Nastavlja se borba protiv sive ekonomije, 3.413 lica zatečeno “u radu nacrno”

Direktor Uprave za inspekcijske poslove FBiH Anis Ajdinović, govori za Stav

STAV: Možete li nam ukratko objasniti kakve su nadležnosti i koje sve poslove obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove?

AJDINOVIĆ: Federalna uprava za inspekcijske poslove svoju zakonom utvrđenu nadležnost obavlja posredstvom uposlenika raspoređenih u jedanaest federalnih inspektorata i šest sektora. Osim osnovnih aktivnosti koje obavljaju federalni inspektori, a koje se odnose na inspekcijske nadzore nad poslovnim subjektima u vezi sa zakonitom primjenom propisa iz nadležnosti federalnih inspekcija, važno je istaći da se u Federalnoj upravi paralelno obavljaju i druge ne manje važne aktivnosti koje na indirektan način doprinose institucionalnom jačanju Uprave, te kadrovskom i tehničkom osposobljavanju i kvalitativnom snaženju ovog federalnog organa. Ovo se odnosi na poslove normativnih djelatnosti, edukacije i stručno usavršavanje, te saradnje i komunikacije organa i institucija svih nivoa vlasti u BiH saradnje s pravosudnim organima i predstavnicima međunarodne zajednice.

Za sve inspekcije u okviru Uprave nužno je kompetentno osoblje koje ima neophodna znanja, vještine i iskustva za provođenje spektra dodijeljenih zadataka na konzistentan i proporcionalan način u skladu sa zakonom i “dobrom praksom” iz zemalja članica Evropske unije i iz Sjedinjenih Američkih Država. Menadžment uprave u ovom je cilju uspostavio kvalitetne kontakte i saradnju s nizom međunarodnih organizacija, poput Svjetske banke, SIDA-e, USAID-a, Evropske komisije i mnogih drugih organizacija s kojima od samog osnivanja uspješno radi na implementaciji projekata čiji je cilj osigurati odgovarajuću opremu, prikladnu obuku te razvijati vještine i znanja inspektora i omogućiti što veću dostupnost i transparentnost informacija i razmjenu iskustava.

STAV: Federalna uprava za inspekcijske poslove, provodeći opredjeljenje Vlade Federacije BiH, intenzivno radi na borbi protiv sive ekonomije. Koje su to ključne tačke prepoznate kao mogući izvori sive ekonomije i u kojem smjeru djeluje Federalna uprava za inspekcijske poslove?

AJDINOVIĆ: Sveukupne inspekcijske aktivnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove u najvećoj mjeri usmjerene su nezaobilazno na najprepoznatljivije oblike sive ekonomije, a to su rad nacrno, neizdavanje fiskalnih računa i rad bez odobrenja nadležnog organa. Paralelno, drugi pojavni oblici sive ekonomije kontroliraju se putem resornih inspekcija u okviru suzbijanja nezakonitog rada fizičkih i pravnih osoba u raznim oblastima, kao i kvalitativne ispravnosti goriva, proizvodnje i prometa drvnih sortimenata, bespravnog prijevoza putnika i tereta, a kontrole se obavljaju na području svih kantona Federacije BiH. Pored navedenih aktivnosti, Federalna uprava za inspekcijske poslove aktivno sudjeluje u normativnim aktivnostima, te ističem da je Vlada Federacije BiH obavezala Federalnu upravu za inspekcijske poslove da resornim federalnim ministarstvima dostavi inicijative za izmjenu propisa iz pojedinih oblasti, a u cilju suzbijanja sive ekonomije.

