Odazvali smo ti se, Gospodaru

Hadžije iz BiH nijet za umru i hadž čine na mikatu Zul-hulejfa. Potom autobusima nastavljaju put od oko 500 kilometara do Mekke. Autoput je moderan, prolazi kroz nepregledna prostranstva oivičena planinama vulkanskog porijekla. Upravo je tom trasom Poslanik, a. s., s vjernim drugom Ebu-Bekrom prešao put Hidžre

Piše: Alma Hadžić

 

U gradu poslanika Muhammeda, a. s., njegov ummet vida rane. Ispružene ruke žena i muškaraca u očekivanju su boljih dana, izvjesnije perspektive i pomicanja muslimana s margina svjetskih događaja. Muslimani sada jesu na marginama, ali nisu marginalci. Tek pri susretu na časnim mjestima naslućuje se potencijal kojeg imaju kao dio čovječanstva. Možda su se gledali preko nišana, jedni na druge uz tekbire ispaljivali granate, ali ovdje su muslimani iz Azije, Evrope, Okeanije, Amerike u safu. Ne prekoravaju jedni druge. Neki podižu ruke samo pri početnom tekbiru u namazu, neki to rade više puta. Neki pomiču prst dok izgovaraju šehadet na sjedenju, a drugi ne. Jedni vežu ruke, a drugi ih drže opružene u namazu. Kod jednih je glava na sedždi, kod drugih na glinenoj pločici.

Ovdje na početni tekbir prestaje većina razlika, prati se imam, poštuje tok i dinamika namaza. Nakon predaje selama, opet smo sami sa sobom. Navike, mentalitet i kulturološki okvir prilično su izraženi. Oduševljavaju kretanje, oblačenje i pojava gracioznih muslimanki iz Afrike. Pokušavamo očima ostvariti kontakt, da se prepoznaju toplina, ljubav i iskrenost. Bojim se, ipak, da smo u prvom planu mi bljedoliki muslimani, samo bijeli ljudi, a bijeli je čovjek na “crnom kontinentu” češće bio zulumćar.

Hadžije iz Afrike uglavnom su mlađe životne dobi. Podsjećaju da je afrički kontinent s ljudskim potencijalom i prosječnom životnom dobi od dvadesetak godina među prvima u svijetu. Upoznajemo Feridu i Tesnim. One su iz Kašmira. Znaju za Bosnu i Hercegovinu i rat, znaju da smo muslimani u srcu Evrope. Pitaju: “Jeste li šije?” Odgovaramo: “Mi smo samo muslimani.”

Rastanak s Medinom dirljiv je. Ostavljamo iza sebe posebnu atmosferu i prijaznost. Mnogobrojne trgovine nude uobičajene hedije s hadža uz poneku posebnost. Trgovci su prijazni, popustljivi i u svojoj trgovačkoj intuiciji naučili su i neke fraze bosanskog jezika radi boljeg poslovanja. Vješti su i znaju šta godi mušterijama. U vrijeme namaza sve trgovine prestaju s radom, a trguje se do dugo u noć. Iako se boravak u Medini učinio kratkim, pa smo zažalili što odlazimo tako brzo od Pejgambera, a. s., nakon informacije da krećemo za Mekku, neke nas silnice upravljaju prema cilju. Cilj je časna Mekka i Allahova, dž. š., kuća – Bejtullah.

Programom boravka u Medini hadžije posjećuju lokalitet bitke na Uhudu, džamiju Kibletejn, u kojoj je stigla naredba Muhammedu, a. s., da se mijenja pravac kible, od Kudsa prema Mekki, Mesdžidul-kubba, prvi mesdžid koji je izgrađen, a prvi namaz koji je obavljen jeste džuma.

Uhud je mjesto znamenite bitke s teškim posljedicama za muslimane. Već dobivena bitka, a nekolicina muslimana, pored izričite naredbe Poslanika, a. s., napušta borbene položaje zbog pohlepe i ratnog plijena. Tada na strani mušrika vrhunski vojskovođa Halid ibn Velid sa svojom konjicom prikrada se muslimanskim položajima. Bio je maskiran sa svojom jedinicom u jednom palmovniku, a potom je kroz isušeno riječno korito napao. U dramatičnim trenucima na bojnom polju ostaje uzdanica islama, plemeniti Hamza, amidža Muhammeda, a. s., i još sedamdeset šehida. Ukopani su zajedno na mezarlucima na Uhudu. Imali smo ovakvih scenarija i u svojoj bližoj i daljoj prošlosti. Pohlepa i koristoljublje crpe i uništavaju najviše i najuzvišenije ciljeve.

