NOVI STAV: Jedno bitno pojašnjenje

Ovaj nesvakidašnji događaj, u kojem je Izetbegović morao reagirati na Čovićevo otvoreno ponižavanje Bosne i Hercegovine i stavljanje njenog vanjskopolitičkog suvereniteta pod kontrolu Beograda, te reakcije s kojima je taj istup dočekan, pokazale su ko je ko na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni, tj. ko je antidržavna štetočina, ko sitni neodgovorni politikant, a ko je barem povremeno konstruktivna opozicija.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH…

Stav u svom 145. broju donosi i analizu političkog stanja namon posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu.

„Istup Bakira Izetbegovića ogolio političke odnose u BiH“, naslov je članka u kojem stoji i ovo: „Ovaj nesvakidašnji događaj, u kojem je Izetbegović morao reagirati na Čovićevo otvoreno ponižavanje Bosne i Hercegovine i stavljanje njenog vanjskopolitičkog suvereniteta pod kontrolu Beograda, te reakcije s kojima je taj istup dočekan, pokazale su ko je ko na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni, tj. ko je antidržavna štetočina, ko sitni neodgovorni politikant, a ko je barem povremeno konstruktivna opozicija.“

Nakon presude Jadranku Prlići i ostalima za Stav govore povjesničari i političari iz Hrvatske.

Tvrtko Jakovina, hrvatski povjesničar, u razgovoru za Stav tvrdi: „Hrvatska je sve uradila pogrešno“.

„Nikakvih konzekvenci nije bilo za Srbiju pa pretpostavljam da neće ni za Hrvatsku. Žalosno je stanje neodgajanja građana kojima se ne posreduju neke normalne, bazične poruke za budućnost. Radi se isključivo i neprestano na samoviktimizaciji i na laži. Više se toga bojim nego onoga što bi se u ovom trenutku moglo dogoditi između Sarajeva i Zagreba zbog presude“, kaže Jakovina.

Goran Beus Richembergh, zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Građansko‑liberalnog saveza (GLAS-a), govori za Stav.

„U Hrvatskoj je posljednje tri godine na djelu svojevrsna legitimizacija govora mržnje jer ohrabrivanje takvog javnog govora i djelovanja praktički dolazi iz dijela političke elite. Prije svega iz desnih krugova koji nisu u stanju osigurati društveno blagostanje, pa onda igraju na kartu šovinizma i netrpeljivosti kako bi se u prvi plan nametnule teme koje straše građane, povećavaju njihovu apstinenciju na izborima i odbijaju od javnog angažmana.“

Rahim i Ferida Musić preživjeli su genocid u Prijedoru. Nakon toga, izbjegli su u selo Ahmići kod Viteza i tamo preživjeli masakr koji su nad stanovnicima tog sela počinili pripadnici HVO. Rahim i Ferida su se nakon rata vratili kući a njihovu priču donosi novi broj Stava.

Prošle sedmice podignuta je optužnica za ratni zločin protiv Miroslava Kraljevića, načelnika Vlasenice i trojice njegovih ratnih suradnika.

Vlaseničanin Damir Kičić, koji je kao dvanaestogodišnji dječak preživio strahote kroz koje su od aprila 1992. godine prolazili Bošnjaci u ovom mjestu, na optužnicu protiv Kraljevića i ostalih gleda kao na mali pomak Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a smatra da se optužnica trebala “dogoditi” mnogo ranije. Bez obzira na dalje odlučivanje Suda Bosne i Hercegovine u vezi s ovim slučajem, Kičić navodi da je četvorka trebala biti uhapšena, te da su i brojni drugi vlasenički krvnici na slobodi iako postoje jasni dokazi protiv njih, kao i svjedoci koji su preživjeli njihove torture.

Stav donosi i članak o Gülenovom utjecaj u Bosni i Hercegovini, odnosno, ispovijest insajdera koji je bio podvrgnut djelovanju „Hizmeta“.

