NOVI STAV: Bosna je pametnija od svojih naroda

“Takva sudbina Bosne, zemlje na granici svjetova, stalna i neprekidna borba za goli opstanak troši ogromno vrijeme i energiju, neophodnu da se jedan etnički kolektivitet ozbiljno bavi sobom i svojom tradicijom. Zato u svemu kasnimo, pa i u onome što je modeliranje vlastitog identiteta. U tom kontekstu, nije neprirodno pomisliti kako smo mi – bosanski muslimani čije je povijesno ime Bošnjaci – u nekim važnim dimenzijama nedovršen narod. Poduhvati kakav je Edicija “Bošnjaci” zbog toga imaju epohalnu vrijednost i značaj”, kaže, između ostalog, Sidran.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Abdulah Sidran dobitnik je književne nagrade “25. novembar” za 2018. godinu. U velikom intervjuu za 194. broj Stava, Sidran je ustvrdio kako je “Bosna pametnija od svojih naroda”.

“Takva sudbina Bosne, zemlje na granici svjetova, stalna i neprekidna borba za goli opstanak troši ogromno vrijeme i energiju, neophodnu da se jedan etnički kolektivitet ozbiljno bavi sobom i svojom tradicijom. Zato u svemu kasnimo, pa i u onome što je modeliranje vlastitog identiteta. U tom kontekstu, nije neprirodno pomisliti kako smo mi – bosanski muslimani čije je povijesno ime Bošnjaci – u nekim važnim dimenzijama nedovršen narod. Poduhvati kakav je Edicija “Bošnjaci” zbog toga imaju epohalnu vrijednost i značaj”, kaže, između ostalog, Sidran.

Središnja tema ovog broja Stava je 25. novembar, odnosno, sedamdeset pet godina od obnavljanja državnosti Bosne i Hercegovine.

Stav donosi nekoliko tekstova o događaju koji je potvrdio kontinuitet Bosne i Hercegovine. Koliko je god važno isticati značaj 25. novembra 1943. godine, ne smijemo izostaviti činjenice da to nije bio početak državnosti Bosne i Hercegovine, kako se u medijima često svjesno ili nesvjesno nastoji prikazati. Skrivene poruke u natpisima “sretan ti rođendan, domovino” pokazuju katkad lošu namjeru, ali najčešće neznanje i nerazumijevanje za koje ne smije biti opravdanja.

Novi Stav analizira skandalozan nastup srbijanske premijerke Ane Brnabić koja je svojim izjavama o Srebrenici pustila zadah fašizma.

Dodatnu zabrinutost daje i izjava hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović, koja je rekla da je susret s Brnabić bio izvrstan jer je njoj izuzetno stalo do budućnosti srpsko-hrvatskih odnosa. Nada se da će nastaviti u tom smjeru kako bi rješavali goruća pitanja na jugoistoku Evrope. Smrad protofašističkog Cvetković-Maček sporazuma sve je intenzivniji. Jasno je da se sintagma Jugoistočna Evropa odnosi samo i isključivo na BiH, jer nigdje drugdje te dvije isfrustrirane državice, Srbija i Hrvatska, nemaju nikakav utjecaj.

Novi Stav donosi priču i o pokušaj krivotvorenja historije u Mostaru, gdje se vojvodu srpske vojske Stepu Stepanovića nedavno pokušalo prikazati osloboditeljem.

Razdoblje “stare Jugoslavije” pamti se po nasilju nad voljom i životima većine nacionalnih kolektiviteta, od kojih Crnogorci i Makedonci nisu ni priznavani nego su smatrani Srbima, a Bošnjaci samo muslimanima koji se trebaju “opredijeliti” i prikloniti Srbima ili Hrvatima. Sudionici “Prosvjetine” pres-konferencije i tu su poznatu činjenicu krivotvorili, govoreći da je ulazak vojvode Stepe Stepanovića u Mostar donio slobodu za “sva tri bh. naroda”. Nije vojvoda donio nikakvu slobodu. On se “nije miješao”! On je čuvao stražu.

Stoljeće od osnivanja prve jugoslavenske države, Kraljevine SHS i položaj Bošnjaka u njoj jedna su od tema novog Stava.

Samo proglašenje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918. godine u širim narodnim masama u Bosni i Hercegovini nije praćeno velikim manifestacijama oduševljenja. Obični ljudi imali su drugih problema: srpski seljaci koristili su vrijeme nestabilnosti i nedovoljno efikasne vlasti da maltretiraju zemljoposjednike i otimaju njihovu zemlju, muslimanski zemljoposjednici tražili su način da zaštite svoje živote, a obični ljudi su gledali kako da prežive hladnu i gladnu zimu.

