NOVI STAV: Za Hrvatsku poginulo 1187 Bošnjaka

Jedna od tema ovog 215. broja Stava su Bošnjaci koji su branili Hrvatsku od srpske agresije. U obrani Hrvatske poginulo ih je 1.187, 80 je nestalih, a 350 je teško ranjeno. O ovome za Stav govori Fahrudin Jašarević, poznat pod nadimkom Babo.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od tema ovog 215. broja Stava su Bošnjaci koji su branili Hrvatsku od srpske agresije. U obrani Hrvatske poginulo ih je 1.187, 80 je nestalih, a 350 je teško ranjeno. O ovome za Stav govori Fahrudin Jašarević, poznat pod nadimkom Babo.

Prekaljeni je policijski inspektor, specijalac i instruktor Specijalne policije. Nadimak je dobio od kolega kao najstariji specijalac u redovima policijske jedinice “Alfa”. Zapovjednik je Počasnog voda Bošnjaka Republike Hrvatske. Od prvog do zadnjeg dana branio je Hrvatsku od srpske agresije, dva je puta teško ranjavan. No, sudjelovao je i u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Kaže da ima dvije domovine i na to je ponosan. “Istinski, iz srca to osjećam”, otkriva nam Babo, s kojim smo razgovarali netom prije nego je Počasni vod dočekao predsjednika SDA Bakira Izetbegovića pred Spomenikom Bošnjacima palim u Domovinskom ratu ispred Zagrebačke džamije, gdje su zajednički proučili Fatihu

Novi Stav analizira zašto su pojedine ovdašnje sekularne stranke i dalje na Karadžićevoj liniji.

Maliciozno uspoređivanje SDA, stranke koja je iznijela borbu protiv agresije, sa separatističkim projektima poput SNSD-a, SDS-a i HDZ-a preraslo je u otvoreno poručivanje da je SDA zapravo najgora te da je jedina progresivna politika potpuna marginalizacija ne samo stranaka koje zastupaju bošnjačke interese nego i onih koje djeluju tako da bi se za njih moglo reći da su na liniji interesa Bošnjaka kao naroda.

Kako borba za prava “queer osoba” podstiče islamofobiju je još jedna od tema ovog broja Stava.

Od muslimanskih zajednica očekuje se da dokažu svoje evropejstvo tako što će potpuno zanemariti islamski diskurs o pitanjima koja nisu kompatibilna sa sekularizmom. Svi glasovi otpora, makar oni bili i akademski, nude diskursu o pravima “queer” osoba jezik za kritiku islama.

Knjiga Američki kongres i rat u Bosni i Hercegovini doktorska je disertacija Hamze Karčića o ulozi Kongresa SAD-a u kreiranju američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini od 1992. do 1996. godine odbranjena na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2014. godine. Osnova istraživanja jeste pitanje je li, na koji način i u kojoj mjeri Kongres Sjedinjenih Američkih Država utjecao na oblikovanje američke politike prema Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine. Stav prenosi dijelove ove izvanredne, važne i temeljito napisane knjige

Novi Stav donosi zapis o čibučarima iz Goduše.

Gotovo se u svakoj od tristotinjak kuća u selu Goduši kod Visokog poneko bavi rukotvorinama od drveta, a Vehab Halilović najpoznatiji je među njima. Vlasnik je depandansa muzeja Zavičajnog muzeja iz Visokog, u kojem su izložene rukotvorine maštovitih Godušana, te ručno pravljeni strojevi na kojima se nekada radilo.

U naselju Cerska, koje se prostire na dvije općine (Milići i Vlasenica), prije nekoliko je dana održana manifestacija “Dani Cerske 2019”. Ovom manifestacijom, koja je kulturnog, vjerskog i sportskog karaktera, povratnici Bošnjaci sjećaju se herojskog otpora tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Naime, Cerska se od početka rata do 1993. više od godinu dana branila od udara mnogostruko opremljenijeg i jačeg neprijatelja. Cerska je bila jedna od četiriju enklava u Podrinju koje su se branile: Cerska, Srebrenica, Žepa i Goražde. Mještani kažu da Cerska nikad ne bi pala od oružja, nego je pala zbog gladi i nedostatka hrane. Reporteri Stava bili su u Cesrkoj.

Stradanje Bošnjaka u Pljevljima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, odnosno, etničko čišćenje u državi “koja nije bila u ratu” je jedna od tema novog Stava.

Epilog pljevaljske golgote zastrašujući je – iz pograničnog pojasa prema Bosni i Hercegovini, zbog ubistava, silovanja, paljevine i pljačke kuća, od 1992. do 1995. godine iseljeno je 95 posto Bošnjaka. A to nikako ne može biti posljedica sporadičnih incidenata, nego je rezultat dobro osmišljenog, pripremljenog i na sistematičan način provedenog plana da se s ovog područja zauvijek protjeraju Bošnjaci. A Crnu Goru i njen tadašnji crni režim više niko i ne spominje.

Novi Stav donosi priču o Bošnjacima koji su ginuli za glavni grad Srbije u oktobru 1915. godine.

Bošnjaci iz Trećeg bataljona koji su preživjeli prave golgote prave barikade u centru Beograda 9. oktobra 1915. godine i pod komandom kaplara Šemse Midovića iz sela Gonja kod Sjenice brane herojski položaj između Narodnog pozorišta i Narodnog muzeja.

U novom broju Stava pročitajte hommage Tvrtku Kulenoviću, koji nas je napustio prije nekoliko dana.

Ime je dobio po slavnom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Bio je profesor emeritus Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prvi predsjednik P.E.N. Centra BiH, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu te redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Pisao je romane, eseje iz teatrologije i književne teorije i kritike, putopise, pripovijetke i radiodrame.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 18. aprila širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

„Nema li kulture sjećanja – postoji nekultura zaborava koja vodi u katastrofu ponavljanja zločina i patnje. Upravo je nekultura izostanka sjećanja na bošnjačke žrtve i heroje u prethodnim ratovima (dakle i Prvom svjetskom ratu i prije) omogućila nove zločine, odnosno ostavila ljude potpuno psihološki nepripremljenim za genocid“

Novi Stav otkriva detalje sumnjivog poslovanja pripadnika terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini. Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!