NOVI STAV: Sve što morate znati o reviziji presude Suda u Haagu

Zaprimili su Aplikaciju, pročitali je i, kada su vidjeli šta ondje stoji, odbacili je ‘iz proceduralnih razloga’. Ali ne, kako se to pokušava prikazati u javnosti, zbog toga što prof. dr. Softić nije legitiman agent, nego zbog pisama Ivanića i Čovića, koji su bili protiv revizije. Dakle, njihova pisma, a ne Softićeva navodna nelegitimnost bili su povod za odbacivanje zahtjeva za reviziju. Uzroci su, naravno, mnogo dublji

Središnja tema 106. izdanja magazina Stav je revizija presude Međunarodnog suda pravde u Haagu.

Za Stav o ovoj temi govore i pišu članovi ekpertnog tima koji su pripremali reviziju, domaći i inozemni pravni eksperti, bivši logoraši, povratnici…

Sakib Softić, agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu za Stav piše: „Republika Srpska počinilac je genocida i posljedica genocida. Stoga je, u skladu s međunarodnim pravom i ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine, nužno poduzeti sve neophodne mjere u cilju uklanjanja posljedica genocida.“

Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i koordinator ekspertnog tima za podnošenje Aplikacije za reviziju, u intervjuu za Stav kaže: „Aplikacija je odbačena nakon što su vidjeli šta u njoj stoji.“

„Zaprimili su Aplikaciju, pročitali je i, kada su vidjeli šta ondje stoji, odbacili je ‘iz proceduralnih razloga’. Ali ne, kako se to pokušava prikazati u javnosti, zbog toga što prof. dr. Softić nije legitiman agent, nego zbog pisama Ivanića i Čovića, koji su bili protiv revizije. Dakle, njihova pisma, a ne Softićeva navodna nelegitimnost bili su povod za odbacivanje zahtjeva za reviziju. Uzroci su, naravno, mnogo dublji”, tvrdi Muratović.

Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i bivši agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, u razgovoru za Stav kaže: „Sud je tražio odluku Predsjedništva znajući da je ne može dobiti“

„Realno su postojale vrlo velike prepreke da se uspije. Prvo, Statut Međunarodnog suda pravde postavlja izuzetno visoke kriterije za moguće pokretanje revizije. Tome treba dodati i brojne nepovoljne unutrašnje, regionalne i međunarodne okolnosti. Ali i pored toga smo bili svjesni da moramo iskoristiti i tu najmanju šansu“, smatra Trnka

Za Stav govori Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Tribunala u Haagu, koja tvrdi: „Sud je odlučio da od stava negatora genocida ovisi pravo jedne države na reviziju“

„U ovom slučaju, u samom sastavu države koja podnosi reviziju, imamo nasljednike struktura koje su direktno odgovorne za genocid iz tog predmeta. Zato je bilo neophodno da jedna međunarodna institucija –  koja je time kreator pravnih presedana – pravno obrazloži svoju odluku. Da li ubuduće država u kojoj je počinjen genocid neće moći imati pristup pravdi ako u svojim strukturama vlasti ima ljude koji žele zaštititi počinioce? Ovo je suštinsko pitanje, i to ne samo u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, i zaslužuje ozbiljan odgovor. MSP mora jasno kazati da li potvrđuje takav zaokret u pravnoj međunarodnoj praksi. U suprotnom, morat će poništiti odluku svog sekretara i pravno razmotriti to pitanje izazvano podjelom unutar Predsjedništva BiH“, kaže Hartmann.

Satko Mujagić preživio je dva koncentracijska logora u prijedorskom kraju. Protjeran je iz svoje kuće, živi između Holandije i Prijedora i jedan je od ključnih ljudi kada je u pitanju povratak u Kozarac i ostala prijedorska mjesta. Mujagić za Stav piše o tome zašto je revizija presude Suda pravde morala biti podnesena i kaže: „Kao preživjelom logorašu dva koncogora, drago mi je da je zahtjev za reviziju napisan.“

Stav donosi izlaganje akademika prof. dr. Smaila Čekića održano na skupu poznatih ličnosti iz političkog, naučnog, kulturnog i javnog života, u Vijećnici 17. februara 2017. godine, na kome je bilo govora o reviziji presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine – u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

„Šta god da je Izetbegović uradio i kakav bi god ishod bio, dočekali bi ga na nož“, piše za Stav Emir Hadžihafizbegović.

„Koliko god izgledalo hipotetično, neutralni stav Dragana Čovića odredio je sudbinu revizije. O tome pišu i ovaj moj stav dijele ozbiljni pravni eksperti i iz Hrvatske, i iz Srbije, i poneki, naravno, ozbiljni pravnici iz Bosne i Hercegovine. Da je to tačno, potvrđuje i naslovna stranica beogradskog lista Politika, koja je kao udarnu vijest objavila da Čović ne podržava reviziju tužbe za genocid“, tvrdi poznati bh. glumac.

„Nürnberškog procesa ne bi bilo da se od nacista tražila dozvola da im se sudi“, piše za Stav Ahmed Kulanić.

„Pitanje revizije presude ne može niti ikada smije biti promatrano kroz prizmu odgovornosti pojedinca, jer tužba nikada nije bila niti je smjela biti stvar pojedinca. Ona je stvar svih Bošnjaka ma gdje oni danas živjeli u svijetu kao žrtve politike zbog koje Bosna i Hercegovina i jeste tužila Srbiju.“

Novi Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 16. marta širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Spomenik je na vojnoj koti 449, na brdu Bandera, nazvanom tako valjda po tome što dominira ovim krajem – gotovo cijelom Posavinom. Od spomenika se kao na dlanu vide Gradačac, Brčko, Modriča, Odžak, Šamac, a za lijepih dana čak i zvonik đakovačke crkve s one strane Save. U svakom su se ratu vojske borile za ovu kotu, pa i u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!