Neprimjereno je terorizam vezivati za džamiju i Islamsku zajednicu

Neprimjereno je terorizam vezivati za džamiju i Islamsku zajednicu

 

Da se odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine bespotrebno zaoštravaju, dokazuju i sve češći medijski istupi hrvatskih političara u kojima se Bošnjacima nastoji imputirati vjerski radikalizam. Izjava koja je privukla najviše pažnje izazvavši buru reakcija svakako je ona u kojoj su iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske upozorili kako je u Bosni i Hercegovini prisutno pet hiljada selefija, što s onima koji ih podržavaju čini oko 10.000 ljudi s vrlo radikalnom retorikom i namjerama, te da u BiH postoje enklave koje djeluju prema Hrvatskoj.

Ovdašnji poznavaoci prilika na Balkanu tvrde da postoje dva ključna razloga ovakve retorike. Prvi je vezan za nastojanje HDZ-a BiH na čelu s Draganom Čovićem da iznudi usvajanje takvih rješenja u izbornom zakonodavstvu koja će dovesti do stvaranja trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini. Međutim, kako to baš ne ide zamišljenim tokom, potrebno je po svaku cijenu oslabiti i poljuljati bošnjački politički vrh. Stoga mu se pokušava okačiti oko vrata zvono radikalizma i terorizma kako bi se skršio otpor Čovićevim ambicijama, tvrde analitičari. A drugi je, prema njihovom mišljenju, vezan za skoro izricanje presude u slučaju “Prilić i ostali”, koja će za Hrvatsku biti vrlo nepovoljna, i zato se nastoji redefinirati karakter rata u BiH i na fonu sve glasnijeg iskazivanja antimuslimanskog sentimenta u Evropi prikazati ga kao opravdanu borbu protiv islamskog radikalizma i terorizma.

KUDA IDE DIVLJI ZAPAD

Aludirajući na izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednika Češke Miloša Zemana i austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je da su njihovi motivi različiti, ali imaju isti cilj – prikazati Bošnjake kao strani element na evropskom tlu. Izetbegović je ustvrdio da su ekstremizam i radikalizam strani Bošnjacima te da su oni to i dokazali unatoč genocidu i etničkom čišćenju počinjenim nad njima tokom proteklog rata.

Povodom izjava spomenutih evropskih zvaničnika, SDA je pozvala dužnosnike iz država članica Evropske unije da prestanu Bošnjake označavati kao metu, a predsjednik stranke Bakir Izetbegović pozvao ih je da se pozabave jačanjem ekstremne i profašističke desnice u vlastitim sredinama, dodavši da je ISIL izveo 143 teroristička napada, te da ni jedan nije izveden u BiH niti je u njemu sudjelovao iko iz BiH.

Kako su spornim izjavama iz Hrvatske u fokus stavljeni Unsko-sanski kanton i Krajina, u kojoj već decenijama svi narodi žive u miru na prostoru na kojem su Bošnjaci većina, reagirao je i Građanski savez Bihać, oštro osudivši ovakvo “sramno etiketiranje ovog dijela BiH kao terorističke baze potencijalno opasne za građane Republike Hrvatske”.

Dr. Izet Terzić, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je u minuloj deceniji aktivno sudjelovao u organizaciji međureligijskih skupova i seminara, smatra da su izjave iz Hrvatske težak udarac građanima Bihaća i Bosanske krajine zato što su upravo oni bili ti koji su najviše ulagali u suživot i poštovanje između Hrvata i Bošnjaka.

“Veliki je broj onih koji znaju da se politički lideri koriste i nečasnim izražajem, a u cilju samopromocije ili drugih vrsta koristi. Na izjavu hrvatske predsjednice ne mora se mnogo osvrtati, osim citiranja riječi Uzvišenog Stvoritelja svih nas koji nam se u Knjizi obraća: ‘Reci: dajte nam svoje dokaze, ako istinu govorite!’ Sve dok ne iznese dokaze za ono što je rekla, smatramo da je neistina. Zanimljivo je i posmatrati riječ ‘kazati’, a nakon nje riječdokazati’, jer svako može svašta kazati, jezikom smo prebogati za kazivanja, ali smo siromašni u riječima kada treba dokazati. Poštujemo svoje susjede i to smo dokazali nebrojeno puta, ali nas boli kada takvo poštovanje nije uzvraćeno. Molim Uzvišenog Stvoritelja da prevlada razum i istina na dobrobit sviju”, kaže dr. Terzić.

