postoji taj nekakav IRI, odnosno Međunarodni republikanski institut, koji godinama, između ostalog, uz izdašnu pomoć USAID-a, po BiH štanca kadrove koji bi trebali postati novi val u ovdašnjim političkim strankama. Neki od najpoznatijih IRI izdanaka jesu SDP-ova Lana Prlić ili glasnogovornica Partije demokratskog progresa Anja Petrović. E, upravo je ta opremljena i obučena IRI Petrovićka objavila rođendansku čestitku pripadnicima jedinice odgovorne za pokolj Srebreničana u julu 1995. godine.

Početkom ove sedmice Petrovićeva je obilježila godišnjicu osnivanja jednog od odreda Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske. “Većina bila dosta mlađi nego sada ja kada su krenuli časno u borbu. Osim pripadnika odreda, tu su sad i njihova djeca i unuci, kao i potomci poginulih i umrlih. Uvijek će biti neko da čuva sjećanje. 27 godina od osnivanja ilidžanskog 8. odreda specijalne brigade MUP-a R. Srpske”, napisala je na svom Twitteru Petrović.

Kako su časno krenuli u borbu, do u detalje je istražilo i objavilo na suđenjima za genocid u Srebrenici Tužiteljstvo u Hagu. Podsjetimo da je u Hagu, tokom suđenja za zločine počinjene u Srebrenici, rečeno kako Tužiteljstvo smatra da su “Specijalne jedinice MUP-a RS, kojima je komandovao Ljubiša Borovčanin i njegov zamjenik Duško Jević”, imale ključnu ulogu u događajima nakon pada Srebrenice. MKSJ je utvrdio kako su u osvajanju Srebrenice i događajima koji su uslijedili učestvovale dvije jedinice Specijalne policije. Jedinica Specijalne policije koja je postojala u svakoj općini i Specijalna brigada policije, koju su sačinjavali profesionalni policajci opremljeni vojnim naoružanjem, a koja je korištena u vojnim akcijama.

Takva brigada formirana je 10. jula 1995, po naredbi Tomislava Kovača, ministra unutrašnjih poslova RS-a. U njen sastav ušli su Drugi specijalni odred, Prva četa posebnih jedinica policije iz Zvornika, Mješovita četa združenih snaga MUP-a Srbije i Republike Srpske (Specijalna policija) i četa kampa Centra za obuku na Jahorini. Pukovnik Ljubomir Borovčanin postavljen je za komandanta Jedinice i upućen u Bratunac.

Specijalne jedinice MUP-a RS-a ušle su u Potočare 12. jula 1995. između 6:00 i 7:00 sati. U ranim jutarnjim satima 14. jula 1995. godine rasporedili su se ispred hangara Kravica, u kojem je u tom trenutku bio zatvoren veliki broj civila. Oni su tu bili zatočeni od 13. jula, tada su počeli s likvidacijama, pucajući u njih kroz otvore hangara iz automatskog naoružanja i ubacujući bombe.

Haški tribunal je 2010. osudio Borovčanina na 17 godina zatvora za pomaganje ubistava, istrebljenja i progona Bošnjaka iz Srebrenice počinjenih u julu 1995. godine. Ova presuda postala je pravosnažna nakon što se Borovčanin nije žalio. Prije tri godine pušten je na slobodu.

PROČITAJTE I...

Liberalniji krug intelektualaca smatra da sada nije vrijeme potezati ovo pitanje iz nekoliko razloga. Prvi je zbog osjetljivosti Srbije na trenutna dešavanja s Kosovom. Bošnjaci bi u svemu tome mogli biti kolateralna šteta. Podsjećaju da u ovom momentu ovo ne odgovara ni Bošnjacima u BiH, odnosno da jača separatističke težnje političkog vrha entiteta RS. Umjesto ovih tema, smatraju, trebalo bi učiniti sve da se u okviru sadašnjeg pravnog okvira i mogućnosti u Srbiji i Crnoj Gori poboljša stanje prava i sloboda Bošnjaka

Mnogobrojne su indicije da je na sceni zajedničko, ujedinjeno i koordinirano djelovanje Rusije, Srbije i vladajućih lidera bh. entiteta RS-a s ciljem da se, na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, uveća Srbija. U mnoštvu takvih indicija zanimljivi su razlozi i osnova za odluku Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da početkom septembra 2018. godine zabrani ulazak u BiH Jevgeniju (Zaharu) Prilepinu, navodno, piscu i novinaru, jer “predstavlja prijetnju sigurnosti BiH, pravnom poretku i međunarodnim odnosima”. OSA je tako odlučila na osnovu provjerenih podataka da je Prilepin, komandant jednog paravojnog bataljona, aktivno angažiranog na strani proruskih separatista u Donecku. Proizlazi da je OSA imala provjerene podatke da Prilepina identificira kao vođu terorista

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Alibeg 12.06.2019.

    S kim ce ratovati.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!