Od polovne telefaks mašine do 100.000 turista i krajiške kontinentalne rivijere

Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una, za časopis Stav ekskluzivno otkriva da u saradnji s partnerima iz dunavske mreže rade na realizaciji ideje koja će u ovoj godini biti i zvanično promovirana. Radi se o projektu koji nosi naziv “Unaland”, čiji je cilj razvoj unske kontinentalne rivijere. U tom dugoročnom projektu bit će obuhvaćeno cijelo područje Unsko sanskog kantona u fazama

Ideja o nastanku i potrebi za proglašenjem gornjeg toka rijeke Une nacionalnim parkom seže u prošli vijek, kada su zaljubljenici u rijeku Unu, sportisti, predstavnici nevladinih organizacija i privrednog sektora odlučili organizirati prvu međunarodnu unsku regatu 1964. godine. Zatim je oformljen i Turistički savez općine Bihać, koji je radio na promociji turističkih ponuda i prirodnih ljepota ovog predjela Bosne i Hercegovine. Snažniji iskorak, kada je u pitanju ekološka svijest i zaštita prirode i prirodnih atrakcija koje postoje na području gornjeg toka rijeke Une, desio se osnivanjem nevladine organizacije “Unski smaragdi”.

Njihov osnivač Boško Marjanović okupio je tadašnje entuzijaste koji su krenuli raditi prvenstveno na podizanju ekološke svijesti kod mladih generacija, uglavnom učenika osnovnih i srednjih škola na području grada Bihaća. Udruženje je nakon samo pola decenije preraslo u jedan ekološki snažan pokret koji je svoje djelovanje nastavio i tokom rata. Međutim, prva inicijativa za proglašenje gornjeg toka rijeke Une zaštićenim područjem upućena je zvanično 2001. godine od strane Općine Bihać, čiji su potpisnici bili mnoga pravna lica, nevladin sektor i privrednici, a Vlada Federacije BiH prihvatila je inicijativu i oformila stručni tim čiji je zadatak bio utvrditi biološke, kulturološke i ostale vrijednosti koje egzistiraju na ovom području. Studija izvodljivosti pokazala je da područje gornjeg toka rijeke Une ima posebne vrijednosti, a najvrednija od svih vrijednosti jeste fenomen sedre i sedrenih barijera koji je prisutan u malo rijeka na svijetu.

 Rađanje nacionalnog parka

Navedena studija pokazala je i to da ovo područje u skladu s kriterijima IUCN (Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa) može imati kategoriju II, a to je nacionalni park. Direktor Nacionalnog parka Amarildo Mulić rekao nam je da zvanični datum i administrativni početak kada je Bihać dobio zaštićeno područje jeste 29. maj 2008. godine. Tada je definirano područje od 19.800 hektara površine, zatim je Vlada Federacije BiH u ime Federacije BiH donijela Zakon o upravljačkim pravima koji daje ovlast današnjem preduzeću Nacionalni park Una, koje je formirano tokom 2009. godine i koje je zakonski upravitelj ovim područjem u smislu vršenja monitoringa svih aktivnosti u ovom području.

“Formiran je i Nadzorni odbor 2010. godine, a 2011. godine sam prvi put izabran za direktora ovog preduzeća. Kada je iste godine u Sarajevu izvršena primopredaja, dobio sam pet registratora i jednu polovnu telefaks‑mašinu. U to vrijeme nismo imali niti kancelarije, niti jednog uposlenog, od normativnih akata imali smo Zakon o Nacionalnom parku Una i Statut, ostalo ništa nismo imali, ali smo imali viziju koja nas i danas vodi, a to je da smo kontinuirano radili na uključivanju svih resursa i subjekata u promociju i kreiranje zaštićenog područja koje ima kapacitete da bude među pet top posjećenih turističkih destinacija u svijetu”, kaže Mulić.

Prilika za ekonomski razvoj

Nacionalni park Una i prirodne ljepote grada Bihaća uz kulturno-historijsko naslijeđe zasigurno su veliki turistički potencijal i prilika za ekonomski razvoj i prosperitet. Sve to ima dodatnu vrijednost ako se uzme u obzir blizina Evropske unije, posebno Republike Hrvatske, s kojom ovaj kraj graniči. Tokom ljeta veliki broj turista s Jadrana dolazi i svraća u Bihać i Nacionalni park Una te uživa u ljepotama ovog kraja. Uprkos svim ovim činjenicama, Bihać je grad čija ekonomija još uvijek nije doživjela svoj uzlet. Direktor Mulić ističe da je potrebna veće interesiranje lokalnih i kantonalnih vlasti u cilju realizacije određenih projekata koji su neophodni za daljnji razvoj turizma u Nacionalnom parku Una i ovoj regiji.