Nedugo nakon što mu je sin počeo stanovati u stanu koji je pripadao “Hizmetu”, primijetio je prve promjene u njegovom ponašanju, sve je rjeđe dolazio kući, a sve više vremena provodio u “Hizmetu”. Ubrzo je shvatio da im je cilj što više udaljiti Salmira od porodice kako bi ga se moglo u potpunosti kontrolirati. Danas mu je, kaže, jasno da je na djelu bio upravo onaj proces koji se prepoznaje kao ispiranje mozga Gülenovom ideologijom

Stav u novom broju donosi i opširan tekst o tome kako se dijeli novac institucijama kulture iz budžeta Ministarstva kulture i sporta FbiH.

Kao glavni razlog za odbijanje finansiranja, javne ustanove kulture navode subjektivnost nadležnog ministarstva pri izboru programa i projekata. Ne izostavljaju spomenuti da je izbor vođen prema nacionalnim i stranačkim principima. Međutim, mnogim javnim ustanovama u Federaciji BiH nisu odobrena sredstva iz krajnje banalnih razloga, kao što je to da nisu imali “tačno upisan ID broj na aplikacijskom obracu”. Zar je zaista moguće da se ovakve pogreške dešavaju s obzirom na to da rad pojedinih javnih ustanova izravno zavisi od sredstava koje dodjeljuje Federalno ministarstvo?

Za ovaj broj Stava govori i Erkan Babačić, suvlasnik TV Edo, jedine televizije na bosanskom jeziku u Makedoniji.

“Nama je u interesu, a ta se ideja provlači od osnivanja ove TV stanice, da predstavimo makedonskom narodu bošnjačku kulturu i bošnjačke običaje, kao i bosanski jezik. Htjeli smo da zadržimo naš narod tu gdje jeste, kako ne bi emigrirao u druge kulture. Moramo znati ko smo i šta smo, odakle potječemo i koji su nam korijeni. Prema ovom planu, još uvijek djelujemo”, kaže Babačić.

U ovom broju Stava možete čitati i tekst o šejhu Ahmedu Mešiću.

U maglovitim dubinama kolektivnog pamćenja nerijetko ostanu zaboravljeni velikani, a sjećanje na njih baštini tek uži krug njihovih poznanika i poštovalaca, iako su svojim životima, obrazovanošću i djelima zavrijedili visoko poštovanje i zadužili generacije koje dolaze. Jedan od takvih jeste i šejh Ahmed ef. Mešić iz Tuzle. Bio je izuzetno učen čovjek u vrijeme kada je vladala opća nepismenost. U vrijeme kada su se brojne generacije tek opismenjavale, šejh Mešić govorio je i prevodio s više stranih jezika, najviše s perzijskog, arapskog i turskog. Njegovi prijatelji i poznanici svjedoče da je bio poseban u svakom pogledu.

Novi broj magazina Stav u prodaji je od četvrtka, 14. decembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

Prethodni članak

Das ist Nedžad

PROČITAJTE I...

Završena je još jedna velikosrpska januarska parada u Banjoj Luci. Tek sada, kada je otvoreno promovirana umreženost grupe “Srbska čast” – koju sačinjavaju osobe iz kriminalnog, politički ekstremnog, plaćeničkog pa i ratnozločinačkog miljea – s entitetskim i s inostranim strukturama, oglasilo se zvono na uzbunu. Teško se oteti utisku da bi ova i njoj slične grupe, da nema ruske upletenosti, ma kako militantne ili opasne bile, i dalje bile sasvim ignorirane.

Zašto Bošnjaci ne marširaju Sarajevom u uniformama i s dugim cijevima kao Srbi po Banjoj Luci? Jeste li se zapitali da je to možda zato što nisu ratoborni, nisu neukusni, nisu mitomani koji žele nijekati i prisvajati tuđu kulturu i omalovažavati tuđu vjeru i skrnaviti tuđe bogomolje? Jer sve to godinama rade srpski političari u svojim nastupima za 9. januar, a vazda ih prati beogradska intelektualna kamarila

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!