Obnovom Morića hana povećat ćemo prihode vakufa

“Vakufska direkcija u saradnji s Gazi Husrev-begovim vakufom planira realizirati još projekata, pa i projekt rekonstrukcije Hotela 'Stari grad'. Naša intencija jeste stavljanje u funkciju što većeg broja vakufskih objekata širom Bosne i Hercegovine, i mi to u nekoliko posljednjih godina i radimo. Nekada se brže i lakše osiguraju sredstva za jedan objekt u odnosu na neki drugi”

Dr. Senaid Zajimović rođen je 20. marta 1969. godine u Matuzićima, današnja općina Doboj Jug. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1988. godine. U toku školovanja u Medresi za devet mjeseci stekao je zvanje hafiz Kur’ana. Arapski jezik učio je na univerzitetima Zejtuna u Tunisu i Kralj Saud u Rijadu. Visoko obrazovanje završio je 1997. godine na Šerijatskom fakultetu Jordanskog univerziteta (Odsjek islamsko pravo i metodologija islamskog prava). Magistrirao je 2000. godine na istom univerzitetu, a tema rada jeste Stav islamskog i međunarodnog prava prema upotrebi međunarodnih, državnih i privatnih voda za navodnjavanje i piće. Doktorske studije okončao je 2014. godine na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Naziv doktorske teze je: Bračni problemi i metod njihovog rješavanja s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Do sada je na našem jeziku objavio četiri autorska djela i osam prijevoda s arapskog jezika. Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ga je 2009. godine imenovao za direktora Vakufske direkcije, a na toj funkciji je do sada rukovodio revitalizacijom brojnih značajnih projekata i vakufa u Bosni i Hercegovini. Zajimović za Stav govori o najavljenoj obnovi Morića hana u Sarajevu, reprezentativnog objekta Gazi Husrev-begovog vakufa.

STAV: Zbog čega se od svih vakufskih objekata obnavlja upravo Morića han, s obzirom na to da je to objekt koji već donosi značajna finansijska sredstva? Zašto 6,5 miliona KM nije uloženo u vakufske objekte koji trenutno nemaju nikakvu funkciju, narimjer, u Hotel “Stari grad”, koji je 2003. godine vraćen Gazi Husrev-begovom vakufu, a koji je također nekada bio han Gazi Husrev-begovog vakufa?

ZAJIMOVIĆ: Tačno je da je riječ o objektu koji već donosi određena finansijska sredstva. Međutim, implementacijom ovog projekta, odnosno kroz restauraciju i revitalizaciju Morića hana, zasigurno ćemo povećati prihode vakufa. Osim toga, kroz realizaciju ovog projekta želimo doprinijeti razvoju ne samo vakufa već i grada Sarajeva i upotpuniti turističku ponudu ovog grada. Morića han je u prošlosti bio srce Baščaršije. Zašto on to opet ne bi bio? Mi imamo obavezu voditi brigu o vakufima, a ovaj vakuf ima status kulturno-historijskog spomenika i mi moramo voditi računa o njemu na način da ga održavamo u što izvornijem obliku. Vakufska direkcija u saradnji s Gazi Husrev-begovim vakufom planira realizirati još projekata, pa i projekt rekonstrukcije Hotela “Stari grad”. Međutim, proceduralno je došlo prije do realizacije projekta Morića hana, a u svakom slučaju je u proceduri i hotel.

Naša intencija jeste stavljanje u funkciju što većeg broja vakufskih objekata širom Bosne i Hercegovine, i mi to u nekoliko posljednjih godina i radimo. Nekada se brže i lakše osiguraju sredstva za jedan objekt u odnosu na neki drugi, valjda zbog predodređenosti tih objekata. Nekad ne možemo utjecati na to za koji ćemo objekt osigurati finansijska sredstva, ali unutar Islamske zajednice imamo prioritete za određene objekte. Potreba za ostalim objektima zasigurno postoji i uvijek će postojati. Međutim, naša je intencija da sve više realiziramo obnovu, izgradnju i revitalizaciju objekata koji će vakufu donositi određene prihode, kako bismo postajali sve manje ovisni o alternativnim ili dodatnim izvorima prihoda koji su često nesigurni. Mi ne želimo zauvijek tražiti finansijska sredstva od prijatelja iz svijeta. Želimo razviti vakuf u onoj mjeri u kojoj će on donositi prihode tako da u budućnosti nećemo biti u potrebi da tražimo finansijska sredstva od naših prijatelja, već će upravo ostali projekti biti finansirani iz sredstava koja se ostvare na osnovu prihoda određenih vakufa. To je naša intencija i naš cilj.

