Navala za nekretninama u Turskoj: Za 60 hiljada maraka stan u Alanyi

Naši građani najviše obraćaju pažnju na cijenu, ali u posljednje vrijeme i na kvalitet gradnje. Razlozi zbog kojih se odlučuju na kupovinu nekretnina u Turskoj jesu prije svega gostoprimstvo, klima, niski troškovi života te količina onoga što dobiju za uložen novac uz povoljne uvjete otplate

 

Prema najnovijim podacima koje je objavila Turska agencija za statistiku (TUIK), prodaja nekretnina strancima u Turskoj u velikom je porastu. Naime, u januaru 2019. godine zabilježen je rekordan broj od tri hiljade i 168 prodatih nekretnina, što je za 82 posto više naspram istog perioda prošle godine. To je i najveći broj prodatih nekretnina stranim državljanima u januaru u historiji Turske. Prema istim podacima, najviše je nekretnina prodato u Istanbulu, 1.161 stan, a nakon Istanbula, najpopularniji gradovi jesu Antalija, Ankara, Bursa, Yalova i Sakarya.

Prema podacima TUIK-a, porast u potražnji i prodaji nekretnina stranim državljanima bio je zabilježen i 2014, odnosno 2015. godine, što pokazuje da ni Gezi protesti, kojim se pokušavala sigurnosna situacija predstaviti u negativnom kontekstu, nisu utjecali na interes kupaca. Godine 2013. broj prodanih stanova strancima iznosio je 12.181, a već 2017. taj broj porastao je na 22.234. Od 2013. godine do kraja 2017. prodato je ukupno 94.393 nekretnine.

GOSTOPRIMSTVO I KLIMA

Prema pisanjima agencije Anadolija, poznavaoci ove oblasti u Turskoj očekuju da broj prodanih stanova dostigne i stotinu hiljada. Inače, najčešći strani kupci jesu državljani Irana, Rusije, Afganistana i Jordana, ali i državljani Engleske, Njemačke, Švedske, kao i Norveške, te Belgije. Ipak, u kupovini nekretnina u Turskoj ne izostaju ni građani balkanskih zemalja, odnosno Bosne i Hercegovine.

Mirza Seferović, agent prodaje nekretnina u Turskoj, za Stav kaže da za kupovinu stana ne postoje posebni uvjeti osim validnog pasoša, a da je ustvari najveći uvjet da se dođe, pogleda, pregleda i donese odluka. Seferović je, inače, 2009. godine otišao u Alanyu raditi kao turistički vodič, kada je upoznao i mnogo osoba iz građevinskog sektora, te se 2014. godine odlučio osnovati agenciju za investiranje i promet nekretninama.

Do prošle godine živio je i radio u EU, ali se odlučio preseliti u Alanyu. Nekretnine prodaje za građane svih zemalja bivše Jugoslavije, ali, kako kaže, najčešći kupci dolaze upravo iz Bosne i Hercegovine, ili su porijeklom iz BiH, a žive u dijaspori. “Zainteresiranost, s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, prilično je dobra ali ne velika kao što je kod Rusa, Nijemaca, Holanđana, Skandinavaca i Britanaca, koji prednjače u investiranju i kupovini nekretnina. Da je potražnja velika, dovoljno je posjetiti Alanyu i primijetiti da se grad godišnje širi u svim pravcima. Ili Gazipaşu, gradić s internacionalnim aerodromom koji je u tri godine dobio 30 hiljada novih stanovnika, od toga osam hiljada stranaca. Pretežno su u pitanju Britanci”, kaže Seferović.

Građani BiH najviše obraćaju pažnju na cijenu, ali u posljednje vrijeme i na kvalitet gradnje. Razlozi zbog kojih se odlučuju na kupovinu nekretnina u Turskoj jesu prije svega gostoprimstvo, klima, niski troškovi života te količina onoga što dobiju za uložen novac uz povoljne uvjete otplate. “Ono što je specifično jeste i mogućnost ‘halal-otplate’, odnosno, odgođeno plaćanje bez kamata i žiranata uz 50 posto učešća, i čak do 36 mjeseci uz fleksibilan plan otplate. Kao agencija, imamo specijalne uvjete kod nekoliko građevinskih firmi. Zbog toga se kupci odlučuju na malo skuplje, ali nove apartmane s fantastičnim sadržajima”, pojašnjava Seferović.

Dodaje i kako postoji dio kupaca koji kupuju kao investiciju, odnosno kupovinu u off-plan projektu, a zatim preprodaju nakon završetka radova. Neki kupuju i da bi izdavali, a najbolje rezultate imaju naši ljudi iz Skandinavije jer Skandinavci već godinama ne idu u hotele već u privatni smještaj.

“Prema nekim informacijama koje mi imamo, samo u Istanbulu se proda između pet stotina i hiljadu stanova dnevno. A naravno da će se rast nastaviti jer je u Turskoj godišnji porez jako nizak u odnosu na EU, sve je ostalo jeftinije, a samo vodstvo Republike Turske mnogo ulaže u infrastrukturu i sigurnost, što je pozitivno u odnosu na, recimo, zemlje Balkana. U ovom trenutku u krugu od 130 kilometara nalaze se dva međunarodna aerodroma, Antalija i Gazipaşa, koji se nalazi na 40 kilometara od Alanye, a u naredne tri godine gradit će se još dva međunarodna aerodroma, i to jedan u Kasu, a drugi u Anamuru. Plan Vlade Turske jeste da na svakih 150 kilometara obale bude po jedan operativni međunarodni aerodrom”, kaže Seferović.