Saznajemo da se u okolini Medine, a po nekim izvorima i Mekke, nalaze planine koje se zovu Džebelur-džinn. Na te je planine Muhammed, a. s., odlazio, prenosio Poruku i učio Kur'an džinima. Ta nevidljiva Božija stvorenja također mogu biti muslimani, a Muhammed, a. s., Poslanik je svim svjetovima.

Hadžije iz BiH nijet za umru i hadž čine na mikatu Zul-hulejfa. Potom autobusima nastavljaju put od oko 500 kilometara do Mekke. Autoput je moderan, prolazi kroz nepregledna prostranstva oivičena planinama vulkanskog porijekla. Upravo je tom trasom Poslanik, a. s., s vjernim drugom Ebu-Bekrom prešao put Hidžre. Sve vojske u prošlosti izbjegavale su ovaj pravac i držale se uglavnom pri svom kretanju obronaka planina, jer nema te logistike koja je mogla u tako ekstremnim uvjetima pustinja i visokih temperatura podržati vojno napredovanje. Muhammed, a. s., to je znao i izabrao ovu trasu kako bi sigurno stigao iz Mekke u Medinu. Vozeći se u udobnim i klimatiziranim autobusima nekoliko sati do Mekke, zamišljamo kakve je poteškoće imao na tom putu.

Na ulazu u Mekku prelijepa je džamija Aiše, r. a. Izgrađena je na mjestu s kojeg je po preporuci Muhammeda, a. s., Aiša zanijetila umru i obukla ihrame, jer zbog mjesečnog pranja to nije mogla učiniti na mikatu izvan Medine. Muslimanke koje se u vrijeme obreda hadža nađu u sličnoj situaciji, nakon prestanka mjesečnice, dolaze tu, čine nijet i nastavljaju obrede hadža. Također, ovdje nijet čine i svi oni koji žele obaviti umru za nekoga u odsustvu.

Ulazak u Mekku veličanstven je. Obilje kontrasta, megalomanija i puko siromaštvo. Na stijenama poput načetih gnijezda živi sirotinja ovog časnog grada. Nekoliko kilometara zračne linije dalje su najskuplji hoteli. Panoramom dominira zgrada s najvećim satom na svijetu. Njegova je namjena višestruka. Doznajemo da je najvjerovatnije vezana za naslijeđe važnosti gostoprimstva . Prije pojave Muhammeda, a. s., stanovnici Mekke, poznati po svojoj osornosti, tvrdoći i nastranostima, njegovali su gostoprimstvo kao kolektivnu vrlinu. Kako je Mekka kroz povijest, od Ibrahima, a. s., bila centar i okupljanje hodočašća Kabe i trgovine, stanovnici bi u noći palili vatre na brežuljcima oko grada. To su bili orijentiri putnicima namjernicima. Dolazili su do vatre gdje su ih domaćini dočekivali i pružali utočište.

U srcu Mekke dominiraju građevinske mašine. Glomazne i snažne. Njima se ruše stijene, pripremaju temelji za gradnju hotela. Potražnja za smještajem ogromna je, svake je godine sve više hadžija. Kvadrat zemljišta u Mekki među najskupljim je u svijetu. Brojni investitori iz cijelog svijeta u tome vide svoju poslovnu šansu. U zgradi na čijem se vrhu nalazi sat smješteni su hoteli, tržni centri i sve što čovjek ovog vremena treba, traži ili mora imati.

Zaštićena u haremu, kao u sehari, jeste Kaba. Jednostavna, veličanstvena, jedinstvena. Ona je centar svega. Sve što upravlja na ljudsku bahatost i megalomaniju Kaba potire svojom ljepotom. Na tom mjestu u očima i srcu, u kretanju, pulsu riječi “Odazivam ti se, Bože moj, odazivam, nema Boga osim Tebe” doznaješ šta je sigurnost i kako je to kada te Gospodar zaštiti. Okrećemo desni dlan Hadžerul-esvedu i potvrđujemo ezelski kod. Ovdje izostaju riječi. Smirenost. Allahovi, dž. š., gosti smo, a ko se bolje brine za svoje musafire od Gospodara svjetova?

Odazvali smo ti se, Gospodaru.

 

PROČITAJTE I...

Arapske vođe u Zaljevskim zemljama znaju da je potrebno muslimansko jedinstvo i u politici, i u ekonomiji, i u vjerskim pitanjima. Pošto su nacionalnosti, rase i klase u islamu sporedne, onda to ne mora biti Arap naravno. Ipak, djeluje kao da nekim arapskim vođama smeta ako to nije Arap. Jedini koji trenutno na političkom planu nešto pokušava uraditi na obnavljanju muslimanskog jedinstva jeste turski predsjednik Erdoǧan, ali mu neke arapske vođe to ne odobravaju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!