NOVI STAV: Miroslav Tuđman, povratnik na strana ratišta

U tekstu pod naslovom „Zašto laže Miroslav Tuđman“, Stav piše o tome šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom.

Pred Vama je novi broj magazina Stav.

Središnja tema 131. broja Stava su tvrdnje Miroslava Tuđmana iznesene prije nekoliko dana u razgovoru za zagrebački tjednik Globus.

Stav na nekoliko strana, iz više uglova, svojim člancima dekonstruira optužbe Tuđmana juniora.

U tekstu pod naslovom „Zašto laže Miroslav Tuđman“, Stav piše o tome šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom.

„Miroslav Tuđman i Ivo Lučić najbolje znaju ko je “Zagrepčanina” Ahmeda Zuhaira Handalu poslao u Mostar“, piše novi Stav.

“Da, mudžahedina je bilo u redovima Armije RBiH. Dakako da ih je bilo. To je neporecivo. Ali, kako su došli u zemlju, to je već tema o kojoj se oduvijek nerado govorilo, iako odgovor baš svako ko nije ostao bez pameti vrlo dobro zna. Jedina taksi-služba koja je u to vrijeme funkcionirala bio je UNPROFOR, a jedina destinacije preko koje su dolazili bila je Hrvatska. Više nego indikativan oblik saradnje. A šta se nameće kao zaključak? Tuđman ih otpremio za Bosnu, UNPROFOR ih dopremio, a Alija kriv što je paket dopremljen.”

Stav piše i o neutemeljenim tvrdnjama Dragana Čovića o planskom doseljavanju Arapa u Bosnu i Hercegovinu.

Da se Čović koristio službenim podacima koje od 2009. godine objavljuje Ministarstvo sigurnosti BiH, znao bi da njegove tvrdnje nemaju utemeljenje u službenoj statistici. Da bi naseljavanje bilo “sustavno” i da bi se njime promijenila etnička struktura države od tri i po miliona stanovnika, potrebno je mnogo više od izdane 223 dozvole za stalni boravak, koliko su dobili državljani svih arapskih zemlja zajedno u posljednjih devet godina.

Za Stav o problemu izgradnje Pelješkog mosta govori Adil Osmanović, ministar civilnih poslova.

“Ovo što Hrvatska ističe, da ostavlja Bosni i Hercegovini mogućnost neškodljivog prolaza, to je za nas neprihvatljivo, jer neškodljiv prolaz znači kontroliran prolaz. Bosna i Hercegovina bi svaki put prilikom isplovljavanja i uplovljavanja brodova u Neum morala najavljivati resornom hrvatskom ministarstvu 24 sata ranije, a ministarstvo može i ne mora dati odobrenje. Naša država ima pravo na slobodan pristup, bez potrebe da to bilo kome najavljuje”, kaže Osmanović.

Sigurno ste nebrojeno puta primijetili kako je zastava BiH okačena – naopako.

Stav piše o tome kako, suprotno logici i Zakonu o zastavi BiH, te običajima u svijetu i pravilima struke, većina institucija u našoj državi vertikalno postavljenu zastavu Bosne i Hercegovine vješa naopačke

Prije nekoliko dana, 1. septembra, navršilo se 27 godina od smrti velikog i važnog bosanskohercegovačkog književnika Derviša Sušića. Za Stav o djetinjstvu, odrastanju s ocem i njegovom životu i djelu govori Sušićev sin Muhamed, pravnik koji je zaposlen na jednom projektu u Sarajevu i kaže: „Uhode, lična karta Bosne i Hercegovine, nastale su na kuhinjskom stolu jednosobnog stana“.

U ovom broju Stava čitajte i intervju sa Mirsadom Zaimovićem, generalnim direktorom BH Telecoma.

Za BiH je, u ekonomskim uvjetima kakve danas imamo, važna svaka kompanija koja zapošljava tri, pet, deset radnika, a BH Telecom zapošljava 3.400 ljudi. No, pravi značaj ove kompanije ogleda se u njenoj društvenoj odgovornosti – BH Telecom finansira skoro sve reprezentativne selekcije BiH u sportu, sve značajne kulturne manifestacije i institucije, humanitarne organizacije, udruženja za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju, a izvjesno je da će dio novca uložiti i u cestogradnju.

Stav piše i o genocidu nad Rohinjama koji tek povremeno zainteresira svjetsku javnost.

Mjanmar je konglomerat etničkih grupa, država priznaje 135 etničkih grupa, kojima dominiraju Burmanci (70%), a slijede Šani 9%, Kareni 7%, Rakhini 4%, Kinezi 3%, Indijci 2%, Moni 2% i drugi 5%. Rohinja muslimani nisu priznati ni kao etnička grupa ni kao državljani Mjanmara, što je srž problema.

O djelima Ive Andrića u članku naslovljenom „Ivo Andrić: Okvir za genocid“, Stav piše: „Andrićeva ideološka pozadina i uvjerenja nikada nisu posebno zanimali postratnu jugoslavensku scenu niti je to pitanje neko glasnije i ozbiljnije i postavio, osim Muhsina Rizvića. Iako očita, ona se u jugoslavensku stvarnost iza Drugog svjetskog rata savršeno uklopila. Kasnije će se neke nove generacije pozivati na njegovo pisanje i ponovo pustošiti Višegrad, danas okićen Andrićgradom – u kamen uklesanim ideološkim uzusom dnevnopolitičke scene u manjem bh. entitetu“

Stav donosi i reportažu o Žepi i njenom čuvenom mostu.

Kao da pripada krajoliku Žepe od nastanka svijeta, ovaj most, umoren teškim bremenom ljudskih sudbina, još čuva svoje tajne. U starim zapisima i putopisima nema nikakvih podataka o njegovom graditelju i vremenu gradnje. Na mostu nije sačuvana tabla s tekstom koji bi ponudio precizne podatke o njegovom nastanku.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, sedmog avgusta, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

„Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja.“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!