NOVI STAV: Miroslav Tuđman, povratnik na strana ratišta

U tekstu pod naslovom „Zašto laže Miroslav Tuđman“, Stav piše o tome šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom.

Pred Vama je novi broj magazina Stav.

Središnja tema 131. broja Stava su tvrdnje Miroslava Tuđmana iznesene prije nekoliko dana u razgovoru za zagrebački tjednik Globus.

Stav na nekoliko strana, iz više uglova, svojim člancima dekonstruira optužbe Tuđmana juniora.

U tekstu pod naslovom „Zašto laže Miroslav Tuđman“, Stav piše o tome šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom.

„Miroslav Tuđman i Ivo Lučić najbolje znaju ko je “Zagrepčanina” Ahmeda Zuhaira Handalu poslao u Mostar“, piše novi Stav.

“Da, mudžahedina je bilo u redovima Armije RBiH. Dakako da ih je bilo. To je neporecivo. Ali, kako su došli u zemlju, to je već tema o kojoj se oduvijek nerado govorilo, iako odgovor baš svako ko nije ostao bez pameti vrlo dobro zna. Jedina taksi-služba koja je u to vrijeme funkcionirala bio je UNPROFOR, a jedina destinacije preko koje su dolazili bila je Hrvatska. Više nego indikativan oblik saradnje. A šta se nameće kao zaključak? Tuđman ih otpremio za Bosnu, UNPROFOR ih dopremio, a Alija kriv što je paket dopremljen.”

Stav piše i o neutemeljenim tvrdnjama Dragana Čovića o planskom doseljavanju Arapa u Bosnu i Hercegovinu.

Da se Čović koristio službenim podacima koje od 2009. godine objavljuje Ministarstvo sigurnosti BiH, znao bi da njegove tvrdnje nemaju utemeljenje u službenoj statistici. Da bi naseljavanje bilo “sustavno” i da bi se njime promijenila etnička struktura države od tri i po miliona stanovnika, potrebno je mnogo više od izdane 223 dozvole za stalni boravak, koliko su dobili državljani svih arapskih zemlja zajedno u posljednjih devet godina.

Za Stav o problemu izgradnje Pelješkog mosta govori Adil Osmanović, ministar civilnih poslova.

“Ovo što Hrvatska ističe, da ostavlja Bosni i Hercegovini mogućnost neškodljivog prolaza, to je za nas neprihvatljivo, jer neškodljiv prolaz znači kontroliran prolaz. Bosna i Hercegovina bi svaki put prilikom isplovljavanja i uplovljavanja brodova u Neum morala najavljivati resornom hrvatskom ministarstvu 24 sata ranije, a ministarstvo može i ne mora dati odobrenje. Naša država ima pravo na slobodan pristup, bez potrebe da to bilo kome najavljuje”, kaže Osmanović.

Sigurno ste nebrojeno puta primijetili kako je zastava BiH okačena – naopako.

Stav piše o tome kako, suprotno logici i Zakonu o zastavi BiH, te običajima u svijetu i pravilima struke, većina institucija u našoj državi vertikalno postavljenu zastavu Bosne i Hercegovine vješa naopačke

Prije nekoliko dana, 1. septembra, navršilo se 27 godina od smrti velikog i važnog bosanskohercegovačkog književnika Derviša Sušića. Za Stav o djetinjstvu, odrastanju s ocem i njegovom životu i djelu govori Sušićev sin Muhamed, pravnik koji je zaposlen na jednom projektu u Sarajevu i kaže: „Uhode, lična karta Bosne i Hercegovine, nastale su na kuhinjskom stolu jednosobnog stana“.

U ovom broju Stava čitajte i intervju sa Mirsadom Zaimovićem, generalnim direktorom BH Telecoma.

Za BiH je, u ekonomskim uvjetima kakve danas imamo, važna svaka kompanija koja zapošljava tri, pet, deset radnika, a BH Telecom zapošljava 3.400 ljudi. No, pravi značaj ove kompanije ogleda se u njenoj društvenoj odgovornosti – BH Telecom finansira skoro sve reprezentativne selekcije BiH u sportu, sve značajne kulturne manifestacije i institucije, humanitarne organizacije, udruženja za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju, a izvjesno je da će dio novca uložiti i u cestogradnju.

Stav piše i o genocidu nad Rohinjama koji tek povremeno zainteresira svjetsku javnost.

Mjanmar je konglomerat etničkih grupa, država priznaje 135 etničkih grupa, kojima dominiraju Burmanci (70%), a slijede Šani 9%, Kareni 7%, Rakhini 4%, Kinezi 3%, Indijci 2%, Moni 2% i drugi 5%. Rohinja muslimani nisu priznati ni kao etnička grupa ni kao državljani Mjanmara, što je srž problema.

O djelima Ive Andrića u članku naslovljenom „Ivo Andrić: Okvir za genocid“, Stav piše: „Andrićeva ideološka pozadina i uvjerenja nikada nisu posebno zanimali postratnu jugoslavensku scenu niti je to pitanje neko glasnije i ozbiljnije i postavio, osim Muhsina Rizvića. Iako očita, ona se u jugoslavensku stvarnost iza Drugog svjetskog rata savršeno uklopila. Kasnije će se neke nove generacije pozivati na njegovo pisanje i ponovo pustošiti Višegrad, danas okićen Andrićgradom – u kamen uklesanim ideološkim uzusom dnevnopolitičke scene u manjem bh. entitetu“

Stav donosi i reportažu o Žepi i njenom čuvenom mostu.

Kao da pripada krajoliku Žepe od nastanka svijeta, ovaj most, umoren teškim bremenom ljudskih sudbina, još čuva svoje tajne. U starim zapisima i putopisima nema nikakvih podataka o njegovom graditelju i vremenu gradnje. Na mostu nije sačuvana tabla s tekstom koji bi ponudio precizne podatke o njegovom nastanku.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, sedmog avgusta, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!