NOVI STAV: Sve što niste znali o Šefiku Džaferoviću

Ko je Šefik Džaferović, kandidat SDA za Predsjedništvo BiH, šta je njegov svjetonazor, kako je tekao njegov životni i politički put, ko su mu bili roditelji, kako je odgajan, s kime se sukobljavao tokom političke karijere, kojoj je ideji bio odan? Za Stav otkriva svoju političku filozofiju po kojoj je bolje šutjeti, predano raditi i na kraju imati neki rezultat, nego ništa ne raditi a davati populističke izjave, intrigirati javnost i na kraju doživjeti razočarenje javnosti jer nije zabilježen nikakav rezultat.

U prodaji je novi, 169. broj magazina Stav.

Ko je Šefik Džaferović, kandidat SDA za Predsjedništvo BiH, šta je njegov svjetonazor, kako je tekao njegov životni i politički put, ko su mu bili roditelji, kako je odgajan, s kime se sukobljavao tokom političke karijere, kojoj je ideji bio odan? Za Stav otkriva svoju političku filozofiju po kojoj je bolje šutjeti, predano raditi i na kraju imati neki rezultat, nego ništa ne raditi a davati populističke izjave, intrigirati javnost i na kraju doživjeti razočarenje javnosti jer nije zabilježen nikakav rezultat. “Uvijek između dileme dobro stanje, ali loša percepcija javnosti, ili loše stanje, a dobra percepcija javnosti – ja bih odabrao prvo. To treba da bude tako”, rezolutan je u svom stavu.

Jedna od središnjih tema ovog broja Stava je i novi pravopis bosanskog jezika kojeg potpisuje Senahid Halilović.

U članku nazvanom „Naučna besputica Senahida Halilovića“, između ostalog stoji: „U tragičnoj su zabludi intelektualci koji smatraju da je inkluzivnost novog pravopisa ispravan put u borbi za bosanski jezik. Borba za bosanski nije lingvistička, već politička. Ne može se lingvističkim mehanizmima rješavati pitanje nominacije bosanskog jezika. Stvaranje standardnog jezika, što je pisao i sam Halilović 1995. godine, tokom svoje druge razvojne faze, uvijek je politički čin.“

Novinar Stava analizira poruke poslane sa konvencije SDP-a BiH i kandidaturu Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva.

„Izjave Denisa Bećirovića poprilično su osvježavajuće za SDP-ove kandidate, koji, uz svojevremeni izuzetak Željka Komšića, redovno više vole pričati o jugonostalgiji ili budućnosti u “regionu” nego o suverenosti i odbrani Bosne i Hercegovine. No, da je Bećirovićev slučaj ili rijetki izuzetak ili predizborni trik, potrudio se pokazati njegov predsjednik Nermin Nikšić“, stoji u članku ovog broja Stava.

U novom Stavu čitajte i o „savremenim mitovima i legendama“, odnosno, o tome ko je odbranio Sarajevo.

Brojevi izneseni u članku novog Stava pomažu da barem donekle razbijemo nekoliko uvriježenih mitova koji već desetljećima egzistiraju kao nepobitne istine u različitim interpretativnim sarajevskim zajednicama, uključujući stranke, medije, određene sarajevske kvartove, kafane, grupe na Facebooku i slično. Jedan od njih jeste da je Sarajevo uglavnom odbranila sarajevska raja. Drugi je da se sarajevska raja bila sakrila u podrume, pres-centre i pod radnu obavezu, pustivši došljake i izbjeglice da ih brane. Treći mit kaže da su Sandžaklije apstinirale od sudjelovanja u odbrani od agresije, da su sve zakuhale pa pobjegle, a četvrti da su Sandžaklije činile većinu u sarajevskim jedinicama Armije RBiH. Po još jednom mitu, Armija RBiH bila je izrazito multietnička.

Novi broj Stava donosi priču o tome kako je general Armije BiH Nehru Ganić postao nepoželjan vještak za Tužilaštvo BiH. Sve je počelo nakon njegovog vještačenja događaja u brčanskom selu Bukvik u jesen 1992. godine.