Uporedo s ovim ciljem mi moramo voditi računa i o objektima koji nemaju isključivo ekonomsku funkciju već imaju i vjersku. Moramo ponovno izgraditi u agresiji porušene džamije na istom mjestu gdje su one bile, bez obzira na to što možda u datom trenutku na tom području nema dovoljno Bošnjaka i drugih muslimana. Te su džamije dokaz naše postojanosti i dokaz naše višestoljetne egzistencije na tim područjima. Zato realiziramo projekte ponovne izgradnje Aladža džamije, Sinan-begove džamije u Čajniču, Arnaudije u Banjoj Luci, Kizlaragine džamije u Mrkonjić-Gradu, i druge slične projekte. U svom poslovanju nastojimo realizirati projekte koji imaju vjersku, obrazovnu, ekonomsku, društvenu, odnosno socijalnu ulogu.

STAV: Na otvaranju manifestacije “Dani vakufa” kazali ste da “mi želimo revitalizaciju, adaptaciju i u nekom dijelu rekonstrukciju. Želimo vratiti osnovnu ulogu Morića hana, kao i svih drugih hanova, na zahtjev Gazi Husrev-begovog vakufa, u čijem je on posjedu”. Međutim, da li se pravljenjem elitnog hotela vraća osnovna uloga hana? Nije li to, ustvari, vraćanje forme hana (kao mjesta gdje se može spavati i jesti), ali istovremeno i iznevjerivanje njegove suštinske socijalne dimenzije?

ZAJIMOVIĆ: Kada govorimo o vraćanju osnovne uloge Morića hanu, mislimo, prije svega, na njegovu graditeljsku cjelinu i na njegovu funkciju. Morića han izvorno je služio za smještaj i odmor gostiju i imao je smještajne kapacitete. U tom se smislu govori o izvornoj funkciji. Zakonski propisi u BiH, koji tretiraju mjere zaštite i očuvanje objekata koji imaju status kulturno-historijskih spomenika, to nam izričito naređuju i mi ne smijemo narušavati te mjere zaštite. Naravno, revitalizacija ovog objekta isključivo će se vršiti u saradnji i uz nadzor Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Federacije BiH. Socijalna dimenzija o kojoj vi govorite neće biti iznevjerena, samo će ona biti zadovoljena na drugi način.

Vakufi su uvijek bili pozitivan i koristan faktor u društvu i danas se vraćaju u svoje najbolje dane. Prihodi od vakufa se usmjeravaju na zadovoljavanje određenih potreba kompletnog društva. Prihodi vakufa ne troše se samo za organiziranje vjerskog života već upravo i za socijalne potrebe, kao što je to pomoć siromašnima, pomoć povratnicima, stipendiranje učenika i studenata, pomoć u liječenju i tako dalje. Ako analiziramo vakufname određenih vakufa u BiH, skoro da nema vakufa koji nije imao socijalnu dimenziju. I danas je tako. Mi tu socijalnu dimenziju nismo nikad i nećemo iznevjeriti, jer nas na to obavezuju vakufname i nijeti vakifa, odnosno njihov šart i uvjet uvakufljenja. Zasigurno će određeni prihodi od Morića hana ići u zadovoljavanje socijalnih potreba određenog broja stanovnika.

STAV: Da li će Morića han poslovati na halal-principima? S obzirom na zakone i druge propise u Bosni i Hercegovini, da li će Vakufska direkcija i rukovodstvo Gazi Husrev-begovog vakufa moći kontrolirati goste, u smislu da se sobe neće izdavati parovima koji nisu u bračnoj vezi, naprimjer, ili homoseksualcima? Hoće li Morića han poslovati na  istim principima kao i drugi ugostiteljski objekti u Sarajevu?

