NOVI STAV: Godina koju će pojesti izbori

„Pune četiri godine poslije završenog popisa stanovništva demografsko stanje u Bosni i Hercegovini znatno je lošije nego što je bilo prije 2013. godine. U RS-u se, naprimjer, 2016. godine rodilo samo 22 Hrvata, u Federaciji 117 Srba. Na svakog Hrvata rođenog od 2013. godine u RS-u umrlo ih je devet, a na svakog Srbina koji se rodio u posljednje četiri godine u Federaciji BiH umrlo je osam Srba. Broj Bošnjaka u blagom porastu, Srba i Hrvata u kontinuiranom padu“

U prodaji je novogodišnji dvobroj magazina Stav na stotinu strana.

„Pune četiri godine poslije završenog popisa stanovništva demografsko stanje u Bosni i Hercegovini znatno je lošije nego što je bilo prije 2013. godine. U RS-u se, naprimjer, 2016. godine rodilo samo 22 Hrvata, u Federaciji 117 Srba. Na svakog Hrvata rođenog od 2013. godine u RS-u umrlo ih je devet, a na svakog Srbina koji se rodio u posljednje četiri godine u Federaciji BiH umrlo je osam Srba. Broj Bošnjaka u blagom porastu, Srba i Hrvata u kontinuiranom padu“, stoji u tekstu novog Stava pod naslovom „Bošnjaci nestaju iz RS-a, Srbi iz FBiH, a Hrvati iz cijele BiH“.

Za Stav govori Robert Huston, komandant NATO štaba u Sarajevu.

“Doprinos brojnih NATO partnera, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, i njihovi napori u provođenju reformi u sektoru odbrane i sigurnosti uz podršku NATO programa jačaju aktivnosti na suzbijanju terorizma. Ja čestitam bosanskohercegovačkim sigurnosnim institucijama na njihovim naporima u ovom području i pozivam ih da i ostanu budni pred sigurnosnim izazovima današnjice.”

Zašto Hrvatska plaća milionski dug Vrhbosanske nadbiskupije čitajte u novom broju Stava.

Vlada hrvatskog premijera Andreja Plenkovića odlučila je preuzeti milionski dug Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za kredit koji HBOR nije smio odobriti, i to na nekretnini u Dubrovniku koju je država Nadbiskupiji prepisala. Ovakva odluka Vlade Hrvatske višestruko je problematična.

Prošlo je tačno dvadeset godina od glasovitog govora predsjednika Alije Izetbegovića održanog na Samitu Organizacije islamske konferencije (OIC) u Teheranu 11. decembra 1997. godine, kojim je tih dana izazvao veliku euforiju u Iranu, ali i u cijelom islamskom svijetu. Bošnjaci koji žive ili su živjeli u Iranu tvrde da se Iranci dobro sjećaju ovog govora i da ga nerijetko citiraju kritizirajući slabosti muslimana i današnjeg islamskog svijeta. Citira ga se i na Zapadu, u američkim, ali i brojnim drugim akademskim i političkim krugovima. U njemu se govori i o pozitivnim aspektima zapadnog svijeta, o brojnim problemima koji i danas, i nakon dvadeset godina, muče islamski svijet, ali i upozorava na opasnosti i zablude u kojima se ovaj svijet i dalje nalazi. Govor predsjednika Alije Izetbegovića prenosimo u cijelosti.

Stav piše i o AS Group, kompaniji čiji su brendovi vratili povjerenje u bh. prehrambenu industriju.

Zajedničko svim AS-ovim akvizicijama jeste kupovina i pomaganje posrnulim preduzećima da opstanu, sačuvaju radna mjesta i krenu putem razvoja. Kupuju domaće brendove jer je samo s brendovima moguće pobijediti na tržištu. “AS Group” danas prometuje više od 300 miliona KM u trima divizijama – trgovina, proizvodnja hrane i tekstilna industrija.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena dobila je naziv po Srebrenici i kolijevka je svih katoličkih provincija u regiji. Historija franjevaca na teritoriji općine Srebrenica duga je više od 800 godina. Srebrenička Kapela sv. Marije bila je mjesto gdje je mala katolička zajednica Srebrenice, po drugi put u posljednjih 300 godina, dočekala Božić. Reporter Stava bio je na polnoćki u Srebrenici.

