Odlukama Gavrankapetanovića, Aganovića i Mesihovića pljačkan je sarajevski KCUS

Magazin Stav u posjedu je integralnog izvještaja inspektora Finansijske policije F BiH koji otkriva način na koji su bivši menadžeri sarajevski KCUS doveli u milionski finansijski minus; riječ je o sumnjivo raspisanim i provedenim tenderima, bespotrebnim nabavkama opreme od favoriziranih dobavljača ali i milionski vrijednim aparatima koji su godinama neraspakirani stajali u podrumima Kliničkog centra

 

Sarajevski KCUS okončao je 2015. godinu s gubitkom od 16.651.663,00 maraka. Ukupan gubitak u periodu od januara 2012. do januara 2015. godine jeste 53.415.915,00 maraka. Ukupne obaveze KCUS-a su 98 miliona maraka, dobavljačima je dužan 68.801.741. Kreditne obaveze su šest miliona i šesto hiljada maraka. Nalaz je to inspektora Finansijske policije Federacije koji su češljali poslovanje KCUS-a u vrijeme dok su na njegovom čelu bili generalni direktori Faris Gavrankapetanović, Damir Aganović i Rusmir Mesihović. U opširnom, detaljnom izvještaju na 290 stranica, finansijski policajci konstatirali su brojne nepravilnosti, kršenje zakona, nesavjesno poslovanje, dodjelu poslova direktnim pogodbama… Stav objavljuje samo djelić njihovog nalaza koji zorno svjedoči o načinu na koji je finansijski uništavana najznačajnija zdravstvena ustanova u BiH.

POSAO ZA “BUTMIR”

Jedan od eklatantnih primjera samovolje bivših menadžera KCUS-a svakako je ugovor koji je sklopljen s firmom “Butmir” o izgradnji i adaptaciji zgrade u centralnom dijelu KCUS-a iz 2011. i 2012. godine. Nakon što je sklopljena finansijska konstrukcija iz sredstava Saudijskog razvojnog fonda, putem Razvojne banke Federacije, raspisan je tender za najpovoljnijeg ponuđača za građevinske i instalaterske radove na operacionom bloku s intenzivnom njegom na etažama VI i VII. Odluku o imenovanju Komisije koja će voditi tendersku proceduru 13. septembra 2011. godine potpisuje generalni direktor Faris Gavrankapetanović, a tender je oglašen u sarajevskom Oslobođenju i saudijskom listu Asharq alawsat central.

U Komisiji koja je trebala pregledati ponude bili su Nedim Mešanović, Amra Fazlagić, Edisa Hodžić, Samira Hajdarević, Franjo Soldo, Mina Šebo i doktor Benjamin Kulovac. Ponude su otvarane četvrtog novembra 2011. godine. Utvrđeno je da je 15 ponuđača dostavilo svoje ponude. Komisija 22. novembra ocjenjuje osam ponuda ispravnim. Po njihovom nalazu, najpovoljniju ponudu dostavila je sarajevska “Unigradnja”, koja je za posao tražila 8.388.573,32 maraka uz rok gradnje od 180 dana. Sljedeću najbolju ponudu dostavila je firma “Butmir” u vlasništvu Huseina Seje Hasibovića. Oni su tražili 9.317.120,19 maraka. Razlika između ovih dviju ponuda bila je 928.546,87 maraka. Komisija je prihvatila ponudu “Unigradnje” i predložila Gavrankapetanoviću potpisivanje ugovora s ovom firmom.

Međutim, Gavrankapetanović osniva Stručni tim za superviziju. Samog sebe imenuje za predsjednika tima, a za članove Mustafu Hiroša, Mirelu Imširlija i Amru Karić. Stručni tim 23. novembra 2011. godine zaključuje da je veoma bitno angažirati kvalificirana lica koja mogu biti voditelji gradnje te je naložio Komisiji da preispita svoj nalaz o dodjeli posla “Unigradnji”. Članovi Komisije šest dana kasnije obavještavaju Stručni tim da ne odustaju od svoje procjene, tvrdeći kako je ponuda “Unigradnje” najpovoljnija, bolja u odnosu na ponudu “Butmira”, te da direktor Gavrankapetanović treba “Unigradnji” dodijeliti posao.

