NOVI STAV: Pad Agrokora

“Agrokor” se mora spasiti po svaku cijenu, stav je Vlade Hrvatske i dobrog dijela javnosti u susjednoj zemlji, i to, naravno, zbog 60.000 radnika u firmama širom regije, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se gleda samo iz ugla radnih mjesta, “Agrokor” vrijedi spašavati, ali vrijedi li ga spašavati po svaku cijenu.

U prodaji je 110. broj magazina Stav.

Glavna tema ovog broja Stava je pad hrvatskog Agrokora.

Faris Nanić, suradnik Stava iz Zagreba, analizira pad moćnog koncerna i tvrdi: Bosna i Hercegovina u prednost je jer nije stvorila ovakvo čudovište

„Naravno da su skoro sve greške hrvaćanskog modela privatizacije ponovljene u Bosni, osim one koja sada Hrvatsku trese u ekonomskim temeljima – monopolizacije u privatnim rukama nezajažljvog primitivca s političkim klijentima u džepu. Bilo bi dobro da tako i ostane, jer to ovu izranjavanu i opljačkanu zemlju spašava od najgoreg scenarija – uništavanja poljoprivredne i prerađivačke djelatnosti i stvarnog ugrožavanja sigurnosti“, stoji u Nanićevom tekstu.

Pišemo i o sudbini Agrokorovih poduzeća u BiH.

“Agrokor” se mora spasiti po svaku cijenu, stav je Vlade Hrvatske i dobrog dijela javnosti u susjednoj zemlji, i to, naravno, zbog 60.000 radnika u firmama širom regije, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se gleda samo iz ugla radnih mjesta, “Agrokor” vrijedi spašavati, ali vrijedi li ga spašavati po svaku cijenu.

Fina gradska raja – ljudi kojih više nema je jedna od tema ovog broja.

Na fenomenu “raje” doktorirao je Nebojša Šavija‑Valha na Univerzitetu u Ljubljani. Dakle, nimalo neozbiljna tema u kojoj se raja postavlja kao strategija življenja u Bosni i Hercegovini. No, ako je suditi prema izjavama naših sagovornika, fine gradske raje, barem u onom izvornom obliku u kojem je fina gradska raja bila parametar sarajevskog zdravog razmišljanja, danas više, nažalost, nema

Reporteri Stava posjetili su Tešanj, ekonomsko bh. čudo.

Tešanj je jedna od najuspješnijih općina u BiH, grad u koji se zbog posla sele cijele porodice. Privreda cvjeta, raste broj radnih mjesta, izvoz se mjeri u milionima eura, tešanjske su kompanije među najuspješnijima i najvećima u BiH, ali i u bivšoj Jugoslaviji.

Obilježena je 25. godišnjica osnivanja ratne Specijalne jedinice MUP-a RBiH i Dana jedinice Udruženja veterana Odreda policije “Bosna”

“Danas je stanje takvo kakvo jeste. Proganjaju nam komandante, počev od Kemala Ademovića, kojeg Dnevni avaz proganja bez ikakve potrebe. Optužbe protiv Dragana Vikića čista su besmislica. Mi smo bili i ostali čista jedinica koja je ostala do kraja svijetla obraza”, pričaju za Stav Vikićevi specijalci.

Stav objavljuje i sjećanje na 74 poginula i 100 ranjenih civila u Srebrenici.

Osvanuo je lijep i sunčan dan 12. aprila 1993. godine. Iako ratno doba, ništa nije slutilo da će taj dan krvavim slovima biti upisan u historiju. Lijepo vrijeme i vijest o stavljanju Srebrenice pod zaštitu UN-a na školsko igralište u centru grada dovelo je veliki broj ljudi, žena i djece. Mlađi su igrali fudbal, a stariji gledali i prepričavali vijest o skorom dolasku UN-ovih snaga, za koje su mislili da će im donijeti spas. Tog kobnog 12. aprila, kada je na školskom igralištu bilo više stotina stanovnika, pale su tri granate. Za masakr na sportskom igralištu do sada niko nije odgovarao niti je pokrenut postupak iako su prošle 24 godine od ovog stravičnog zločina

Stav objavljuje i dokumente koji svjedoče kako je zabranjen bosanski jezik

Knjiga Zašto je zabranjen bosanski jezik Miše Ešića, nastala povodom 110. godišnjice službene zabrane upotrebe naziva bosanski jezik, temelji se na istraživanju autentičnih dokumenata iz vremena kada je naziv bosanski jezik zabranjen službenom odlukom. Knjiga će uskoro biti štampana u nakladi “Bosanske riječi” iz Tuzle, a Ešić je svoje nalaze ustupio magazinu Stav. Knjiga pokazuje genezu jezičkog pitanja u Bosni i Hercegovini, ali i susjednim državama, te kroz autentične dokumente predstavlja izuzetno važno svjedočanstvo o apsurdnosti političkog diskursa koji zabranjuje naziv jednog jezika koji je mnogostruko stariji i od države koja ga zabranjuje. Međutim, Ešić kroz dokumente pokazuje da za ukidanje naziva bosanskog jezika nije odgovorna austrougarska uprava, nego bošnjačka elita kojoj je pitanje zemljišta bilo višestruko važnije od pitanja jezika

Stav piše i o usponu evropske desnice.

Desničarske skupine iskoristile su izbjegličku krizu s Bliskog istoka, ekonomske probleme pojedinih država i građana pojedinačno, terorizam i gubitak vjere u EU. Stav donosi popis desnih, ekstremističkih pokreta i njihovih vojnih krila na istoku Evrope.

Novi Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 13. aprila, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

. Katarze neće niti može biti dok u hrvatskoj javnosti potpuno ne zamre ideja iz koje se izrodilo zlo kojem je presuđeno u Hagu, ta demonska ideja podjele Bosne i Hercegovine i ekskluzivnog hrvatskog nacionalnog prostora u kojem će Hrvati imati veća prava od drugih. Dok se ova ideja ne delegitimizira i potpuno ne kriminalizira u hrvatskoj političkoj kulturi, katarza će ostati samo lijep san

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!