Prijedorski Merhamet obilježava dvije i po decenije rada.

Prvih je ratnih godina “Merhamet” pružao pomoć za ono malo preostalih Bošnjaka i Hrvata. Gotovo suludom hrabrošću, aktivisti “Merhameta” odlazili su čak i do Zagreba i vraćali se natrag u prijedorski pakao s paketima pomoći, pismima rodbine ili dokumentacijom neophodnom da se pobjegne iz Prijedora. Danas, bez pomoći gradske vlasti, brinu za oko 700 prijedorskih porodica.

U ovom broju Stava čitajte i o ranoj publicistici i periodici u bošnjačkoj emigraciji.

Ozbiljnije organiziranje bošnjačke emigracije događa se nakon Drugog svjetskog rata i dolaska na vlast Komunističke partije u Jugoslaviji, kada počinje drugi val bošnjačke emigracije. U ovom valu ključni je bio politički faktor. Za razliku od prvog vala, sada se iseljavaju i obrazovani Bošnjaci. Pored Amerike, Bošnjaci sada u značajnoj mjeri naseljavaju zemlje Zapadne Evrope. Tada počinje ozbiljnije organiziranje, osnivanje kulturnih i vjerskih centara, ali i pokretanje časopisa i publikacija.

Za Stav govori Adisa Diamusk, bivša članica “Dubioze kolektiv”.

“‘Dubioza’ je postala planetarno popularna nakon mog izlaska (smijeh). Ti ljudi žive od toga što rade. Oni su sada zabavljači i novac koji od tog zarađuju je legitiman. Ali, tužno je to što, umjesto da nove generacije usmjeravamo (to je dužnost umjetnosti oduvijek), mi se stapamo s degeneracijom i primitivcu dajemo lažni osjećaj ponosa, a to je entertainment, prolazni ushit, samozavaravanje, ali barem je unosno. To je jedini promašaj, a kojih je on razmjera? Sami procijenite. Ne, ne slušam takvu muziku.”

U novogodišnjem dvobroju Stava čitajte o jednoj od najvećih afera u jugoslovenskom nogometu, aferi Planinić.

U septembru 1964. godine Fudbalski savez Jugoslavije (FSJ), nakon detaljne istrage, utvrdio je kako su rukovodstvo i igrači “Željezničara” dobili novac kako bi odigrali dvije namještene utakmice. “Željezničar”, “Hajduk” i “Trešnjevka” izbačeni su iz Prve lige, rukovodstva klubova trajno suspendirana, a Ivica Osim i Drago Smajlović kažnjeni jednogodišnjom zabranom igranja.

Ahmed Mansour egipatski je novinar, televizijski voditelj i pisac. Rođen je 1962. godine u egipatskom gradu Samannoudu, a studije umjetnosti završava na Univerzitetu Mansoura. Karijeru je izgradio kao ratni dopisnik, prvo iz Afganistana u periodu između 1987. i 1990. godine, a kasnije iz Bosne i Hercegovine 1994. i 1995. godine i Iraka 2004. godine. Od 1997. godine Mansour je novinar Al Jazzere. Voditelj je i poznate televizijske emisije Bela Hodood (Bez granica), kao i emisije Shahed Ala Al-Asr (Svjedok vremena). Mansour govori za Stav.

Stav donosi i priču o dvije vrijedne publikacije izdate u protekle dvije godine.

Biografski leksikon općine Bužim mladih autora i istraživača Amira Sijamhodžića i Harisa Suljadžića i Sijamhodžićeve Krajiške izreke i poslovice doprinose arhiviranju znanja o jednom prostoru na tlu Bosne i Hercegovine, objašnjavajući njegove političke, društvene i jezičke specifičnosti.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. decembra, širom Bosne i Hercegovine. Naredni broj magazina Stav biće u prodaji u srijedu, 10. januara 2018. godine.

 

PROČITAJTE I...

"Oni hoće još jednom da osloba­đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os­tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de­mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom“

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!