“Dva su prioritetna projekta koja trebaju podršku lokalnih vlasti, što bi dalo energiju za još jači iskorak u smislu ekonomske valorizacije ovog prostora. Prvi je prioritet modernizacija i asfaltiranje prilaznih puteva koji vode prema vodopadu Štrbački buk, kao jednoj od najatraktivnijih zona u Nacionalnom parku Una. To je prostor od Gorjevca preko Štrbačkog buka do Orašca. Riječ je o prstenu dužine 22 kilometra koji bi napravio ambijent za još jači razvoj Nacionalnog parka Una, ali i za ruralni razvoj ovog kraja u smislu uključivanja lokalnog stanovništva u ovu priču, kroz malo poduzetništvo s ciljem ponude tradicionalnih domaćih proizvoda specifičnih za ovaj dio Bosne i Hercegovine. Bez realizacije ovog projekta vrlo je teško privući investicije i voditi određene aktivnosti u zimskom periodu kada su u pitanju zone koje su veoma atraktivne. A drugi prioritet jeste nastavak započetog asfaltiranja dionice Kulen‑Vakuf – Martinbrod u dužini od četiri kilometra. I ovaj je projekt vrlo značajan za razvoj turističkih obilazaka ovog područja i južne zone u Nacionalnom parku Una, a istovremeno za kvalitetu života lokalnog stanovništva koje bi konačno bilo povezano s Bihaćem, što bi stvorilo pretpostavke za lakšu i bržu komunikaciju”, kaže Mulić

Kad su u pitanju turističke posjete Nacionalnom parku Una, evidentan je ogroman porast tokom posljednjih nekoliko godina. Rezultat je to kontinuiranog i mukotrpnog rada i zalaganja na promociji Nacionalnog parka Una, kao i na unaprjeđenju sadržaja i ponuda.

“Osjetan je veliki porast turističkih posjeta u odnosu na 2011. godinu, kada smo imali oko 3.000 zabilježenih posjeta s prodajnim uslugama, da bi se taj broj 2012. godine popeo na, za nas u to vrijeme ogromnih, jedanaest hiljada posjeta. Nakon implementacije određenih projekata i ulaganja u turističku infrastrukturu, posebno kada je u pitanju zona Štrbačkog buka i zona Martinbroda, dobijanjem novih modernih šetnica, ali i kontinuiranom promocijom koju smo od 2011. godine ciljano radili na turističkim tržištima, na čemu moramo zahvaliti, prije svega, našim medijima koji šalju i prenose sliku o ljepotama Nacionalnog parka Una i ovog kraja. Onda smo 2013. godine u odnosu na 2012. godinu imali povećanje posjeta za 200 posto, s 11.000 na 30.000 posjeta, da bismo 2014. godine imali malo povećanje za nekih 15 posto, jer je to bila godina izuzetno nepovoljna za turizam na otvorenom zbog učestalih kiša i poplava koje su se desile te godine u Bosni i Hercegovini.

Međutim, 2015. godina je donijela i ispunila sve naše želje koje smo imali od samog početka rada na promociji Nacionalnog parka Una, a to je da ostvarimo 50.000 ulaznica, što je povećanje za 40 posto u odnosu na 2014. godinu, i konačno 2016. godina i oko 65.000 plaćenih ulaznica u zonama Štrbački buk i Martinbrod. U te plaćene posjete ubrajamo i ribolovne dozvole te goste kajaka i raftinga kod turističkih agencija koje pružaju te vrste usluga. Dakle, naša je procjena da oko 80 posto Nacionalni park Una nije pod posebnim režimom naplate ulaza, što nam govori da je uz ovih 65.000 Nacionalni park posjetilo negdje oko 100.000 turista u prošloj godini”, ističe direktor Mulić, potvrđujući brojkama da Nacionalni park Una, sa svim svojim prirodnim ljepotama i kapacitetima, može biti generator ekonomskog razvoja ovog dijela BiH.

Prioritetni projekti

Statistički podaci nisu, ističe Mulić, relevantan pokazatelj u Bosni i Hercegovini, ali su relevantni za aktualni trend jer pokazuju njegov rast ili pad. On ističe da je to zbog velikog utjecaja sive ekonomije u ovom sektoru, na čijem se smanjenju kontinuirano radi.

“Kroz projekt WWF-a (World Wide Fund for Nature), u kojem postoji i Forum za održivi turizam, radimo na osnivanju klastera koji će biti vezan ne samo za područje Nacionalnog parka već i šire. Radi se o ideji koja bi okupljala sve one koji bi se okupili oko tog udruženja građana čiji će zadatak biti da razvije destinacije šireg područja Nacionalnog parka. Cilj je razvijanje Nacionalnog parka Una, čime bi se i razvijale mikrodestinacije na području Unsko-sanskog kantona. U tom kontekstu, možemo vašim čitaocima dati jednu ekskluzivu. Naime, u saradnji s našim partnerima iz dunavske mreže radimo na realizaciji jedne ideje koja će u ovoj godini biti i zvanično promovirana. Radi se o projektu koji nosi naziv ‘Unaland’, čiji je cilj razvoj unske kontinentalne rivijere. U tom dugoročnom projektu bit će obuhvaćeno cijelo područje Unsko‑sanskog kantona u fazama. Na takav način želimo prezentirati viziju i dati na razmatranje, usvajanje i potpisivanje od strane nevladinih institucija i privrednog sektora, čime želimo kreirati manje projekte po prioritetima i u skladu s međunarodnim pozivima koji finansiraju određene aktivnosti u kontekstu razvoja cijele ove regije koju smo mi nazvali ‘Unaland’.