Među kupcima iz Bosne i Hercegovine nalaze se i “poznati” i “obični” građani, ali i jedni i drugi žele u većini slučajeva ostati anonimni. Seferović ističe da je za to glavni razlog sigurnost u našoj zemlji, strah od pljačke ili reketiranja. Bh. građani su kroz ljetovanja i turističke posjete prepoznali Tursku i posebno Alanyu i Antaliju kao posebna mjesta, te se tako i odlučuju investirati.

“Turska je pojedinima atraktivna samo kada su bilo kakve negativnosti ili eventualne lažne vijesti u pitanju. Naši ljudi, a i veliki broj Evropljana, kupuju nekretnine u Turskoj jer imaju ljepši i mirniji život, tamo se bolje provodi starost”, objašnjava Seferović, dodajući, uz osmijeh, da se ipak potrebno naviknuti na “turskih pet minuta” koje znaju mnogo duže trajati.

PREDNOST ŽIVOTA U ALANYI

Najviše interesa građana Bosne i Hercegovine bilo je 2016. godine zbog dešavanja u Turskoj, kada su cijene enormno pale, pa se za 50 hiljada eura mogla kupiti i vila od 300 kvadratnih metara. “Naprimjer, tada je jedan klijent iz Bosne i Hercegovine u jednom kompleksu kupio 17 različitih stanova za 520 hiljada eura, a prošle godine je sve rasprodao i imao ogroman profit. Ove godine od naših građana mjesečno imamo oko pedeset upita, što je za 30 posto veća zainteresiranost nego prošle godine”, kaže Seferović.

S obzirom na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, koja se predstavlja i mnogo lošijom nego što jeste, iznenađuje podatak o zainteresiranosti za kupovinu stanova van BiH. Prema Seferovićevom mišljenju, u našoj državi postoje i oni koji “imaju novac koji čuvaju ispod dušeka i koji je nemoguće registrirati i očistiti”, pa se zbog toga odlučuju na investiranje van BiH, gdje im niko neće praviti problem oko porijekla novca.

Za sve one koji su zainteresirani za kupovinu nekretnina u Turskoj poručuje da posebnu pažnju obrate i na lažne cijene koje se mogu naći na raznim internet-stranicama. Većinom se radi o slučajevima gdje postoje i problemi s dokumentacijom i slično. “Cijene u Turskoj prilično su normalne. Mi kao kompanija u saradnji s jednom od najvećih građevinskih kompanija u regiji gradimo novi projekt gdje stan od 46 kvadrata košta 32 hiljade eura, a u cijenu je uračunato apsolutno sve, plus 12 mjeseci odgođenog plaćanja. Namješten stan s kompletnom urednom dokumentacijom od 60 kvadrata u prosjeku je oko 45 hiljada eura, a u luksuznijim kompleksima potpuno namješten i opremljen stan od 65 kvadrata može se dobiti za 74 hiljade eura, uz 36 mjeseci odgođenog plaćanja s 50 posto učešća”, objašnjava Seferović, naglašavajući da se ugovori sklapaju direktno s građevinskom kompanijom uz njihov potpis i garancije.

Život u Alanyi ima mnoštvo prednosti, ovaj grad živi 320 sunčanih dana godišnje, voće i povrće jeftino je tokom cijele godine, nevjerovatno je veliki broj historijskih mjesta, život je opušten… “Jednostavno, nema stresa. Uzmite u obzir da hljeb košta jednu liru, a to je oko 35 feninga. Zbog velikog broja stranih turista u Antalijskoj regiji, a posebno u Alanyi, ljudi su više otvoreni. S druge strane, Istanbul je također prelijep, ali sa svojih 25 miliona stanovnika država je za sebe i u konstantnoj je gužvi. Antalija ima oko dva i po miliona stanovnika te ni u njoj život nije tako opušten, ali ima manje stranaca. Alanya je regija okupirana strancima i njihov broj se iz dana u dan povećava. Mi, ‘jabandži’, odnosno stranci, dajemo posebnu draž i, da biste to osjetili, trebate izbjeći all inclusive hotele i doći u Alanyu u neki apartman”, kaže Seferović, naglašavajući da je iznajmljivanje povoljnije nego u Hrvatskoj.

Da naši građani vole tursko more, moglo se prije zaključiti prema popunjenim ljetnim aranžmanima u Turskoj, ali očigledno postoje i oni koji vole malo više pa se odlučuju i na kupovinu stana. Ili stanova.

PROČITAJTE I...

Kandidaturu Mostara za evropsku prijestolnicu kulture 2024. godine gradonačelnik Ljubo Bešlić pokušao je iskoristiti da izgradi zgradu HNK, koja niti ima niti može imati valjanu građevinsku dozvolu bez Gradskog vijeća. Prema procjenama, realizacija projekta “Mostar 2024.” trebala bi koštati oko 20 miliona maraka, što za grad veličine Mostara nikako nije mali novac

Prvi čovjek Jajca, načelnik Općine Edin Hozan u intervjuu za Stav ističe kako se nada da ćemo svi skupa svojim radom i angažmanom iz dana u dan stvarati sve bolje uvjete za život kako u Jajcu, tako i u cijeloj “jedinoj nam domovini Bosni i Hercegovini”. Za život u BiH, kaže on, treba malo više odlučnosti i hrabrosti, možda malo i žrtve u jednom periodu dok se neke stvari ne poslože. Njegova je poruka da se ovdje, uz dovoljno truda, malo više patriotizma, malo više ljubavi prema našoj zemlji, mogu ostvariti sve želje koje jedan običan čovjek može imati

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!