Osvetnik s naušnicom: “Sad znam šta ću raditi”

Istina je da već dvije godine članovi Upravnog odbora iz reda eksperata ne primaju naknadu za rad u Upravnom odboru, na sjednice idu o svom trošku; već dvije godine Upravni odbor funkcionira normalno, iako se vode i sudski postupci. Eksperti tvrde da to dosad nije bio problem, a nije ni sada, jer oni svoj posao rade bez obzira na naknadu

Dogovorite s nekim da vam uradi neki posao po određenoj cijeni, a onda mu kažete da mu nećete platiti. Kada ovaj odbije da radi, onda se čudite kako je to moguće, ne vidite uopće u čemu je problem. Smatrate potpuno nebitnim to što mu nećete platiti. Međutim, dodatno je neobično kada taj neko, uprkos svemu, još troši i svoj novac radeći savjesno posao za koji nije plaćen. A onda ga, kao vrhunac svega, i zbog toga napadate.

Upravo se to desilo članovima Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz reda eksperata. Nakon posljednje sjednice Upravnog odbora, kada nisu usvojeni Izvještaj o radu UIO za 2017. godinu i prijedlog dopune Plana rada UIO za 2018. godinu, te odluke o postupanju UIO s oduzetom i ustupljenom robom, eksperti su od direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Mire Džakule označeni kao glavni krivci za neusvajanje dokumenata bitnih za normalno funkcioniranje UIO BiH. Direktor se čudi što Izvještaj o radu nije usvojen iako je 2017. godina bila najuspješnija godina u radu UIO od osnivanja ove institucije, u kojoj je prikupljeno rekordnih 7 milijardi i 44 miliona KM indirektnih poreza. Kako je navedeno u saopćenju iz UIO BiH, izvještaj nije usvojen iako u vezi s njim nije bilo nijednog negativnog komentara od članova UO UIO BiH.

IZVJEŠTAJ ZA 2017. GODINU

“Tri eksperta u Upravnom odboru bila su protiv prijedloga dopune Plana rada UIO za 2018. godinu, iako je Uprava u tom prijedlogu uvrstila samo obavezu koju su morale u svoje planove rada uvrstiti sve državne institucije. Radi se o preporukama Ureda za reviziju institucija BiH iz revizije finansijskih izvještaja za 2016. godinu, koje su u svoje programe rada morale uvrstiti sve državne institucije u skladu sa zaključcima Savjeta ministara BiH, te oba doma Parlamenta BiH”, stoji u saopćenju UIO BiH.

Ovakva situacija, saopćeno je iz UIO BiH, u kojoj se ne donose važne odluke za funkcioniranje Uprave za indirektno oporezivanje, traje od 26. februara 2016. godine, od kada članovima Upravnog odbora UIO iz reda eksperata nije isplaćena naknada za rad u članstvu UO, zbog čega članovi UO UIO BiH pojedinačno vode sudske postupke protiv UIO BiH.

Međutim, članovi Upravnog odbora s kojima smo razgovarali ovakve optužbe smatraju besmislenim, jer je pozadina sasvim drugačija od one koju predstavlja Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Istina je da već dvije godine članovi Upravnog odbora iz reda eksperata ne primaju naknadu za rad u Upravnom odboru, na sjednice idu o svom trošku, a uprkos tome, sve to vrijeme Upravni odbor funkcionira normalno, iako se vode i sudski postupci. Oni tvrde da to do sada nije bio problem, a nije ni sada, jer oni svoj posao rade bez obzira na naknadu. Međutim, svjesni su da su izloženi pritisku od strane predsjedavajućeg Upravnog odbora, ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande, jer neće da po njegovom nalogu glasaju za nezakonite odluke koje štete Bosni i Hercegovini.

Jedan od članova Upravnog odbora tvrdi da je, nakon jedne situacije u kojoj je Bevanda tražio od njega da glasa za nezakonitu odluku, od ministra Bevande dobio poruku: “Sad znam šta ću raditi.” I radi sve da članovi UO iz reda eksperata ne dobiju naknadu. Kazna za neposlušnost.