U tom smislu, već smo imali razgovor s načelnikom Općine Donji Lapac, koji je izuzetno zainteresiran za takvo nešto. Imali smo razgovor i u savskoj komisiji u Zagrebu oko toga i kompatibilno je sa svim smjernicama savske komisije, gdje je Nacionalni park Una potpisnik deklaracije i članica savske mreže. Zatim smo s WWF Adrija projektom iz Zagreba također razgovarali i dobili njihovu podršku. Općina Bihać je također zainteresirana i imamo njihovu podršku, kao i podršku općina s područja Republike Srpske, posebno gospodina Ceptera iz Bosanske Dubice, koji je zainteresiran za pružanje podrške ovom projektu. Dakle, mi ustvari pravimo jedan marketinški brend koji tokom jednog procesa u trajanju od deset-petnaest godina treba stvoriti uvjete na bazi javnog i privatnog partnerstva, na bazi kapaciteta koje ova dolina ima, a sve s ciljem zaštite i održavanja, posebno rijeka, ali i svih drugih prirodnih vrijednosti, jer treba naglasiti kako sve ijedan grad i sve ijedna općina na području Federacije BiH i RS-a u svojim strateškim dokumentima, kao glavni strateški okvir razvoja, imaju poljoprivredu i turizam. Dakle, naša jedina šansa jesu prirodni resursi”, kaže direktor Mulić.

Novi sadržaji

Kada je u pitanju unaprjeđenje turističkih ponuda i sadržaja na području Nacionalnog parka Una, Mulić ističe kako je određeni interes pokazan u pogledu fotosafarija, ali i posjeta starim gradovima koji egzistiraju na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

“U narednom periodu radit ćemo u tom pravcu po ugledu na turističke ponude Nacionalnog parka Tara, koji je razvio turističku ponudu promatranja medvjeda i mi ćemo nastojati kreirati takvu turističku ponudu za ljubitelja takve vrste turizma kojih u svijetu sve više ima. Nacionalni park Una bogat je s raznim vrstama životinja specifičnim za područje Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, potrebno je spomenuti da smo mi prvi u Bosni i Hercegovini uradili projekt ‘Život divljih zvjeri NP Una’, istraživali život populacije medvjeda u Nacionalnom parku Una. Bio je to prvi put u historiji BiH da je neko humano ulovio medvjeda, postavio mu ogrlicu za praćenje i vršio stručni monitoring u trajanju od dvije godine. Na osnovu ovog projekta uradili smo i dokumentarni film Tragom medvjeda zvanog Ljutoč BiH 001, zatim smo imali i drugog medvjeda kojeg smo ulovili i pratili na isti način. Postoji i ideja o rezervatu prirode, ali će za to trebati još puno vremena i izmjena cjelokupne ekološke svijesti u smislu očuvanja flore i faune putem određenih restrikcija i zakona u pogledu lova i ostalih aktivnosti u prirodi. Turisti već sad, uz stručno vođenje naših rendžera, mogu steći iskustva koja malo gdje mogu dobiti kada je doživljaj prirode u pitanju”, entuzijastično otkriva Mulić.

Kako više iskoristiti prirodne vrijednosti na području Nacionalnog parka Una i kolika je odgovornost, ali i obaveza Federacije i države u pogledu iniciranja, poticanja i investiranja u turizam na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona, pitanje je koje već duži period muči ovdašnju javnost. Mulić ističe da je odgovornost Federacije neupitna, ali da je to prioritet, prvenstveno, lokalnih vladajućih struktura.

“Pomoć treba biti najviše s federalnog nivoa, ali mi imamo najviše interesa u tom pogledu. Nulti prioritet jeste modernizacija i asfaltiranje puteva u zoni Štrbački buk u dužini od 22 kilometra. Dakle, nije do nas, već do sredstava, jer bez ulaganja ne možemo očekivati daljnji rast”, zaključuje Mulić.

PROČITAJTE I...

Prijedorska udruženja žrtava obilježila su prve augustovske dane nizom komemoracija u znak sjećanja na 25. godišnjicu genocida. Nažalost, okupljanje preživjelih logoraša ove je godine pokvareno različitim promišljanjima o prošlosti ili uzrocima i posljedicama nekih prošlih ratova

Usmena predaja kazuje kako je ovaj kraj bio pomilovan i zaštićen od većeg stradanja u svakom ratu, pa i u potonjem. Razlog tome narodni genij nalazi u trima obližnjim turbetima: turbe Hasan efendije u Čanićima, šejha Dede u Čekanićima i šejha Sinana u Gornjem Srebreniku – iznad Starog grada. Ova tri turbeta čine trokut u čijoj se unutrašnjosti nalazi današnji Srebrenik. Međutim, i tri spomenute džamije obrazuju trokut u kojem je ova pitoma čaršija pronašla svoj mir

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!