Mjesec bosanskog jezika u Švedskoj

Nastavljamo s književnim večerima, promocijama i radijskim emisijama. Cilj nam je da se u ove aktivnosti uključi što više govornika bosanskog jezika, što više udruženja i ustanova te da tako naš jezik sačuvamo za neke nove generacije, a da ga samim tim sačuvamo i u švedskom obrazovnom sistemu s nadom da će ovaj model prihvatiti i druge zemlje Evrope u kojima su naše zajednice brojne”

Protekli mjesec u Švedskoj bio je posvećen bosanskom jeziku i tim su povodom održane različite aktivnosti kojima bosanskohercegovačka zajednica u ovoj skandinavskoj zemlji promovira svoj jezik i državu. Promocije su tokom novembra 2017. godine održavane ne samo na nivou udruženja nego i u javnim ustanovama i gradskim bibliotekama Göteborga.

Ponukani vijestima o negiranju jezika u domovini, Bosanci i Hercegovci smatrali su da je neophodno raditi na daljoj afirmaciji i očuvanju jezika, tako da su sva bh. udruženja, kao i Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, u toku ove godine svoje aktivnosti usmjerili prema tom cilju.

Da se u sve uključi i nekoliko vladinih ustanova i institucija, zaslužni su pojedinci, Bosanci i Hercegovci koji su ovdje vrlo dobro etablirani.

“Bosanka Azra Arnautović, uposlenica u biblioteci ‘Frölunda’, otišla je s ovom idejom svojim pretpostavljenim, koji su, poučeni lijepim iskustvima saradnje s bh. zajednicom, prihvatili ideju i evo nas – imamo promociju bosanskog jezika. U biblioteci ‘Biskopsgården’, gdje također imamo izuzetnu podršku direktorice Olivere Muran-Đuđa, organizirali smo predstavljanje posljednjeg romana bh. pisca, karikaturiste i filmologa Midhata Ajanovića Ajana, te izdavačke projekte Izdavačke kuće ‘Una Förlag’, koja uglavnom objavljuje djela pisaca naših korijena. Centralna manifestacija upriličena je u Gradskoj biblioteci u centru grada.

Tom prilikom Tifa Osmanbegović i ja pripremile smo predavanje Historijat i savremeni tokovi bosanskoga jezika, slušali smo poeziju Belme Omeragić i Enise Čengić‑Popović, te ugostili izvođače bosanskih pjesama. U novembru, kao i u toku cijele godine, Samira Ajanović, vlasnica i urednica Izdavačke kuće ‘Una Förlog’, organizirala je pjesnička i književna druženja”, nabraja Amela Isanović, koja je magistrirala povijest bosanskog jezika na bosaničnim natpisima iz Bijeljine i jedan je od organizatora aktivnosti koje se tiču jezika i historije Bosne i Hercegovine a održavaju se u Švedskoj.

Posebno iznenađenje, navodi Isanović, bilo je za najmlađe, koji su se kroz lutkarsku igru uvodili u melodični svijet bosanskog jezika: “Naročito smo ponosni na činjenicu da uspijevamo djecu, mlade, ali i nane i dede uključiti u sve ovo jer oni i jesu čuvari jezika.”

Ranije tokom ove godine, u saradnji s NBV-om, najstarijom švedskom studijskom federacijom koja ima više od 120 godina iskustva u obrazovanju, i Sabahetom Salkić‑Vehabović, Bosankom iz Bratunca koja je uposlenica NBV-a, organizirali su tribinu o temi Historijski kontinuitet bosanskoga jezika i značaj dvojezičnosti. Također, u Språkcentrumu, gdje je Isanović jedan od 350 uposlenika koji predaju neki od 75 jezika, upriličeno je obilježavanje Dana Povelje Kulina bana, što je pratila izložba maketa stećaka.

