NOVI STAV: Portret Fahrudina Radončića, lidera opozicije u vlasti

U ovom broju portretiramo Fahrudina Radončića, lidera opozicije u vlasti. Bit će zanimljivo gledati, kako će se bližiti 2018. godina i opći izbori, kalkulantsko približavanje Radončića ljevici sa željom da i njega oplode svojim jedinstvom – ovaj put ne bošnjačkim – nego lijevobosanskim.

Pred vama je novi, 96. broj magazina Stav, prvi u 2017. godini.

Za Stav govori Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

“Odgovorit ćemo svaki put kada to bude potrebno i znat ćemo na adekvatan način odbraniti suverenitet i integritet i BiH, i Bošnjaka i drugih naroda i građana koji žive u BiH. Ipak, potrebno je istaći da dominantna politika mora biti politika saradnje, dijaloga i razumijevanja, jer bez razgovora i postizanja dogovora ne možemo praviti progres kakav želimo i kakav očekuju i svi narodi i svi građani BiH”, kazao je, između ostalog Zvizdić u razgovoru pod naslovom: “Cilj za 2017: Kandidatski status EU”.

U ovom broju portretiramo Fahrudina Radončića, lidera opozicije u vlasti.

Bit će zanimljivo gledati, kako će se bližiti 2018. godina i opći izbori, kalkulantsko približavanje Radončića ljevici sa željom da i njega oplode svojim jedinstvom – ovaj put ne bošnjačkim – nego lijevobosanskim. Problem je jedino što se Radončić već čitav “ispružio” Dodiku i Čoviću, što smo mogli vidjeti u slučaju njegovog sudjelovanja u sotoniziranju predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso i agitaciji da na čelo Suda BiH preglasavanjem bude postavljen nebošnjak.

Za Stav govori Bejzada Miljković, 84-godišnja kćerka krajiškog heroja Huseina Huske Miljkovića. U dva naselja kod Velike Kladuše žive Bejzada i Omer Miljković, djeca braće Huseina i Šabana Miljkovića; oboje su svjedočili ubistvu svojih očeva, heroja koji su krajiške muslimane sačuvali od pokolja u Drugom svjetskom ratu. U poznim godinama, Bejzada i Omer danas žive sami, skoro pa zaboravljeni od sviju, sa sjećanjima na očeve koja nikada ne blijede

Donosimo vam vodič za kretanje po Banja Luci devetog januara.

Najavljeno je da će u Banjoj Luci biti održana svečana parada u kojoj će učestvovati policajci, vatrogasci, pripadnici Republičke uprave civilne zaštite, pa čak i bajkeri i kulturno-umjetnička društva. Pošto nema vjerskih obreda, organizatori su na dan proslave repertoar popunili s čak nekoliko koncerata na više lokacija. Obećavaju – svečano će biti svuda: od zgrade Vlade do Trga Krajine. Paradirat će više od 200 policajaca.

Objavljujemo i tekst Ognjena Tvrtkovića koji analizira godinu u kojoj smo izgunili neke od najvećih svjetskih zvijezda. Spomenimo samo one najvažnije: Prince, Leonard Cohen, pa David Bowie, Lemmy Kilmster, ali i one koji nisu bili u prvom planu.

U ovom broju možete čitati priču iz Bihaća, grada u kojem Hrvati i Bošnjaci žive kao rođena braća. Pišemo i o kuhinjskim daskama koje su pretvorene u umjetničko djelo. Sead Muhić govori o svom putovanju biciklom od Sarajeva do Teherana.

Pišemo i o obljetnici osnivanja Gazi Husrev-begove medrese. Osnovana je 8. januara 1537. godine i najstarija je odgojno‑obrazovna institucija na Balkanu.

U ovom broju možete čitati prvi dio našeg novog feljtona. Riječ je o putopisu Ibrahima Kajana pod naslovom Tragom Božjih poslanika Ibrahima Kajana. Ovaj nesvakidašnji putopis podijeljen je u jedanaest etapa autorovog hoda po jugoistočnoj Turskoj u proljeće 1990. godine, kada je Kajan obišao “Pejgamberleri ovalari” ili “Područja Božijih poslanika”.

Novi Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, petog januara širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Pobuna povodom Instrukcije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade posebno čudi s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, na kojem je 91,4% stanovnika Kantona Sarajevo kazalo da se jezik kojim govore zove bosanski. Ukupno 96,3% ih je odabralo neki od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine. Samo 0,27% njegovih stanovnika napisalo je da im se jezik zove “Bosansko srpsko hrvatski jezik”, a 1,35% prihvatilo je kao svoj njemu politički i normativno srodni “srpskohrvatski”

Sudsko vijeće Suda BiH oslobodilo je Nasera Orića i Sabahudina Muhića optužbe za ubistva trojice srpskih zarobljenika u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac, u općinama Srebrenica i Bratunac 1992. godine. Oslobađajuću presudu donijele su sudije Šaban Maksumić, Staniša Gluhajić i Vesna Jesenković.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!