NOVI STAV: Opozicija državi

Središnje teme novog, 205. broja Stava, su odluke čelnih ljudi opozicijskih stranaka o neulasku u koaliciju sa Strankom demokratske akcije na državnom i federalnom nivou.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnje teme novog, 205. broja Stava, su odluke čelnih ljudi opozicijskih stranaka o neulasku u koaliciju sa Strankom demokratske akcije na državnom i federalnom nivou.

Zašto su SDP i DF taoci Naše stranke Stav možete saznati u analizi u novom broju Stava.  Jedina članica Bh. bloka koja u potpunosti isključuje koaliciju sa SDA jeste Naša stranka Predraga Kojovića. Iako su njeni ideolozi svojedobno izjavljivali kako Naša stranka uopće ne pripada socijaldemokratskoj ideji i kako se od nje u mnogo čemu razlikuje, danas se pokušavaju nametnuti kao najznačajniji faktor građanske, dominantno socijaldemokratske političke alternative

Navršava se 40 godina od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u dijaspori.

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj obilježava četrdesetu godišnjicu od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u ovoj zemlji i dvadeset petu godišnjicu od osnivanja krovne organizacije. Tim povodom ukratko podsjećamo na historijat bošnjačkog organiziranja kroz džemate u Njemačkoj, ali i savremene izazove s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. Neki su od njih i institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine, odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ.

Prvi su Bošnjaci u SAD došli u vremenima austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, što je bio prvi val doseljavanja Bošnjaka u Ameriku. Drugi val bio je između svjetskih ratova, treći tokom i nakon Drugog svjetskog rata, a četvrti i najmasovniji nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu devedesetih godina prošlog stoljeća. Prema podacima na području SAD-a živi više od 250 hiljada Bošnjaka. Najbrojnije su bošnjačke zajednice u SAD-u u St. Louisu i Chicagu.

Bošnjaci koji žive širom SAD-a nastoje se organizirati kroz udruženja, ali ipak su najviše vezani za džemate kojih je veliki broj i koji nastoje da ih okupe kroz organiziranje vjerskog i kulturnog života. Bosanski džemat Pinellas Park jedan je od dvaju bošnjačkih džemata koja postoje na Floridi, gdje živi nekoliko hiljada Bošnjaka. Drugi je floridski džemat u Jacksonvilleu. Ova dva džemata udaljena su jedan od drugog nekoliko sati vožnje a reporteri Stava posjetili su oba džemata.

Novi Stav piše o čudnoj sudbini nekadašnjih vojnika Handžar divizije. Jedan od njih, Bošnjak Ćamil Hrustemović, bio je oficir libanske vojske i heroj palestinskog otpora izraelskoj okupaciji.

Način na koji su Ćamil Hrustemović i njegovi saborci Bošnjaci došli u Palestinu, razlozi zbog kojih su to učinili, bojišta na kojima su ratovali, sve su to činjenice i podaci dobro istraženi u izraelskim akademskim krugovima. I to bez primjesa ikakve propagande. Nekoliko je, ipak, stvari ostalo do kraja nejasno. Koliko je Bošnjaka, zapravo, ratovalo krajem četrdesetih godina u Palestini i šta se s njima desilo nakon svih tih ratova, nakon što je proglašena država Izrael? Sudbina nekih od njih je poznata, drugi su potpuno nestali, najvjerovatnije asimilirani u društvima u okolini Izraela.

U toku je još jedna intenzivna medijska kampanja protiv direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović. Brojni pokušaji diskreditacije i ovog puta vrište s udarnih medijskih naslovnica, a Sebija Izetbegović predstavlja se kao loša studentica, loša liječnica, loša menadžerica, bezosjećajna direktorica koja nosi skupocjene kišobrane, cipele i tašne. Označava se kao siva eminencija SDA, kao ličnost koja je ključna za donošenje svih loših odluka među Bošnjacima. Od Sebije Izetbegović pravi se zadnje tri godine planski i sistematski ličnost koja bi trebala biti personifikacija univerzalne zloće i simbol opće mržnje. Za što je kriva i zašto je bitna Izetbegović čitajte u novom Stavu.

Kad domaće postane evropsko tema je članka u novom Stravu koji govori o poslovnim uspjesima kompanije AC Food.  „Tajna je u dobrom okusu koji postižemo tako što koristimo pažljivo izabrane sirovine, ne upotrebljavamo palmino ulje i naš namaz ne sadrži visok postotak šećera, koliko sadrže proizvodi drugih proizvođača. Naša ‘Maza’ ima bolju kvalitetu od drugih eurokrema i vjerovatno su to potrošači prepoznali”, objašnjavaju iz kompanije “AC Food” Velika Kladuša.

Sva moderna društva suočavaju se s nekim od oblika ovisnosti protiv kojeg se bori cijelo društvo. Međutim, u Bosni i Hercegovini jedna ovisnost ima povlašten položaj, odnosno proglašena je “nacionalnim interesom” jednog konstitutivnog naroda. Da apsurd bude veći, žrtve ovisnosti o klađenju su i pripadnici tog naroda, a njihova djeca matematiku uče kroz primjer klađenja dokonih bakica.

Naslijeđeno društveno odobravanje klađenja iz prošlog sistema, kada su nacionalne lutrije imale monopol, u tranzicijskom i postkonfliktnom periodu preraslo je u društvenu pošast broj 1 u Bosni i Hercegovini. Postoji mnogo gradskih kvartova, prigradskih naselja, čak i sela koja nemaju pekaru ili apoteku, ali imaju kladionicu. Naša domovina dugo je bila prva u Evropi po broju kladionica po glavi stanovnika. Zašto je to tako saznajte u novom broju Stava.

Ćerim Bajrami rođen je 1957. godine u Prizrenu, gdje živi i danas. Od 1981. do 2010. godine bavi se ljudskim i nacionalnim pravima, posebno od 1992. godine. Uređivao je bošnjačku reviju Selam od 1996. do 2002. godine. Paralelno je do kasnih 2000-ih godina uređivao i Takvim. Bio je predsjednik Kulturno-informativnog udruženja Bošnjaka Kosova “Selam”. Od 2011. do 2014. godine bio je zamjenik ministra za dijasporu Kosova, što je ponovo od 2017. godine, a od 2014. do 2017. bio je poslanik u Skupštini Kosova. Bajrami, zamjenik ministra u Ministarstvu dijaspore i strateških investicija Vlade Republike Kosovo u ime bošnjačke koalicije Vakat, za Stav govori o tome zašto su Bošnjaci Kosova snažno protiv “korekcije granica”.

Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, džemat Örebro, osnovan je u aprilu 1994. godine. Od osnivanja se džemat okupljao u iznajmljenim prostorima, a u međuvremenu se počelo razmišljati o kupovini zemljišta i izgradnji džematskog objekta. Već 2007. godine započeti su razgovori s općinom i džemat je poduzeo sve potrebne korake za izgradnju vjerskog i kulturnog objekta koji bi zadovoljio obrazovne, vjerske, kulturne i sportske potrebe Bošnjaka u Örebru. Nakon pronađene lokacije od 4.800 metara kvadratnih, dobijanja urbanističke saglasnosti, te izrade projekta, 15. septembra 2011. godine džemat u Örebru dobio je i građevinsku dozvolu za izgradnju ovog centra na oko 1.500 kvadratnih metara pod nazivom “Bosanska kuća”. Naši reporteri posjetili su ovaj jedinstveni objekat u Švedskoj.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, sedmog februara, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!