Federalna uprava za inspekcijske poslove u tom je smislu intervenirala u pogledu izmjena i dopuna na Zakon o inspekcijama FBiH, Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, Zakon o fiskalnim sistemima FBiH, Zakon o doprinosima FBiH, Zakon o boravišnoj taksi FBiH, Zakon o turizmu FBiH, Zakon o radu FBiH, Zakon o prekršajima FBiH, te na brojne podzakonske akte. Suština je u tome da smo predložili korekcije u navedenim propisima kako bi se izričitije odredila nadležnost inspekcijskih organa, poboljšala kaznena politika i izvršenje inspekcijskih mjera, decidiranije utvrdile obaveze subjekata kontrole, te u cjelini osigurala efikasnija primjena i poštivanje ključnih zakonskih rješenja koja se odnose na borbu protiv sive ekonomije. Pojedine zakonske izmjene već su ugledale svjetlo dana, a očekujem da će i ostali prijedlozi i sugestije biti u većoj mjeri prihvaćeni te da ćemo kroz usvajanje izmjena i dopuna zakona u Vladi Federacije BiH te kroz parlamentarnu proceduru dobiti efikasnija i kvalitetnija zakonska rješenja.

Vrlo je bitno spomenuti da Vlada Federacije radi na pripremi Akcionog plana za borbu protiv sive ekonomije, koji je u finalnoj fazi izrade, a u čijem izrađivanju Federalna uprava za inspekcijske poslove zauzima jednu od najvažnijih uloga s obzirom na to da će se sama primjena navedenog Akcionog plana u najvećoj mjeri odnositi na kontrolne organe u Federaciji BiH. Riječ je o nizu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera usmjerenih na borbu protiv sive ekonomije i segmentarno raščlanjenih na resore, a prema mom mišljenju, u pitanju je jedan od najozbiljnijih materijala s kojim će se Vlada FBiH suprotstaviti sivoj ekonomiji, uzimajući u obzir da se ovakav dokument prvi put sačinjava od strane Vlade Federacije BiH.

STAV: Koje su najčešće nepravilnosti koje zatječete prilikom kontrola, a koje dovode do izricanja mjere zabrane rada? Kakvo je stanje u oblasti izdavanja fiskalnih računa i rada nacrno?

AJDINOVIĆ: Najčešće je riječ o propustima u nedosljednoj primjeni Zakona o fiskalnim sistemima FBiH (neposjedovanje fiskalnog uređaja, neizdavanje fiskalnog računa), Zakona o radu (rad “nacrno”), Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakona o obrtu (rad bez odobrenja nadležnog organa), Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH (nedostatak sanitarne knjižice) i dr. Prilikom kontrole poštivanja odredbi Zakona o fiskalnim sistemima FBiH od strane federalnih tržišnih i turističko-ugostiteljskih inspektora, kod 1.550 kontroliranih privrednih subjekata konstatirano je da devet uopće ne posjeduju fiskalni uređaj, dok 251 subjekt nadzora nije izdavao fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge.

U saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove od januara do septembra 2017. godine, tokom kontrola radno-pravnog statusa uposlenika u kontroliranim subjektima nadzora, evidentirano je 3.413 osoba bez obavezne prijave na PIO/MIO, u statusu tzv. rada “nacrno”. Kad ovaj broj dodamo broju lica koja je Porezna uprava FBiH zatekla “nacrno”, vidjet ćemo da su kontrolni organi u FBiH u prethodnom periodu procesuirali skoro 8.000 lica u smislu narušenih prava iz radnog odnosa. Također, prijave građana nam pomažu u planiranju i realizaciji inspekcijskih kontrola, a u ovoj godini do današnjeg dana zaprimili smo 594 telefonske prijave i 327 e-mail prijava.

STAV: Šta je to BIMS?

AJDINOVIĆ: Federalna uprava za inspekcijske poslove broji 44 federalna granična inspektora (tržišna, sanitarna i fotosanitarna) koji svoje poslove obavljaju na graničnim prijelazima u Federaciji BiH te na četiri mjesta carinjenja u Zenici, Tuzli, Mostaru, Sarajevu, a novouspostavljenim sistemom za prekograničnu kontrolu roba uveden je efikasniji nadzor kontrola robe i ljudi, odnosno nadzor svih uposlenih u prekograničnom prometu, špeditera i uvoznika. Naime, federalni sanitarni, tržišni i fitosanitarni inspektori na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja brinu se da na unutrašnje tržište stiže zdravstveno ispravna i kvalitetna hrana, te da na police dolaze sigurni proizvodi i roba.

