NOVI STAV: Bošnjačko-srpski dijalog

U dijalogu među narodima u Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu imaju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja trenutno čine više od četiri petine bosanskohercegovačkog stanovništva. Bošnjačko-srpski dijalog trebao bi biti važan Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog činjenice da u današnjoj Srbiji kao matici srpskog naroda živi značajna manjinska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi konstitutivni narod. Upravo zbog toga, Srbi imaju možda i veću odgovornost za vođenje tog dijaloga.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 209. broja Stava je bošnjačko-srpski dijalog.

U dijalogu među narodima u Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu imaju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja trenutno čine više od četiri petine bosanskohercegovačkog stanovništva. Bošnjačko-srpski dijalog trebao bi biti važan Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog činjenice da u današnjoj Srbiji kao matici srpskog naroda živi značajna manjinska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi konstitutivni narod. Upravo zbog toga, Srbi imaju možda i veću odgovornost za vođenje tog dijaloga.

No, šta taj dijalog podrazumijeva? Koje su crvene linije jednih, a koje drugih? Ko je pozvan da u ime i jednih i drugih vodi dijalog? Koliko se međusobno poznajemo? Ima li potrebe za vanjskim medijem preko kojeg trebamo voditi dijalog? Možemo li uopće govoriti o dijalogu ako među političkim i akademskim predstavnicima srpskog naroda postoje oni koji eksplicitno negiraju Bošnjake kao narod? Sve su to pitanja na koja tražimo odgovor u novom broju Stava.

Autorski članak o bošnjačko-srpskom dijalogu u ovom broju Stava piše Hasan Nuhanović.

„Mogao sam kratko odgovoriti i retorički uz tvrdnju i stav da ovo pitanje nema nikakvu osnovu, da je to pitanje koje vještački, unaprijed proizvodi odgovor koji potire svrhu samog pitanja, a koje bi trebalo biti dobronamjerno – a taj je retorički stav da za mene postoje samo građani Bosne i Hercegovine, da je potrebno da se borimo za uspostavljanje pravne države na svakom kvadratnom metru njene teritorije, te da će, kada se to jednog dana dogodi, sve ostalo, pa i odnosi Bošnjaka i Srba, biti riješeno“, dio je njegovog teksta.

Građani Tuzle oštro su reagirali na nove epizode pokušaja podmetanja laži koje se s vremena na vrijeme ponavljaju u vezi s masakrom na Kapiji, a ovaj put dolaze iz srbijanskih Večernjih novosti pod naslovom Ekskluzivno: Smrt u Tuzli sejalo sedam islamskih terorista. Prema objavljenom navodnom “konačnom ekspertskom izvještaju, oko 400 stručnjaka raznih profila iz Srbije, BiH, Češke, Slovačke, Francuske i Izraela”, granata nije ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) s planine Ozren, nego je riječ o “simultanoj terorističkoj eksploziji (…) sa sedam istovremeno koordinisanih detonacija”. Novi Stav donosi reakcije iz Tuzle na gnusne laži beogradskih medija.

Novi Stav detaljno analizira velikosrpske i velikohrvatske propagandne teze Envera Kazaza u službi uništenja države.

Profesor Kazaz propagira i ono što kao opravdanje za paradržavu RS uzimaju sljedbenici Miloševića i ono što kao opravdanje za paradržavu Herceg-Bosna uzimaju sljedbenici Tuđmana. Ustvari, Kazaz tereti Izetbegovića i zato što, navodno, nije poduzimao ništa za odbranu od srbijanske agresije i zato što je, navodno, djelovao na uspostavi islamskog poretka u BiH. U svojoj propagandi na štetu političke pozicije patriotskih snaga i opstanka BiH Kazaz sublimira sve, i ono što želi srpska i ono što želi hrvatska nacionalistička, antibosanskohercegovačka politika.

U subotu, 2. marta 2019. godine, u Multimedijalnom centru Kovači u Sarajevu održana je premijera filma Nana Fata – bosanska heroina. Autor je filma Enes Hotić, a snimanje je pokrenuto na inicijativu Saveza bošnjačkih nevladinih organizacija. Na početku predstavljanja filma istaknuto je da je film o nani Fati Orlović snimljen s namjerom skretanja pažnje domaće i svjetske javnosti na otpor i borbu starice Bošnjakinje koja se godinama bori protiv sistema u RS-u kako bi se iz njene avlije uklonila bespravno izgrađena inat-crkva. Dodano je i to da je u borbi protiv zuluma nana Fata postala simbol borbe svim Bošnjacima i muslimanima i primjer kako se može i treba boriti za djedovinu i domovinu Bosnu i Hercegovinu, te da je ona i reprezentativan primjer koji oslikava svu gorčinu povratnika Bošnjaka u RS-u. Novi Stav donosi priču o bosanskoj heroini.

Povodom dana žena novi Stav piše o tome zašto je “Bošnjakinja vladarica iz sjene”.

Oko žene se stvaraju zapleti, drame i tragedije, no, izuzimajući Hasanaginicu, žene nisu subjekti tradicionalne bošnjačke epike. Spašavaju se otete ljube i nevjeste, hanke (hanume) nose kahvu i rakiju, stara majka uzalud savjetuje sina Muju da ne kuje konja po mjesecu… No, njihova su nam imena nepoznata. Ona je i aktivni sudionik društvenog života koji oblikuje privatni, obiteljski život. U muslimanskom poimanju svijeta, muškarac i žena nisu ravnopravni. Oni su komplementarni. Svako radi svoj dio da bi cjelina obitelji bolje funkcionirala.

Život muslimana u Indiji je noćna mora a zašto je to tako saznajte u novom broju Stava.

Zbog načina na koji vodi zemlju, jedan indijski umjetnik iskovao je za Modijevu vlast termin “hinduistički talibanizam” jer se, zbog blizine termina općih izbora, rasplamsava populistička politika. U vladajućoj BJP, nakon što su izgubili na regionalnim izborima u decembru prošle godine, upaljeni su alarmi. Njihova pobjeda ovisi o rezultatima u najmnogoljudnijim indijskim pokrajinama – Bihar i Utar Pradeš. Više od 200 miliona stanovnika ovih država šalje najveći broj delegata u parlament. Zato je Modijeva vlada te pokrajine označila uzvišenjima hinduizma. Lider u Utar Pradešu, nacionalista Jogi Aditjanat, čak je i hapšen zbog poticanja mržnje u regiji u kojoj su vjerski motivirana ubistva gotovo svakodnevna. “Ako ubiju Hindusa, ubit ćemo 100 muslimana”, rekao je nedavno svojim sljedbenicima.

Novo izdanje Stava donosi priču o interesu građana BiH za nekretninama u Turskoj, u kojoj se stan na obali može kupiti za 60 hiljada maraka.

Naši građani najviše obraćaju pažnju na cijenu, ali u posljednje vrijeme i na kvalitet gradnje. Razlozi zbog kojih se odlučuju na kupovinu nekretnina u Turskoj jesu prije svega gostoprimstvo, klima, niski troškovi života te količina onoga što dobiju za uložen novac uz povoljne uvjete otplate.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, sedmog marta, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

Novi Stav otkriva detalje sumnjivog poslovanja pripadnika terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini. Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini.

Komunizam je bio iskustvo moći, brutalno, militantno, nesporno i genocidno. Tačka u kojoj se ozbiljni historičari, bez obzira na njihovu ideologiju, slažu jeste činjenica da je kao historijski oblik države komunizam dostigao nivo kontrole nad stanovništvom koji nikada prije nije bio postignut.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!