Husein Kovačević glavni je imam Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most i ne krije svoju frapiranost i zaprepaštenost ovakvim izjavama koje dolaze od naših susjeda. On tvrdi da zlonamjerne izjave dolaze u sasvim pogrešno vrijeme i smatra da bošnjački politički i vjerski lideri imaju dovoljno znanja i umijeća da ovu zemlju sačuvaju od svih pošasti, tako da im ne trebaju nikakvi mentori izvana.

“Sviju su nas iznenadile takve izjave predsjednice Grabar-Kitarović i uvjeren sam da političari u Hrvatskoj znaju da je stanje sasvim suprotno od onoga što se tvrdi. Mi smo svjesni da je naš narod, kada je riječ o vjeri, doživio značajnu transformaciju i da sad ima kvalitetan pristup kako vjeri, tako i tradiciji. Sretni smo što su naše džamije punije i da je naša omladina u svemu tome dala ozbiljniji ton u smislu življenja u skladu s vjerskim principima. Smatram da nas se kao takve treba prihvatiti jer i mi prihvatamo sve druge i samu datost Bosne i Hercegovine i da u njoj ne živimo sami, već da u njoj živimo s našim komšijama koji su različiti od nas i s tim nemamo problema. U tom kontekstu, zaista je čudno da se pojavljuju ovakve izjave jer za njih nema nikakvog povoda i niko više od Bošnjaka muslimana nije zainteresiran za sigurnost Bosne i Hercegovine jer su oni najbrojniji narod u ovoj zemlji, a samim tim i najodgovorniji. S druge strane, najviše su se žrtvovali za njenu opstojnost i, prema tome, najviše su zainteresirani za njeno kvalitetno funkcioniranje”, ističe Kovačević

Nirzad Karamujić predsjednik je Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most, ratni je vojni invalid i dobitnik najvećeg odličja “Zlatni ljiljan”. Odlučno odbacujući tvrdnje hrvatske predsjednice, ističe da je riječ o novom napadu na jedinstvo Bošnjaka i njihove institucije, ponajprije Islamsku zajednicu BiH, koja je neprikosnoveni čuvar bošnjačke tradicije i kulture.

“Stanje u Sanskom Mostu je normalno i nema nikakvih sigurnosnih problema. Izjave hrvatske predsjednice nemaju nikakvog utemeljenja. Jedino ako s tim brojem ne cilja na nas bivše borce i branitelje koji smo se žrtvovali za slobodu Bosne i Hercegovine”, kaže Karamujić.

Ajdin ef. Durić, imam u džematu Ponikve u Velikoj Kladuši, smatra da je riječ o običnoj medijskoj propagandi: “Što se tiče glasina da na području Krajine postoje radikalne skupine ljudi koji su spremni da vrše terorističke akte, mislim da je to propaganda kojom se nastoji razbiti jedinstvo u našim džamijama i džematima. Nema potrebe za zabrinutošću. Naši pravi problemi su u tome da svakim danom sve više ljudi napušta Krajinu odlazeći ‘trbuhom za kruhom’. To je ono što sve nas treba brinuti.”

SKRETANJE PAŽNJE S BITNIJIH TEMA

Nihad ef. Imširović, imam u bihaćkom džematu Muslići-Kamenica, izjave predsjednice Hrvatske smatra neutemeljenim i smiješnim, ističući da iza njih stoje određeni politički ciljevi.

“Moj stric je poginuo kao hrvatski vojnik u ‘Zengama’ i njegovo ime stoji na ploči ugrađenoj na spomen-obilježju ispred Zagrebačke džamije. Čovjek koji je dio generacije ljudi koji su branili Hrvatsku sad treba da se stidi što je musliman? To je nebulozna izjava koja dolazi u vrijeme ovog haškog slučaja oko ‘hrvatske šestorke’ i presude koja se ovih dana očekuje, tako da smatram da sva ova dešavanja i ovo oko Pelješkog mosta ima neku pozadinu. Što se tiče stanja u džamijama, mi imami nemamo nikakvih problema. Mi smo radikalni samo zato što imamo svoj stav i što smatramo da ovo što se dešava u Mjanmaru jeste novi genocid nad muslimanima, ili da li sam radikal što smatram da se i u Palestini vrši genocid, ili što smatram da muslimani Bošnjaci u Livnu nemaju nikakvih prava? Kada je moja supruga čula tu izjavu, rekla mi je: ‘Pa, efendija, onda nas nema 10.000 već 100.000'”, kaže Nihad ef. kroz osmijeh.

Muamer ef. Ćatić, imam gradske džamije u Velikoj Kladuši, izjave predsjednice Grabar‑Kitarović doživljava kao politikantstvo kojim se pažnja skreće sa stvarnih problema.