Za  novi Stav govori Raho Spahović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo. Na ovu poziciju imenovan je prije godinu i po. Za magazin Stav otvoreno govori o tome šta je zatekao u Komori, o neradu bivšeg rukovodstva, penzionera dr. Fahrudina Kulenovića i dr. Dragana Stevanovića, te o budućim planovima. Spahović nam je u toku razgovora otkrio začuđujuće podatke o tome kako su se dijelile licence onima koji čak nisu ni bili članovi Komore.

Željko Mejakić, koji je kao rukovodilac obezbjeđenja koncentracijskog logora Omarska osuđen na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, bit će uvjetno otpušten iz zatvora 25. januara 2019. godine, nakon što je rješenje o uvjetnom otpustu donijelo Ministarstvo pravde BiH. Radi se o “prvom čovjeku” najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji. Čovjeku koji je učestvovao u zločinima, a nije sankcionirao druge zločince iz ovog logora. Povodom Mejakićevog otpusta, Stav objavljuje skraćenu verziju naučnog rada historičara Jasmina Medića o postojanju ovog logora i zločinima u njemu. Naslov rada inspiriran je riječima Mehmeda Alića, svjedoka Tribunala u Hagu

Novi broj Stava donosi i reportažu iz nekoliko evropskih gradova u kojima je, u organizaciji JU Muzeja “Alija Izetbegović” i sedmičnika Stav, održana manifestacija „Buđenje“.

Bošnjaci u dijaspori upoznati su s društveno-političkim stanjem u svojoj domovini. Izražena je zabrinutost zbog političke nestabilnosti koja utječe i na stanje Bošnjaka u dijaspori, koji otežano, upravo zbog nemogućnosti da budu adekvatno ohrabreni i podržani kroz institucije države BiH, čuvaju svoj nacionalni identitet od asimilacije. Promotori su se osvrnuli i na trenutno kulturno, političko i društveno stanje Bošnjaka u Evropi te je naglašeno da je potrebna bolja koordinacija između Bošnjaka u dijaspori i Bošnjaka u BiH na projektima od nacionalne važnosti.

Za novi Stav govori Azra Bekić, jedina sokolarka u BiH.

„Još uvijek sam jedina sokolarka, barem oficijelno, i nadam se da će se broj sokolara i sokolarki uskoro povećati. Nedavno smo osnovali i Udruženje sokolara BiH, a plan je kroz različite aktivnosti, seminare i radionice približiti ovu drevnu disciplinu savremenom čovjeku i pokušati ponovo izgraditi veze između čovjeka i ptica grabljivica. Nekada se ova disciplina kod nas prenosila s koljena na koljeno, a sokolarima je donosila brojne beneficije. Neka od najpoznatijih bh. prezimena danas nose nazive srednjovjekovnih i osmanskih naziva za sokolare“, priča Bekić.

Sabiha Gokçen, Bošnjakinja iz Sarajeva, prva je žena-pilot borbenog aviona u historiji avijacije. Sabiha Gӧkçen jedna je od najvećih Bošnjakinja svih vremena. Nažalost, u Bosni i Hercegovini se o njoj vrlo malo zna. U Turskoj je nacionalna heroina, ponos te zemlje. Bila je prva žena‑pilot u Turskoj i prva žena u svijetu koja je upravljala avionom učestvujući u borbenoj misiji. Stav donosi priču o ženi koja je upisana u historiji Turske.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 22. novembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Parada ponosa jeste festival slobode, javni iftar manifestacija je isključivosti i radikalizma. Psovati i vrijeđati vjerska osjećanja većine građana ove zemlje jeste sloboda govora, kritika takvih psovki i uvreda govor je mržnje. Ne slagati se s njihovim stavovima jeste cenzura, a usuditi ih se kritizirati nepatvoreni je fašizam, dok je dehumanizacija, demonizacija i javni linč njihovih neistomišljenika sloboda govora. Crno je bijelo, a bijelo je crno

„Pravo lice ljevice“ jedna je od tema novog izdanja Stava.  Do sada smo slušali samo populistička prenemaganja tipa: prošla vlast zapošljavala je stranačke aktiviste, na pozicije su postavljani podobni kadrovi, poslovi su se davali firmama bliskim Stranci. Iz takvih objašnjenja da se zaključiti da će nova vlast raditi sve suprotno, odnosno, da će zapošljavati i imenovati kadrove koji ne pripadaju njihovim strankama. Ako to bude tako, u javnim će preduzećima raditi i njima upravljati uglavnom dosadašnji SDA-kadrovi. To se u književnosti naziva paradoks.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!