Kako bi zataškali masovna ubistva Bošnjaka i Hrvata u Brčkom u ljeto 1992. godine, obavještajac Vojske Republike Srpske Simeun Čuturić u svom vanrednom izvještaju predlaže “mjere” kojima bi se zločini minorizirali, a uzroci pronašli u djelovanju “muslimanskih ekstremista”. Kao prvi korak u realiziranju tih mjera, Čuturić predlaže da se iskoristi akcija snaga Armije BiH i HVO-a u selu Bukvik. Dvije decenije kasnije, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv dvojice pripadnika HVO-a za zločine koje su navodno počinili u tom selu

Turski predsjednik Erdogan požalio se tijekom svoje posjete Sarajevu na probleme koje turske kompanije u BiH imaju prilikom nabavke sirovina za proizvodnju. U središtu tog problema je Zakon o šumama. Davne 2009. godine Ustavni sud Federacije BiH proglasio je zakon o šumama neustavnim i dao rok od šest mjeseci da se usvoji novi zakon. Prođe od tad, rečeno u stilu “Zabranjenog pušenja”, osamnaest Bajrama, a zakon o šumama se ne usvoji.

Dopisnik Stava iz Prijedora piše o predstojećem obilježavanju Dana bijelih traka u tom gradu i podsjeća na hrabrog Slavka Ećimovića, koji je očajnički pokušavao organizirati obranu svojih sugrađana.

Nažalost, Slavkina grupa u veoma je kratkom roku potpuno likvidirana. Srpske vlasti govorile su o 14 poginulih pripadnika vojske tokom akcije. Pohapšeni pripadnici Slavkine grupe, poslije istraga sprovedenih u Keratermu i Omarskoj, umirali su u najgorim mukama. Logoraši Omarske sjećaju se izmrcvarenog Slavka Ećimovića, sprovedenog trofejno sa žicom kroz probijene obraze prema mjestu na kojem će biti strijeljan.

Novi Stav podsjeća i na 105 godina od završetka balkanskih ratova a nakon kraće pauze Ognjen Tvrtković ponovo piše za Stav o recentnim muzičkim događajima.

Međunarodni festival gitare praćen je koncertnom sezonom Muzičke akademije u Sarajevu, uslijedile su 24. Sarajevske večeri muzike (SVEM). Između, opet, koncerti na sve strane, gostovanja, razmjene studenata; što sve ne, potom promocije novih izdanja, i kompaktnih ploča i knjiga…

Nurko Karaman, autor novog prijevoda Kur’ana, govori za Stav.

“Kad se moj prijevod pročita od prve do posljednje stranice, i ako se ozbiljno čita, promišlja i prate fusnote, uvjeren sam da on itekako ostavlja drugačiji dojam i o Bogu, dž. š., i o svijetu, i o ovim bitnim međuljudskim relacijama, uključujući međuetničke, međukonfesionalne, međunacionalne. Mislim da se tu stječe bitno drugačiji dojam.”

Hazim Numanagić ukrašava Mevlevijski kulturni centar na sarajevskom Jekovcu i za Stav govori o svojim levhama pisanim bosančicom.

“Bosančica je bila prisutna u Bosni i nakon dolaska Osmanlija. Drugo njeno ime jeste begovica, zato što su bosanski ljudi u međusobnoj prepisci pisali upravo na ovom pismu. Tog naslijeđa se ne smijemo odricati”, poručuje Numanagić

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu a od četvrtka, 31. maja, širom Bosne i Hercegovine.  

PROČITAJTE I...

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

Na Općinskom sudu u Sarajevu traje postupak između obrazovnih institucija “Richmond Park Education” Sarajevo, nekadašnjih “Global Education”, javnosti poznatiji po svom prvom nazivu “Bosna Sema” obrazovne institucije, i jedne od banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini. Ove obrazovne institucije javnosti su poznate i prema dosadašnjem pisanju da su povezane s terorističkom organizacijom FETÖ, na čijem je čelu Fethullah Gülen, a pod čijim je vodstvom izvršen pokušaj državnog udara u Turskoj.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!