Također, Komisija je ustvrdila da se pitanju voditelja gradnje dala veća pažnja no što to pitanje zaslužuje te da je to manje bitno u odnosu na uštedu od skoro milion maraka. Sedmog decembra Gavrankapetanović potpisuje drugi izvještaj Stručnog tima i ponovo ih usmjerava na “nedostatke iz ponude Unigradnje” za “voditelje gradnje za pojedine poslove”. Tvrde kako je riječ o veoma bitnom elementu, te ponovo pobija nalaz Komisije koja je odlučivala o pobjedniku tendera. Gavrankapetanovićev stručni tim donosi konačnu odluku da se posao dodijeli “Butmiru” iako je njihova ponuda bila skuplja za skoro milion maraka?! Dakle, Gavrankapetanović je sam kao predsjednik Stručnog tima dao samom sebi prijedlog da se posao dijeli “Butmiru”, a onda on sam s Butmirom potpisuje ugovor o gradnji.

“Gavrankapetanović u svojstvu generalnog direktora KCUS-a je odlučujuće utjecao na promjenu odluka Komisije za javne nabavke, koju je on lično imenovao i koje je provela procedure nabavke, a sve je to učinjeno tako da je formirao neformalni saziv komisije zvane Stručni tim za superviziju, stavio se na čelo Tima i po svom nahođenju izmijenio prijedloge Komisije, te u konačnici, kao generalni direktor donio nepovoljniju odluku po Klinički centar, koji zastupa, odnosno investitora ovog projekta”, stoji u zaključku finansijskih policajaca. Dvadesetog februara 2012. godine Gavrankapetanović obavještava “Butmir” o dodjeli ugovora za radove na operacionom bloku, a ugovor potpisuje tri dana kasnije.

Nimalo nevažno i zato treba podsjetiti kako je već u to vrijeme Gavrankapetanović dobrano okrenuo leđa od SDA te bio u odličnim prijateljskim odnosima s Huseinom Hasibovićem i Zlatkom Lagumdžijom, i to kroz Senat Bošnjačkog instituta, kojeg je osnovao rahmetli Adil Zulfikarpašić. Nastavak te unosne saradnje vidljiv je i danas jer je Gavrankapetanović ovih dana naslijedio Lagumdžiju na mjestu predsjednika Upravnog odbora Bošnjačkog instituta, čiji je član i Husein Hasibović.

Faris Gavrankapetavić je, očito, volio sam djelovati. Tako je 2011. godine, potpuno sam, bez tendera, naručio nabavku zaštitnih setova. Posao je dogovorio direktno sa sarajevskom firmom “Apocal”. Vrijednost je bila 231 hiljadu maraka. Isporuka je dogovorena sukcesivno, shodno potrebama Klinike. Pet godina kasnije, Komisija je u skladištu kliničke apoteke zatekla 1.140 komada setova vrijednih 135 hiljada maraka koji nikada nisu iskorišteni.

 

Cijeli tekst pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 29. decembra.

PROČITAJTE I...

Sarajevska Face TV obilježila je petu godišnjicu emitiranja svog programa dodjelom nagrade “Ličnost godine” aktivistici Nikolini Balaban; nagrada je izazvala podijeljene reakcije, od euforičnog aplaudiranja jednih do ljutnje onih koji podsjećaju na ne baš časnu ratnu i poratnu prošlost prijedorske doktorice i njenog pokojnog supruga

Projekt “Genocid nad Bošnjacima 1992.-1995. izvršen u svrhu podjele Republike Bosne i Hercegovine i stvaranja velike Srbije” prezentiran je 12. decembra u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Najavljen je performansom direktora Kamernog teatra 55 Emira Hadžihafizbegovića i istaknutih bosanskohercegovačkih glumaca, a glavni dio projekta ostvaren je na inicijativu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a kojoj se pridružio i reisul-ulema Husein ef. Kavazović. Riječ je o internet stranici o genocidu nad Bošnjacima koja će uskoro biti dostupna javnosti. Cilj projekta jeste sveobuhvatno prezentiranje korijena, uzroka, ciljeva i razmjera agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!