“Organizirali smo i radionicu učenja bosančice. Savez bh. udruženja intenzivirao je saradnju s Institutom za bosanski jezik u Sarajevu, tako da nas sada zaista ima mnogo. I taj kvantitet pokazuje i kvalitet u djelovanju. Želim naglasiti da Bosna i Hercegovina može posebno biti ponosna na svoje kćeri. U ovom slučaju, prije svega mislim na Sabahetu Vehabović, Tifu Osmanbegović, Samiru Ajanović, Azru Arnautović, Edinu Hasanović i Enisu Čengić‑Popović”, kazala je Amela Isanović, dodavši da su u toku pripreme za sajam knjige, koji planiraju održati početkom marta iduće godine.

Također, obogaćuje se i zbirka maketa stećaka, a izložba je planirana u biblioteci “Frölunda” 1. marta 2018. godine povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

“Nastavljamo s književnim večerima, promocijama i radijskim emisijama. Cilj nam je da se u ove aktivnosti uključi što više govornika bosanskog jezika, što više udruženja i ustanova te da tako naš jezik sačuvamo za neke nove generacije, a da ga samim tim sačuvamo i u švedskom obrazovnom sistemu s nadom da će ovaj model prihvatiti i druge zemlje Evrope u kojima su naše zajednice brojne”, naglasila je Isanović.

Inače, Isanović predaje osnovcima i gimnazijalcima, koji su, kako ih ona naziva, “rođeni Šveđani”, zbog čega se oni ljute. Učenici su, navodi ona, vrlo zainteresirani da učestvuju u svim aktivnostima, da se povežu s mladima iz domovine, da uče bosanski, o bosanskom i o Bosni i Hercegovini. Njihova svijest o identitetu i korijenima, ističe Isanović, veoma je izražena.

“Švedska je izuzetno tolerantna, bogata i multikulturalna zemlja. U školski sistem uključeno je više od 80 jezika. Sva useljenička djeca, čak i ona koja su već treća generacija, znači rođeni su u Švedskoj, kao što je to slučaj s našom djecom, imaju pravo na učenje maternjeg jezika. To pravo ogleda se u tome da im je maternji uvršten u raspored časova, ocjena ulazi u prosjek ocjena, a ministarstvo finansira nas nastavnike koji te časove držimo u školama, kao što finansira i nabavku literature na maternjem jeziku. Djeca koja sada dosele u Švedsku imaju pravo i na pomoć u nastavi, opet na maternjem jeziku”, dodaje.

Naša sagovornica pojašnjava da u srednjim školama bosanski jezik ima ravnopravan status sa svim drugim svjetskim jezicima. Učenje bosanskog u srednjim školama nosi 100 poena, kao i učenje engleskog, njemačkog, španskog i bilo kojeg svjetskog jezika, a ocjena ulazi u prosjek ocjena i pri upisu na fakultet nosi tzv. “bodove merit”.

“Kada me pitaju o položaju bosanskog jezika u švedskom obrazovnom sistemu, mogu slobodno ustvrditi da bosanski ima bolji status u ovoj skandinavskoj zemlji nego u domovini. Do prošle godine sam živjela u Bosni, u Tuzli i u Sanskom Mostu. Kao predsjednica Udruženja nastavnika bosanskog jezika Tuzlanskog kantona, ali prije svega kao patriota i legalista, sve vrijeme sam bila direktno uključena u probleme i borbu roditelja u Vrbanjcima, Konjević-Polju, Srebrenici… Bosanski jezik i njegovi govornici u Švedskoj nisu izloženi negiranju i segregaciji. Naprotiv. Istovremeno, na više od polovine teritorije Bosne i Hercegovine jesu”, zaključuje Isanović.

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

ostvarenje koje bosanskohercegovačka publika željno očekuje na velikim platnima jeste dokumentarac Srbenka režisera Nebojše Slijepčevića. Ovaj film nastao je na osnovu proba predstave Olivera Frljića, koji je 2014. godine režirao predstavu o djevojčici Aleksandri Zec, koju su u decembru 1991. godine ubili tadašnji pripadnici rezervnog sastava Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!