“Ovu hajku vidim kao političko djelovanje koje svakako nije korektno. Ne želeći degradirati časnu misiju imama, smatram da ne treba posebnu energiju trošiti u nekakvu odbranu od gnusnih lažih i potvora. Historija svjedoči o humanom, prihvatljivom i nadasve tolerantnom Bošnjaku muslimanu. Spominjati na hiljade muslimana Krajine u kontekstu nekakve opasnosti za komšiluk bilo bi smiješno da nije uvredljivo. To znaju i naše komšije. Kolika opasnost od terorističkih akata prijeti našim susjedima, tolika prijeti i nama ovdje u Bosni, zato mi vjerujemo u sposobnost aparata sigurnosti naše države da osujete eventualne i minimalne naznake takvog postupanja. S druge strane, nadam se u sposobnost i želju onih koji su preuzeli odgovornost stvaranja ambijenta boljeg življenja našim građanima da će naći rješenja za egzistencijalne i goruće probleme naših ljudi, jer ako ovako potraje, neće nas ostati mnogo koji će uopće udisati lijepi zrak ovog podneblja”, poručuje efendija Ćatić.

Kako je istakao Mensur ef. Ćehić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bihać, u Krajini je tokom posljednjih nekoliko godina došlo do masovnijeg prakticiranja vjerskih obaveza, što je uzrokovalo određene predrasude.

“Hvala Bogu, kod nas u Bihaću u posljednje vrijeme vidljivo je masovnije izvršavanje vjerskih obaveza koje su vezane za džemat. Određene predrasude koje su prisutne kao posljedica nepoznavanja polahko nestaju, primjetno je poboljšanje u različitim aspektima pojedinačnog, ali i zajedničkog življenja iskonskih islamskih vrijednosti. Zadovoljstvo nam je da naši članovi uviđaju univerzalne vrijednosti naše vjere koje nas oplemenjuju i čine boljim u svakodnevnom životu. To ne treba nikoga da zabrinjava jer je islam vjera mira, ljubavi, tolerancije i poštovanja drugog i drugačijeg. Tako je bilo stoljećima na ovom prostoru i vjerujemo da će tako biti i u budućnosti. Što se tiče pomenutih izjava, takva pitanja uglavnom ne komentiram jer cijenim da su plod dnevnopolitičkih potreba i zaista bi bilo neprimjereno da upadnemo u zamku i da takve pojave vezujemo za džamiju i Islamsku zajednicu, koja u svom misijskom poslanju ima ljubav, istinu i dobrosusjedske odnose. Cijenim da bi najbolje bilo da oni koji plasiraju takve teze iste dokažu pred organima naše države koji su zaduženi za sigurnost”, kaže Ćehić.

Kur'an je sam po sebi oponent radikalizmu i terorizmu jer zagovara ideju o svetosti života svakog pojedinca. Zbog toga je, kaže hafiz Edin Fajković iz Bihaća, nespojivo da islamska učenja sadržana u svetoj knjizi muslimana podstiču na radikalizam i terorizam.

“Te izjave smatram političkim igrama i neutemeljenim istupima hrvatske predsjednice. Kako može musliman biti terorista kada Kur'an govori protiv terorizma i onaj ko uči i proučava Kur'an može biti samo bolji, a nikako lošiji čovjek, komšija ili prijatelj?! Mi u Bihaću s našim komšijama druge vjere godinama živimo u miru gajeći dobrosusjedske odnose”, naglasio je hafiz Fajković, poručivši da na ovakvu propagandu iz susjedstva ne treba nasjedati.

PROČITAJTE I...

“Analizirajući zakonski tekst kao cjelinu, sa sigurnošću se može utvrditi da on ne predviđa izvođenje nastave u Kantonu Sarajevo na samo jednom od zvaničnih jezika. Ne može se nazivati diskriminacijom to što se nastava neće izvoditi na jeziku koji Ustavom i Zakonom nije priznat kao zvanični jezik. Niti jednim aktom nije utvrđeno postojanje jezika koji bi se imenovao kao ‘bosanski, hrvatski i srpski jezik’”

Edina Solak, Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine, Institut za jezik, Sarajevo, 2014. godine, 278 stranica Knjiga Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine Edine Solak među rijetkim je studijama ove vrste koje u obzir uzimaju literaturu i dokumente na osmanskom turskom jeziku. Pisana iz aspekta sociolingvistike, definirajući istovremeno šta je u jezičkoj politici pitanje struke a šta politike, studija na pregledan način predstavlja značaj i kontekst rasprava o jeziku u Bosni i Hercegovini u periodu koji obrađuje te ukazuje na činjenicu da se jezik u Bosni stoljećima nazivao bosanskim.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!