NOVI STAV: Herceg-Bosna, konačan pad

Izostanak imenovanja zajedničkog jezika dokaz je da ova zbrda-zdola sastavljena skupina, u najvećem broju nelingvista, još nema hrabrosti iskreno se suočiti s javnošću, koja čeka da alfa i omega cijelog projekta Snježana Kordić pošteno stane uz svoju dugogodišnju ideju o zajedničkom srpskohrvatskom jeziku – pa kom opanci, kom obojci.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Tri su ključne teme koje obrađujemo u ovom broju. Suđenje čelnicima tzv. Herceg-Bosne, Deklaracija o zajedničkom jeziku te šesti april, datum koji se obilježava kao nezvanični početak agresije na BiH.

Prije četiri godine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu na ukupno 111 godina zatvora osudio je bivše čelnike samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne: Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.

Protekle nedjelje održana je rasprava na kojoj su se osuđeni žalili na kazne dok je Tužilaštvo tražilo da im se, zbog zločina počinjenih tokom 1993. i 1994. godine, kazne uvećaju. Konačna presuda čelnicima Herceg-Bosne planirana je za novembar 2017. godine.

Hamza Ridžal piše o Deklaraciji o zajedničkom srpskohrvatskom jeziku.

Izostanak imenovanja zajedničkog jezika dokaz je da ova zbrda-zdola sastavljena skupina, u najvećem broju nelingvista, još nema hrabrosti iskreno se suočiti s javnošću, koja čeka da alfa i omega cijelog projekta Snježana Kordić pošteno stane uz svoju dugogodišnju ideju o zajedničkom srpskohrvatskom jeziku – pa kom opanci, kom obojci.

U ovom broju Stav piše i o autonomiji univerziteta u Evropskoj uniji.

Razumijevanje uloge i funkcija upravljačkih struktura u pojedinim obrazovnim sistemima odredila je da su u određenom broju država svi članovi ili većina članova upravljačke strukture vanjski članovi koje imenuje odgovarajući organ vlasti, kao i da takva upravljačka tijela imaju nadležnost da sudjeluju u izboru i imenovanju organa rukovođenja, kao i u njegovom smjenjivanju, odnosno razrješenju

Stav donosi ratni dnevnik posljednjeg sarajevskog svećenika u opkoljenom Sarajevu

Sarajevski svećenik Dragomir Ubiparipović u privatnom dnevniku iznosi svoja zapažanja o događajima i ljudima koji su zadešeni početkom ratnog pustošenja u Sarajevu. I sam zatečen novonastalim prilikama, svećenik se prima zapisivanja, želeći da ostane svjedočanstvo o užasu koji se počeo uvlačiti u ljudske duše. Iz namjere da sačuva hram i dragocjenosti Crkve, da bude uz vjernike i nevoljnike, on u gradu provodi prvih 140 ratnih dana. Nakon toga odlazi iz Sarajeva kao posljednji pravoslavni svećenik koji je boravio u opkoljenom gradu

Pišemo i o desetoj godišnjici odlaska neponovljivog Safeta Isovića.

Njegovo ime postalo je mnogima prvom asocijacijom za sevdalinku, pa mnogi i danas pogrešno smatraju sevdalinkom sve što je on pjevao. Pjesnik pjesme, kako ga opisa Gunić, rođen je 1936. godine u Bileći, ali je već kao dječak tokom Drugog svjetskog rata bio primoran s roditeljima zagaziti nesigurnim putevima izgnanstva

Stav predstavlja knjigu “Islamsko kulturno naslijeđe u Evropi” autora Adisa Tanovića.

U knjizi je napravljen fokus na život muslimana u Andaluziji, koji su živjeli na visokom stepenu kulture i obrazovanja te dali svoj veliki doprinos razvoju nauke i tehnologije. Kada je u pitanju islamska baština na prostoru Bosne i Hercegovine, Tanović kaže da su mnogobrojni objekti visoke estetske i arhitektonske vrijednosti našli zasluženo i neizostavno mjesto u ovoj knjizi

U ovom broju Stav piše i o sevdalinci na filmskom platnu.

Još od samih početaka bh. kinematografije sevdalinka nije činila samo muzičku podlogu filmskog djela koja prati i upotpunjuje radnju već je direktno učestvovala u kreiranju njegovog narativa i forme. Tako su tekstovi sevdalinke, u kojoj dominiraju motivi ljubavi, čežnje, patnje, korišteni kao prikaz unutrašnjeg stanja likova. Prvi primjer ovoga postupka zabilježen je u ostvarenju Hanka (1955).

Novi Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, šestog aprila, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

„Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja.“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!