Izvještaj o radu, tvrdi naš izvor, nije usvojen iz razloga što je predsjedavajući brže zatvorio tu tačku dnevnog reda nego što ju je otvorio. Niko nije imao priliku diskutirati. Osim toga, nije realiziran plan rada za 2016. godinu, niti srednjoročna strategija. Također, članovima Upravnog odbora nije prezentirano izvršenje budžeta niti je obznanjeno koliki je dug. Uglavnom, na sve moguće načine pokušava se “podmetnuti” članovima UO da usvoje dokumente na neviđeno.

Članovi Upravnog odbora iz reda eksperata bili su i protiv odluke o prodaji zaplijenjene robe. Ekspertima u UO UIO BiH sporno je to da se, recimo, roba iz Doljana s granice vozi u centralno skladište u Banju Luku, za koje se plaća zakupnina od 400.000 maraka godišnje, a ta bi roba mogla besplatno stajati u carinskom terminalu.

POVRAT PDV-a

Za svoje postupke eksperti tvrde da imaju argumente i da neće dopustiti donošenje nezakonitih odluka.

U odgovoru jednom od članova Upravnog odbora iz reda eksperata, koji je ranije medijima kazao kako se smanjuju neto prihodi Uprave za indirektno oporezivanje iako su bruto prihodi na rekordnom nivou, iz UIO BiH navode da su prihodi od indirektnih poreza u 2017. godini iznosili 7 milijardi i 44 miliona KM i viši su za 406 miliona KM, ili 6,11 posto u odnosu na isti period 2016. godine, kada su iznosili 6 milijardi i 638 miliona KM. UIO je, navode, u 2017. godini privredi vratila 1 milijardu i 319 miliona KM, što je za 211 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Ističu da su neto prikupljeni prihodi, koji su otišli u raspodjelu korisnicima u 2017. godini, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili 5 milijardi i 725 miliona KM, i viši su za 194 miliona KM u odnosu na prihode koje su s jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2016. godine.

No, činjenica je da u posljednjih nekoliko godina konstantno raste procent izdvajanja iz bruto prihoda za povrat PDV-a. Primjera radi, 2010. godine 13,16 posto od ukupnih prihoda izdvajano je za povrat PDV-a privredi, dok se taj procent u 2015. godini popeo na čak 17,24 posto. Nažalost, UIO BiH nije objavila na zvaničnoj stranici podatke za posljednje dvije godine. Ali s obzirom na to da je i posljednje dvije godine zabilježen rast povrata sredstava privredi, vjerovatno je taj procent sada viši od 20 posto.

Dakle, petinu novca koji prikupi Uprava za indirektno oporezivanje vrati poreskim obveznicima, a pritom je bizarnih slučajeva more. Recimo, propalom slovenskom “Tušu” Bosna i Hercegovina vratila je 16 miliona maraka PDV-a, a ova firma ostala je dužna državi za PDV više od 600.000 maraka. Također, firme koje su u sistemu PDV-a, a već godinama nemaju minimalan iznos da bi bili obveznici PDV-a, državi su uplatile 19 miliona maraka PDV-a, a dobile povrat u iznosu 38 miliona maraka. Država im više daje nego što uzima. Bio bi red da se konačno uvedu ozbiljne kontrole povrata.

PROČITAJTE I...

Neprincipijelna propagandistička šizofrenija gdje se jednog te istog političara ili stranku napada zbog defetizma i kapitulantstva kada smiruju napetu situaciju, da bi ih se onda napalo kao ratoborne huškače kada glasno poruče da državu ima ko braniti.

Sastavni dio agitacije za ujedinjenje ljevice jeste agitacija protiv saradnje s “nacionalistima”, kako se u ideološkom ambijentu ljevice nazivaju sve političke stranke s nacionalnim predznakom, tako i SDA. U uvjetima političke strukture i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, kakva bi god ljevica pobijedila, ona ne bi mogla uspostaviti vlast bez saradnje s nacionalnim strankama. Upravo to dobro znaju ljevičarski agitatori protiv saradnje s nacionalnim strankama, jer bi, u slučaju pobjede na izborima, za ljevicu bilo bitno eliminirati SDA, a saradnja s hrvatskim i srpskim nacionalnim strankama njima bi bila sasvim prihvatljiva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!