Samo neki od poslova koje obavljaju inspektori ovog sektora jesu službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane pri uvozu, zdravstvene ispravnosti materijala u dodiru s hranom pri uvozu, uzimanje uzoraka za analizu, obavljanje kontrola kvaliteta kod uvoza proizvoda, pregledanje deklaracija, dokumentacije i službenih evidencija, vršenje službenih kontrola pošiljki otrovnih materija pod režimom dozvola od nadležnih institucija, nadzor nad putnicima, njihovim stvarima i sredstvima u međunarodnom saobraćaju, vršenje fitosanitarnih nadzora robe i reguliranih objekata, obavljanje kontrola unosa te suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti i štetočina poljoprivrednog bilja, sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, kontrola sigurnosti hrane itd. BIMS – Border Inspection Manegement System – predstavlja novi elektronski sistem prekogranične kontrole putem kojeg se elektronski upućuju zahtjevi za inspekcijsku kontrolu robe prilikom uvoza, odnosno izvoza, što je podrazumijevalo potrebu da se, pored federalnih inspektora, i špediteri upoznaju i educiraju za korištenje sistema i poseban proces odobravanja pristupa sistemu. Ovaj sistem urađen je u skladu sa svim modernim principima IT tehnologije, uvažavajući osnovni postulat jednostavnosti prilikom korištenja (tzv. “user frendly system”).

Pomoću ovog sistema, zahtjevi za inspekcijski nadzor danas se podnose i obrađuju elektronski, postupak je u potpunosti usklađen u cijeloj Federaciji BiH, tako da je sistem tarifiranja ujednačen i manje podložan subjektivnosti. Bitno je naglasiti da je sada moguće unaprijed najaviti dolazak robe na granični prijelaz, te se na taj način administrativna priprema radi unaprijed, roba se kraće zadržava na granici, a time se snizuju troškovi transporta. Prije uvođenja graničnog informacionog sistema, BIMS podaci o uvozu prikupljani su po uredima u pisanoj formi, a proces je bio dugotrajan i podložan mogućnosti greške, posebno u domenu tarifiranja. Način nadzora zahtijevao je da inspektori više vremena provode ispunjavajući papire, špediteri nisu mogli najaviti pošiljku, a znatno manje vremena ostajalo je inspektoru da se posveti stvarnoj kontroli pošiljke. Ovo je često uzrokovalo duže zadržavanje na granici i poskupljivalo troškove transporta uvoznika.

Primjenom BIMS-a, Federalna uprava unaprijedila je brzinu rješavanja zahtjeva špeditera, pojednostavila postupak popunjavanja obrasca zahtjeva i omogućila jednako postupanje inspektora. Kad je riječ o prednostima za poslovno okruženje, s ponosom možemo istaći da su pojednostavljene procedure za poslovne subjekte koji vrše prekogranični promet, postupak je kontrole brži, jednostavniji, a federalni inspektori koriste ujednačene obrasce za sve tri vrste inspekcija na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja, primjena propisa jednoobrazna je na svim graničnim prijelazima i mjestima carinjenja i usklađena s procedurama graničnih inspektora Republike Srpske i Brčko Distrikta, primjenjuju se “dobre prakse” u oblasti kontrole, te se otpočelo s analizom rizika i primjenom principa “selektivnosti” kontrola. U elektronskom sistemu nalaze se pojednostavljeni obrasci, a obrada zahtjeva i administriranje inspektora smanjeno je u znatnom obimu, što omogućava federalnom inspektoru na graničnom prijelazu ili mjestu carinjenja da više vremena posveti stvarnoj kontroli pošiljke i sljedivosti robe, a manje papirologiji. Stvarna kontrola prometa na granici ima za cilj veću sigurnost za kupca, a time se i jača povjerenje građana, da roba koja ulazi na naše tržište jeste stvarno kontrolirana i da zadovoljava propisane standarde ispravnosti.

STAV: Federalna uprava za inspekcijske poslove uključena je u aktivnosti implementacije sistema interoperabilnosti u BiH, šta to podrazumijeva i u kojoj je fazi implementacija sistema?

