NOVI STAV: Nećete vjerovati ko je zapalio Vijećnicu

Osim članka o paljevini Vijećnice i inicijativi da se promijeni spomen-ploča postavljena na njoj, novi Stav donosi i opširan članak o zločinima nad oraškim Srbima u ljeto 1992. godine.

 

“Tekst na spomen-ploči na ulazu u obnovljenu sarajevsku Vijećnicu jeste pogrešan jer je neprecizan i nedorečen te sakriva suštinu onoga što se zbivalo i što je uzrokovalo njeno paljenje. U sadašnjem tekstu nema ni Agresije, ni Miloševića, ni Karadžića, ni četnika, ni rezervista, ni dobrovoljaca, ni vučića, ni Belih orlova, ni vikend-četnika, ni Arkanovaca, ni Šešeljevaca, ni Opsade, ni Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske i njegovih komandanata, ni Niških specijalaca, ni Jugoslavenske narodne armije, samo neki imaginarni nedefinirani zločinci-Srbi. U tom smislu, SDP BiH i predstavnici sarajevske “Prosvjete” nisu u krivu kada zahtijevaju da se tekst na spomen-ploči promijeni”, piše u uvodniku novog broja Stava, naš urednik Mahir Sokolija.

Osim članka o paljevini Vijećnice i inicijativi da se promijeni spomen-ploča postavljena na njoj, novi Stav donosi i opširan članak o zločinima nad oraškim Srbima u ljeto 1992. godine.

Iscrpno pišemo o svim detaljima posjete Briselu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića.

Naš novinar Haris Suljadžić analizirao je knjigu “Babo”, u  kojoj Milorad Ulemek Legija piše o svojim iskustvima na bihaćkom ratištu i poštovanju koje je kod njega stekao legendarni komandant Izet Nanić.

Donosimo pozadinu pokušaja puča u Turskoj, dosje o terorističkoj organizaciji FETO te spisak najvećih poreskih dužnika u BiH.

Za Stav govore Amer Bukvić, Ramadan Ramadani…

Novi Stav u prodaji je u Sarajevu danas poslijepodne, a od četvrtka, 10. novembra, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Po teoriji vladajućeg sloja, ekonomska izgradnja zahtijevala je visokoobrazovanog i kulturnog čovjeka, dok su upravo kultura i prosvijećenost doprinosili bržem i uspješnijem razvoju. Upravo zato što je u Jugoslaviji, a samim time i u Bosni i Hercegovini, bilo riječ o masovnoj kulturi koja je trebala obuhvatiti sve slojeve stanovništva i prenijeti mu poruku socijalizma

Najstariji podatak koji govori o postojanju Mostara jeste iz 1468./69., kada je evidentirano postojanje trga i nahije pod imenom Köprü Hisar (Most pored tvrđave). Osmanska vlast, koja je u postojećim tvrđavama na ovim prostorima vidjela vojno-strateški značaj, dala je sredstva za njihovu popravku te izgradnju mosta koji će spajati dvije obale Neretve.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!