NOVI STAV: Marš na Drinu

Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema 140. broja Stava su najave prekrajanja granice između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Reporteri Stava bili su u mjestima koja bi mogla postati predmet razmjene teritorije između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao.

Za Stav govore i stanovnici srebreničkih pograničnih naselja o problemu razgraničenja između dviju država.

Ukupna površina Bosne i Hercegovine koju Srbija traži iznosi 40,45 kilometara kvadratnih. Srbija predlaže da joj u potpunosti pripadnu područja HE Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera. Za područje Rudo, kroz koje prolazi pruga Beograd – Bar, Srbija predlaže razmjenu teritorija.

Njemački zavod za statistiku pobija proizvoljne podatke o masovnim odlascima iz BiH a o tome detaljno piše Stav u novom broju.

Uvidom u statističke podatke agencija za statistiku Austrije, Danske, Kanade, Norveške, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Švedske i Švicarske, dobiven je podatak da se od 1. januara 2013. godine do 31. decembra 2016. godine broj naših državljana u ovim zemljama ukupno povećao za 40.334.

Stav u novom broju piše o deset velikih bošnjačkih zabluda.

Moramo primijetiti i postojanje određene doze mazohizma kod šire bošnjačke populacije, prihvatanje unižavanja vlastitih vrijednosti, rušenja vlastitih heroja, potrebe da se okalja vlastiti čist obraz, kao da je Bošnjacima neugodno i neprijatno biti na višoj moralnoj poziciji od ostalih, već nam je draže valjati se u balkanskom blatu kojem, barem što se tiče vlastitih lidera i njihovog humanizma, objektivno ne pripadamo.

Kada humanitarni rad postane biznis jedna je od tema novog Stava.

Neki ljudi u početku ne budu varalice, već im se pomoć koju dobiju “osladi” i jednom kada prestane potreba za pomaganjem, odnosno kada su dobili sredstava više nego što im je potrebno, oni i dalje nastavljaju da traže izmišljajući, sve u cilju da dobiju još više. Naravno, veliki je broj pozitivnih primjera, ali isto tako ima onih koji, umjesto da dobijena sredstva usmjere u liječenje člana porodice, ta sredstva usmjere na kupovinu auta, renoviranje kuće i slično.

Prijedorčanka Edina Bilajac aktivistkinja je u nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima, pravima azilanata i ljudi bez dozvole boravka u Finskoj. Radi kao medicinska sestra i studira političke nauke. Stalni je sudski tumač za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Prošle godine ju je Sindikat medicinskih radnika proglasio najboljom medicinskom sestrom u Finskoj. Edina Bilajac govori za Stav.

Stav u novom broju donosi intervjue sa Zlatkom Topčićem i Izudinom Bajrovićem.

“Ja sam osnovnu i srednju školu završio u Pljevljima i lektiru su nam činili uglavnom Gorski vijenac i poezija srpskih pjesnika. Za Maka sam znao po Modroj rijeci, tako da sam se, otkrivši Kamenog spavača, osjećao kao da sam otkrio Ameriku. Tačno, u mom glumačkom životu i govorenje poezije zauzima značajno mjesto, a koliko je politike u tome, to neka procjenjuje ko želi”, kaže Bajrović.

Dopisnik Stava iz Makedonije piše o Bošnjacima u toj zenlji.

Procjene trenutnog broja Bošnjaka u Makedoniji kreću se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora. Stanje im najviše određuje (ne)jedinstvo njihovih političkih predstavnika, a od svih manjina u najslabijem su položaju kad je u pitanju zastupljenost u institucijama i javnosti. Pored direktne ili indirektne diskriminacije od strane Makedonaca, postoji isključiv odnos Albanaca kroz Islamsku zajednicu, što bi se moglo, za nadati se, popraviti uključenjem Rijaseta iz Sarajeva. Za Stav govore neki od najangažiranijih i najpoznatijih predstavnika Bošnjaka u Makedoniji.

Stalni suradnik Stava iz Turske piše o morbidnom obilježavanju stogodišnjice Balfourove deklaracije.

Ono što je prethodilo deklaraciji o nezavisnosti Izraela bilo je etničko čišćenje “nejevrejske zajednice”, prema kojoj Balfour nije osjećao ništa osim prezira pa je nije ni imenovao u svom papiru. Dvadeset godina kasnije, počela je najduža okupacija u modernoj historiji, koja još traje. Treba uložiti veliki napor da se ne vidi njena brutalnost.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 9. novembra, širom Bosne i Hercegovine. 

 

 

PROČITAJTE I...

Kako je Dnevni avaz napadao, pa branio i onda ponovo napadao Bakira Izetbegovića, u skladu s Radončićevim vrtuljkom beskrupuloznog političkog koristoljublja koji ne poznaje ili ne priznaje ni načela novinarstva ni prirodne zakone. Međutim, ako Radončić potcjenjuje Bošnjake i računa na njihov zaborav, postoji novinska arhiva u kojoj možemo slijediti tok njegovog beščašća

Procjene trenutnog broja Bošnjaka u Makedoniji kreću se od 30.000 do 50.000, zavisno od izvora. Stanje im najviše određuje (ne)jedinstvo njihovih političkih predstavnika, a od svih manjina u najslabijem su položaju kad je u pitanju zastupljenost u institucijama i javnosti. Pored direktne ili indirektne diskriminacije od strane Makedonaca, postoji isključiv odnos Albanaca kroz Islamsku zajednicu, što bi se moglo, za nadati se, popraviti uključenjem Rijaseta iz Sarajeva. Za Stav govore neki od najangažiranijih i najpoznatijih predstavnika Bošnjaka u Makedoniji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!