NOVI STAV: Ovdje se štiti Bosna

Kako postići da srpski narod izbriše shvatanje da državi Srbiji pripadaju sve teritorije gdje ima Srba? Kako postići da srpski narod shvati da je srpska vojska ugrožavala druge narode i da oružana borba u koju je mobiliziran srpski narod nije imala karakter nužne samoodbrane, već da je imala karakter ugrožavanja drugih? Kako postići da srpski narod shvati da je prevaren od svojih vođa? Kako postići da srpski narod svoju kritiku usmjeri prema svojim vođama te da na toj osnovi doživi katarzu kao izmirenje osjećaja samilosti prema žrtvama počinjenih zločina s osjećajima straha da se slični zločini ne ponove

Pred vama je novo, 143 po redu izdanje magazina Stav.

U utorak, 28. novembra 2017. godine, ekipa sedmičnog časopisa Stav, zajedno s poznatim bošnjačkim i bosanskohercegovačkim piscem Irfanom Horozovićem, ovogodišnjim laureatom književne nagrade “25. novembar”, glumicom Hasijom Borić, profesorima s Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Sanjinom Kodrićem i doc. dr. Seadom Šemsovićem, posjetila je djecu iz Vrbanjaca, Konjević-Polja i okolnih mjesta koja su povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine napisala literarne radove objavljene u prošlom, 142. broju Stava.

Ovom prilikom svim učenicima uručene su prigodne nagrade, učenicima čiji su radovi objavljeni dodijeljene su diplome, a šest najboljih radova nagrađeni su tabletima. Tablete su donirali BH Pošta i “Techno Shop Media Market”, a “Klas” i “Vispak”, najveće prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini, organizirale su slatke poklone djeci, dok je diplome štampala firma “Print Line” iz Sarajeva.

Nakon presude Ratku Mladiću, Stav analizira velike izazove pred kojima se nalazi srpsko društvo.

Kako postići da srpski narod izbriše shvatanje da državi Srbiji pripadaju sve teritorije gdje ima Srba? Kako postići da srpski narod shvati da je srpska vojska ugrožavala druge narode i da oružana borba u koju je mobiliziran srpski narod nije imala karakter nužne samoodbrane, već da je imala karakter ugrožavanja drugih? Kako postići da srpski narod shvati da je prevaren od svojih vođa? Kako postići da srpski narod svoju kritiku usmjeri prema svojim vođama te da na toj osnovi doživi katarzu kao izmirenje osjećaja samilosti prema žrtvama počinjenih zločina s osjećajima straha da se slični zločini ne ponove

U Tuzli je promovirana knjiga Ilije Jurišića o politički motiviranom sudskom procesu.

Nedugo nakon pravosnažne oslobađajuće presude, Jurišić je počeo pisati knjigu u kojoj je, između ostalog, dokumentirao mišljenje pravne struke, zbog čega je nedužan proveo tri i po godine u pritvoru, te zašto je lažno optužen i zašto tužilac i prvostepeni sud nikad nisu uspjeli dokazati njegovu krivicu. Knjigu Istinom do pobjede nedavno je promovirao u Tuzli.

Za Stav govori Mehmedalija Rapa, predsjednik Izvršnog odbora Saveza udruženja penzionera u FbiH koji tvrdi: „SBB prevario penzionere, pristao pa se predomislio“.

„Niko od ovih stranaka koje se sada povlače, ni SDP, ni SBB, ni DF, ni Naša stranka, neće biti amnestirani odgovornosti jer su svi popisali i obavezali se da će provoditi Reformsku agendu, a sada misle godinu dana zaustaviti život i nemati zakonodavne vlasti. U ovom slučaju, najgore je penzionerima. Neka svi oni znaju da će to penzioneri znati prepoznati, vidjet ćemo ko će biti za penzionere, ko neće. Mogu pričati šta hoće, vidjet ćemo svačija djela. Mi imamo 950 mjesnih organizacija, svaka ima najmanje dvoje aktivista. Šta mislite: kada oni svi kažu da su krivci za ovo stanje te i te stranke, mislite da će penzioneri glasati za njih?! Svaka stranka mora imati odgovornost prema svojim glasačima, a penzioneri su najaktivniji glasači i najbolje platiše, svaki penzioner koji nije u bolnici i koji je pokretan izađe na izbore“, tvrdi Rapa.

