NOVI STAV: Teorija srednjeg entiteta

„Mi trenutno uopće ne znamo koji je politički program Fahrudina Radončića. On samo hoće graditi, u vis želi skakati bez prepone koju vidi u SDA, a optužbe koje neprestano upućuje u suglasju su mu, odnosno, protuprirodnoj vezi sa srpskom i hrvatskom politikom."

U prodaji je novi broj magazina Stav.

U uvodniku 98. broja, glavni urednik Filip Mursel Begović analizira političko djelovanje Fahrudina Radončića.

„Mi trenutno uopće ne znamo koji je politički program Fahrudina Radončića. On samo hoće graditi, u vis želi skakati bez prepone koju vidi u SDA, a optužbe koje neprestano upućuje u suglasju su mu, odnosno, protuprirodnoj vezi sa srpskom i hrvatskom politikom. Ako će iz te veze roditi i neka đeca, molimo lijepo, neka to bude na teritoriju Crne Gore. Je l’ Radončić uopće Bošnjak ili je neki anarhist koji želi graditi tornjeve u privatnom vlasništvu, dok u svojem privatnom listu, pardon listu bivše mu žene, priziva proteste i neke nove paljevine Predsjedništva BiH?!“

Navršava se 100 godina od rođenja i 40 godina od pogibije Džemala Bijedića. Tim je povodom u Sarajevu objavljeno drugo izdanje političke biografije ovog istaknutog bosanskohercegovačkog političara.

Stav objavljuje izvode iz ove knjige autora prof. dr. Husnije Kamberovića. Džemal Bijedić rođen je u Mostaru 22. aprila 1917. godine, a poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine. Obavljao je najvažnije funkcije u gradu Mostaru, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, među ostalim, bio je predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća u dva mandata. Jedan je od rijetkih političara u socijalističkoj Jugoslaviji koji je, osim velikog utjecaja na unutarnju, snažno doprinosio i kreiranju vanjske politike Jugoslavije, koju je Josip Broz Tito uglavnom bio rezervirao za sebe. Avionska nesreća u kojoj je stradao predmet je kontroverzi i 40 godina poslije.

Sarajevska Face TV obilježila je petu godišnjicu emitiranja svog programa dodjelom nagrade “Ličnost godine” aktivistici Nikolini Balaban; nagrada je izazvala podijeljene reakcije, od euforičnog aplaudiranja jednih do ljutnje onih koji podsjećaju na ne baš časnu ratnu i poratnu prošlost prijedorske doktorice i njenog pokojnog supruga.

Zbog čega se Dragan Čović opredijelio za politiku suprotstavljanja ne samo vodećoj bošnjačkoj stranci već i demokratiji, legalizmu, pa i crkvi kao nekad čvrstom osloncu HDZ-a, i zasad ostaje nedovoljno jasno. Osim ako se ne računa da će u Hrvatskoj prevladati političke snage koje naivno vjeruju da je moguće ujedno pripadati evropskom političkom okviru i nastavljati s politikom Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini, analizira Elis Bektaš.

Pišemo i o nedavno preminulom bivšem predsjedniku Irana, Rafsanjaniju.

Agresija na netom međunarodno priznatu državu zatekla ga je usred prvog predsjedničkog mandata, još uvijek pod formalnim i neformalnim sankcijama i otvorenom animozitetu većine zapadnih i arapskih zemalja. Bez obzira na probleme, prepoznao je značaj odbrane Bosne i Hercegovine i principa koje je epitomizirala njezina borba. U tom smislu, a potaknut i mogućnošću da se Iran tako, principijelno, vrati na svjetsku pozornicu, kao predsjednik je pružio svu moguću pomoć.

Stav podsjeća na to kako je zataškana smrt 24 bebe na sarajevskoj Pedijatriji

Iako je od tragedije prošlo skoro deset godina, nikada do kraja nije tačno utvrđeno pod kojim su okolnostima na sarajevskoj Pedijatrijskoj klinici za samo nekoliko dana umrle 24 bebe; iako je obdukcija rađena nad tijelima dviju beba pokazala smrt od sepse, istraga je otvorena, razvlačena i zatvorena bez ikakvih konkretnih nalaza, uz povoljan ishod za tada odgovorne čelnike sarajevskog Kliničkog centra

Pišemo i o budućnosti UniCredit banke koja „u Italiji tetura, u BiH rastura”

Za mnoge je Italija “evropski bolesnik”, ali je ovaj izraz korišten zbog dobro poznatih problema javnog duga i niske konkurentnosti italijanske privrede. Međutim, u posljednje vrijeme novi je problem u žiži javnosti – italijanske banke imaju ogromne probleme s nenaplativim kreditima, što prijeti da uruši finansijski sistem zemlje.

Izet Perviz piše o Kozijoj ćupriji ponad Sarajeva, koja preko pet stoljeća prenosi putnike.

Ovdje su Sarajlije izlazile da isprate hadžije u Mekku i da dočekaju nove vezire koje je sultan slao da vladaju Bosnom i sprovode njegov zakon.

Emir Kusturica je režiser prošlog stoljeća, piše Mirza Skenderagić.

Političko djelovanje Emira Kusturice tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu ne predstavlja samo segment promjene njegove ličnosti već je tragove tog djelovanja moguće prepoznati i u Kusturicinim filmskim ostvarenjima

Za Stav u ovom broju govori Nijaz Alispahić, književnik čija je drama Zmaj od Bosne premijerno izvedena prije 30 godina.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. januara širom BiH.

PROČITAJTE I...

Svjetska je sramota što nas zaobilaze u presudama. Prijedor je imao logore, a Tomašica je na kraju valjda sve rekla i objasnila šta su radili i koji su genocid napravili. Ko će meni reći gdje je moj sin za kojim tragam svih ovih 25 godina? Gdje su sinovi drugih majki?! Djeca?! Oni sve znaju, a i dalje veličaju Ratka Mladića, Radovana Karadžića i ostale. Sramota je to, komšije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!