ZAJIMOVIĆ: Upravljanje i raspolaganje vakufskom imovinom vrši se u skladu s normativnim aktima koji reguliraju ovu oblast. Upravljanje Morića hanom danas se vrši u skladu s tim normativnim aktima i ubuduće će tako biti. Islamska zajednica, pa i Gazi Husrev-begov vakuf, nema dovoljno kapaciteta da vodi aktivnosti vezano za biznis, pa će dijelovi Morića hana vjerovatno biti iznajmljeni kao i do sada. Međutim, prilikom ugovaranja iznajmljivanja, mi, u skladu s Pravilima o davanju vakufske imovine u zakup, vodimo računa upravo o stvarima i načinu poslovanja zakupaca, odnosno, da njihov rad bude u skladu sa šerijatskim propisima.

U ugovoru o zakupu ti se uvjeti i navedu i eventualno kršenje tih uvjeta povlači raskid ugovora i prekid zakupnog odnosa. U vakufskim objektima zabranjeno je obavljanje aktivnosti koje su u suprotnosti sa šerijatskim propisima i ovo je isključivi element svakog ugovora, čije kršenje, kako sam rekao, povlači raskid ugovora. Naravno, mi ne samo ovaj objekt već i ostale objekte koji su dati pod zakup, a naročito za uslužne djelatnosti, kontroliramo na način da vršimo periodične kontrole bez znanja zakupaca, odnosno osoba koji upravljaju tim objektima. Imali smo slučajeva da je dolazilo do kršenja ugovora i da smo takve ugovore raskidali. Iskreno, mali je broj takvih slučajeva, ali u svakom slučaju mi moramo to nadzirati i kontrolirati. Takav će slučaj biti i kod Morića hana.

STAV: Hoće li Morića hanom, nakon njegove obnove, upravljati Vakufska direkcija preko Gazi Husrev-begovog vakufa, ili će obnovljeni prostor biti iznajmljen drugom pravnom licu?

ZAJIMOVIĆ: Objeat Morića hana u nadležnosti je Gazi Husrev-begovog vakufa i on će upravljati njime u skladu s normativnim aktima. Vakufska direkcija vršit će kontrolu, odnosno nadzor nad upravljanjem tim objektom. Kao što sam ranije rekao, Gazi Husrev-begov vakuf trenutno nema kapaciteta da direktno koristi ovaj objekt tako da se Gazi Husrev-begov vakuf bavi ovom djelatnošću. Dio objekta, kao i do sada, biti će iznajmljen ljudima koji se bave takvom vrstom biznisa i koji će imati status zakupaca. Naravno, sve vrijeme trajanja zakupnog odnosa istim se ima upravljati u skladu s normativnom aktima.

STAV: Šta će biti sa zakupcima i poslovnim prostorima koji su trenutno smješteni u kompleksu Morića hana?

ZAJIMOVIĆ: Svi zakupci koji trenutno koriste određene dijelove Morića hana imat će prioritet i prednost zakupnog odnosa i nakon revitalizacije objekta. Ako neko od njih ne bude i dalje zainteresiran, dio objekta, odnosno poslovni prostor, bit će ponuđen drugim pravnim subjektima. Nemamo namjeru i ne želimo isključivati ljude s kojima smo do sada imali korektan odnos i koji su na neki način razvili svoj biznis u ovim prostorijama. Revitalizacijom Morića hana pomažemo i njima na način da će prostor biti reprezentativniji i mnogo bolji, u koji će klijenti vrlo rado svraćati i provoditi određeno vrijeme u ovom objektu.

PROČITAJTE I...

Na tom prostoru mučilišta hiljada nesrba i pogubilišta, njih barem stotinjak (ogromnom većinom Bošnjaka), organizatori su našli za shodno da se bave projekcijama filmova, panelima, ali i “aktuelnim problemom migranata”! Nevjerovatno! Štaviše, po riječima Edina Ramulića, jednog od organizatora, migrantima je danas u Bosni i Hercegovini teško kao logorašima u koncentracionom logoru Trnopolje

Činjenica da 140. godišnjica od ubistva muftije Karabega protječe u tišini, bez naučnih skupova, okruglih stolova ili tribina, jasan je pokazatelj da Bošnjaci Mostara i Bosne i Hercegovine u cjelini još nisu dovoljno svjesni svoje historije i identiteta. O muftiji Karabegu knjigu piše dr. Ibrahim Kajan, koji u razgovoru za Stav govori o veličini Karabegove žrtve, zapostavljanju muftije Karabega od strane istraživača i institucija, te o svom romanu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!