AJDINOVIĆ: Federalna uprava za inspekcijske poslove nosilac je projektnih aktivnosti u ime Federacije BiH i države BiH za vođenje i praćenje implementacije Projekta tehničke podrške za unapređenje poslovnog okruženja i institucionalno jačanje (ICIS), za koji su sredstva u formi granta osigurana na osnovu Sporazuma o grantu Svjetske banke, koja je u funkciji administratora Trust fonda Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (SIDA). Projekt je započet 2013. godine, a cilj mu je podržati reformu poslovnog okruženja kroz jačanje institucionalnih kapaciteta u BiH tako što će se putem stvaranja mehanizama za razmjenu podataka između javnih registara organa i institucija u BiH umanjiti troškovi i nameti na poslovni sektor u cjelini.

Projekt se nalazi u završnoj fazi, nabavljena su potrebna informatička oprema i softverska rješenja, a trenutno se obavljaju mrežno povezivanje, razvoj sigurnosnih servisa kao i ostale aktivnosti neophodne za uvezivanje baza podataka 18 institucija na raznim nivoima vlasti. Projektom je planirano da se u prvoj fazi uvežu baze Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Uprave za indirektno neizravno oporezivanje BiH, Agencije za nadzor nad tržištem BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za sigurnost hrane BiH, Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, Porezne uprave Federacije BiH, Federalnog ministarstva pravde, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS-a, Poreske uprave RS-a, Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske, Inspektorata Republike Srpske, Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH, Direkcije za finansije Brčko Distrikta i Inspektorata Brčko Distrikta.

Pri uspostavi sistema vodi se računa o zaštiti ličnih i tajnih podataka u skladu sa zakonom i ustavnim nadležnostima svih institucija u sistemu. Sistem informacijske interoperabilnosti važan je korak u smjeru digitalizacije društva te modernizacije rada organa uprave. On je osnova za bolje poslovno okruženje u kojem rade privredni subjekti i izuzetno je važan u povećanju efikasnosti javne uprave zato što će poboljšati razmjenu informacija potrebnih za obavljanje inspekcijskih poslova, a time ubrzati procese kontrole i povećati nivo zaštite tržišta i potrošača u Bosni i Hercegovini.

STAV: Kakva se poruka može uputiti poslodavcima u FBiH?

AJDINOVIĆ: Posmatrajući stvari u cjelini, ovim putem želim ukazati na korektno ponašanje većine predstavnika subjekata nadzora kod kojih se vrše kontrole, što inspektorima umnogome olakšava provođenje aktivnosti i omogućava efikasnu realizaciju planiranih zadataka. Većina subjekata nadzora na ovaj način iskazuje spremnost na uvođenje reda i poštivanja zakonske discipline u djelatnostima koje obavljaju.

Iskoristit ću priliku i ponovo pozvati sve subjekte nadzora u Federaciji BiH da svoje poslovanje uvedu u zakonske okvire, a građanima Federacije BiH ukazati na obavezu poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima FBiH, odnosno uzimanja fiskalnog računa za izvršene usluge i kupljeni proizvod. Federalna uprava za inspekcijske poslove nastavit će intenzivan i kontinuiran rad na suzbijanju nelojalne konkurencije, odnosno onih subjekata koji izbjegavaju izvršavanje i poštivanje zakonskih obaveza. Zahvaljujem se svim privrednim subjektima koji poštuju zakonske obaveze i tako na najbolji način utječu na jačanje i stabilnost jedine nam domovine države Bosne i Hercegovine, te napominjem da će pojačane inspekcijske aktivnosti u borbi protiv sive ekonomije u saradnji s kantonalnim inspekcijskim organima biti nastavljene u kontinuitetu i u narednoj godini.

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Nešto što nema nikakvu stvarnu vrijednost kupuje se zbog općeg uvjerenja da je to dobro ulaganje, pa cijena raste da bi se po višoj cijeni prodala idućem pušioničaru. Dijagram eksponencijalnog rasta “vrijednosti” bitcoina gotovo je identičan dijagramu rasta vrijednosti lukovice tulipana u Holandiji tridesetih godina 17. stoljeća. Vrijednost jedne lukovice bila je 1637. godine ravna vrijednosti višekatnice na kanalu u Amsterdamu. No, kada je mjehur te godine pukao, mnogi su ljudi ostali bez ičega

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!