Nakon osvajanja nagrada na festivalima u Karlovym Varyma i Herceg-Novom, te prikazivanja na 23. Sarajevo Film Festivalu, debitantski film Muškarci ne plaču bosanskohercegovačkog režisera Alena Drljevića nastavio je nizati nagrade i pozitivne kritike, a jedna od najnovijih jeste “Zlatna kolica” za najbolji dugometražni film na 15. Zagreb Film Festivalu. Od ovogodišnjeg zagrebačkog žirija film je definiran kao djelo koje “sugerira nužnost komunikacije kao puta do iscjeljenja, ali i izbjegavanja mržnje i sukoba”. U intervjuu za Stav Drljević je govorio o svom režiserskom prvijencu, bosanskohercegovačkoj kinematografiji, ratu kao filmskoj temi, svom učešću u Armiji RBiH, presudi bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, ali i budućnosti suživota u Bosni i Hercegovini…

Svake godine u novembru preživjeli pripadnici 505. viteške motorizovane brigade i 511. slavne brdske brigade, kao i građani općina Bužim i Bosanska Krupa, prisjećaju se prvog pokušaja oslobođenja Bosanske Krupe. Borci 505. viteške brigade iz Bužima pokazali su svima da nisu obični, već ratnici koji zaslužuju da se njihova hrabrost ovjekovječi kroz epove i epske pjesme. Nakon što su porazili sve neprijatelje Bosne s kojima su se sukobili, oslobodili kompletan teritorij svoje općine, izišli na državnu granicu, zaustavili sve veće napade agresora na Bihaćki okrug, skršili autonomašku vojsku Fikreta Abdića te natjerali u bijeg “đenerala” Ratka Mladića i njegove “junake”, pripadnici 505. viteške, na čelu s komandantom Izetom Nanićem, odlučili su pomoći svojim komšijama i osloboditi Bosansku Krupu. Na okupljanju je bio i reporter Stava.

Stav piše o 120 godina od rođenja Milivoja Mirze Malića.

U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu promovirana je 22. novembra knjiga Milivoj Mirza Malić i Fevzijev “Bulbulistan” na Univerzitetu Sorbonne. Izdavač ove vrijedne publikacije, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, i ovim projektom potvrđuje da je riječ o naučnoj instituciji kadroj prepoznati praznine u našem kulturnom pamćenju i podsjetiti nas na nesvakidašnje naučne i kulturne pregaoce kojima bošnjačka kultura mnogo duguje. Jedan od takvih svakako je i Milivoj Mirza Malić, Hrvat koji je prešao na islam 1922. godine, a 1935. iskoristio posljednje dana svog kratkog života da na čuvenom Univerzitetu Sorbonne odbrani doktorsku disertaciju o Bulbulistanu Fevzije Mostarca, jedinom kompletnom prozno‑poetskom djelu na perzijskom jeziku koje je napisao neki stranac. Zahvaljujući Maliću, Bulbulistan je preveden na francuski skoro četrdeset godina prije nego što ga je 1973. godine na bosanski jezik preveo Džemal Ćehajić

U ovom broju Stav donosi i članak o 111 godina od osnivanja prve bošnjačke političke stranke.

Trenutak osnivanja Muslimanske narodne organizacije (3. decembar 1906. godine) može se uzeti i kao novi pogled Bošnjaka na državno-pravno rješenje Bosne i Hercegovine, jer od tog trenutka oni imaju veću potrebu za nacionalnom posebnošću u odnosu na početke pokreta, kada su se Bošnjaci ponašali kao posebna vjerska, a ne nacionalna grupa.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 30. novembra širom Bosne i Hercegovine.  

 

PROČITAJTE I...

Ovaj nesvakidašnji događaj, u kojem je Izetbegović morao reagirati na Čovićevo otvoreno ponižavanje Bosne i Hercegovine i stavljanje njenog vanjskopolitičkog suvereniteta pod kontrolu Beograda, te reakcije s kojima je taj istup dočekan, pokazale su ko je ko na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni, tj. ko je antidržavna štetočina, ko sitni neodgovorni politikant, a ko je barem povremeno konstruktivna opozicija.

Kako postići da srpski narod izbriše shvatanje da državi Srbiji pripadaju sve teritorije gdje ima Srba? Kako postići da srpski narod shvati da je srpska vojska ugrožavala druge narode i da oružana borba u koju je mobiliziran srpski narod nije imala karakter nužne samoodbrane, već da je imala karakter ugrožavanja drugih? Kako postići da srpski narod shvati da je prevaren od svojih vođa? Kako postići da srpski narod svoju kritiku usmjeri prema svojim vođama te da na toj osnovi doživi katarzu kao izmirenje osjećaja samilosti prema žrtvama počinjenih zločina s osjećajima straha da se slični zločini ne ponove

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!