Mjesec bosanskog jezika u Švedskoj

Nastavljamo s književnim večerima, promocijama i radijskim emisijama. Cilj nam je da se u ove aktivnosti uključi što više govornika bosanskog jezika, što više udruženja i ustanova te da tako naš jezik sačuvamo za neke nove generacije, a da ga samim tim sačuvamo i u švedskom obrazovnom sistemu s nadom da će ovaj model prihvatiti i druge zemlje Evrope u kojima su naše zajednice brojne”

Protekli mjesec u Švedskoj bio je posvećen bosanskom jeziku i tim su povodom održane različite aktivnosti kojima bosanskohercegovačka zajednica u ovoj skandinavskoj zemlji promovira svoj jezik i državu. Promocije su tokom novembra 2017. godine održavane ne samo na nivou udruženja nego i u javnim ustanovama i gradskim bibliotekama Göteborga.

Ponukani vijestima o negiranju jezika u domovini, Bosanci i Hercegovci smatrali su da je neophodno raditi na daljoj afirmaciji i očuvanju jezika, tako da su sva bh. udruženja, kao i Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, u toku ove godine svoje aktivnosti usmjerili prema tom cilju.

Da se u sve uključi i nekoliko vladinih ustanova i institucija, zaslužni su pojedinci, Bosanci i Hercegovci koji su ovdje vrlo dobro etablirani.

“Bosanka Azra Arnautović, uposlenica u biblioteci ‘Frölunda’, otišla je s ovom idejom svojim pretpostavljenim, koji su, poučeni lijepim iskustvima saradnje s bh. zajednicom, prihvatili ideju i evo nas – imamo promociju bosanskog jezika. U biblioteci ‘Biskopsgården’, gdje također imamo izuzetnu podršku direktorice Olivere Muran-Đuđa, organizirali smo predstavljanje posljednjeg romana bh. pisca, karikaturiste i filmologa Midhata Ajanovića Ajana, te izdavačke projekte Izdavačke kuće ‘Una Förlag’, koja uglavnom objavljuje djela pisaca naših korijena. Centralna manifestacija upriličena je u Gradskoj biblioteci u centru grada.

Tom prilikom Tifa Osmanbegović i ja pripremile smo predavanje Historijat i savremeni tokovi bosanskoga jezika, slušali smo poeziju Belme Omeragić i Enise Čengić‑Popović, te ugostili izvođače bosanskih pjesama. U novembru, kao i u toku cijele godine, Samira Ajanović, vlasnica i urednica Izdavačke kuće ‘Una Förlog’, organizirala je pjesnička i književna druženja”, nabraja Amela Isanović, koja je magistrirala povijest bosanskog jezika na bosaničnim natpisima iz Bijeljine i jedan je od organizatora aktivnosti koje se tiču jezika i historije Bosne i Hercegovine a održavaju se u Švedskoj.

Posebno iznenađenje, navodi Isanović, bilo je za najmlađe, koji su se kroz lutkarsku igru uvodili u melodični svijet bosanskog jezika: “Naročito smo ponosni na činjenicu da uspijevamo djecu, mlade, ali i nane i dede uključiti u sve ovo jer oni i jesu čuvari jezika.”

Ranije tokom ove godine, u saradnji s NBV-om, najstarijom švedskom studijskom federacijom koja ima više od 120 godina iskustva u obrazovanju, i Sabahetom Salkić‑Vehabović, Bosankom iz Bratunca koja je uposlenica NBV-a, organizirali su tribinu o temi Historijski kontinuitet bosanskoga jezika i značaj dvojezičnosti. Također, u Språkcentrumu, gdje je Isanović jedan od 350 uposlenika koji predaju neki od 75 jezika, upriličeno je obilježavanje Dana Povelje Kulina bana, što je pratila izložba maketa stećaka.

“Organizirali smo i radionicu učenja bosančice. Savez bh. udruženja intenzivirao je saradnju s Institutom za bosanski jezik u Sarajevu, tako da nas sada zaista ima mnogo. I taj kvantitet pokazuje i kvalitet u djelovanju. Želim naglasiti da Bosna i Hercegovina može posebno biti ponosna na svoje kćeri. U ovom slučaju, prije svega mislim na Sabahetu Vehabović, Tifu Osmanbegović, Samiru Ajanović, Azru Arnautović, Edinu Hasanović i Enisu Čengić‑Popović”, kazala je Amela Isanović, dodavši da su u toku pripreme za sajam knjige, koji planiraju održati početkom marta iduće godine.

Također, obogaćuje se i zbirka maketa stećaka, a izložba je planirana u biblioteci “Frölunda” 1. marta 2018. godine povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

“Nastavljamo s književnim večerima, promocijama i radijskim emisijama. Cilj nam je da se u ove aktivnosti uključi što više govornika bosanskog jezika, što više udruženja i ustanova te da tako naš jezik sačuvamo za neke nove generacije, a da ga samim tim sačuvamo i u švedskom obrazovnom sistemu s nadom da će ovaj model prihvatiti i druge zemlje Evrope u kojima su naše zajednice brojne”, naglasila je Isanović.

Inače, Isanović predaje osnovcima i gimnazijalcima, koji su, kako ih ona naziva, “rođeni Šveđani”, zbog čega se oni ljute. Učenici su, navodi ona, vrlo zainteresirani da učestvuju u svim aktivnostima, da se povežu s mladima iz domovine, da uče bosanski, o bosanskom i o Bosni i Hercegovini. Njihova svijest o identitetu i korijenima, ističe Isanović, veoma je izražena.

“Švedska je izuzetno tolerantna, bogata i multikulturalna zemlja. U školski sistem uključeno je više od 80 jezika. Sva useljenička djeca, čak i ona koja su već treća generacija, znači rođeni su u Švedskoj, kao što je to slučaj s našom djecom, imaju pravo na učenje maternjeg jezika. To pravo ogleda se u tome da im je maternji uvršten u raspored časova, ocjena ulazi u prosjek ocjena, a ministarstvo finansira nas nastavnike koji te časove držimo u školama, kao što finansira i nabavku literature na maternjem jeziku. Djeca koja sada dosele u Švedsku imaju pravo i na pomoć u nastavi, opet na maternjem jeziku”, dodaje.

Naša sagovornica pojašnjava da u srednjim školama bosanski jezik ima ravnopravan status sa svim drugim svjetskim jezicima. Učenje bosanskog u srednjim školama nosi 100 poena, kao i učenje engleskog, njemačkog, španskog i bilo kojeg svjetskog jezika, a ocjena ulazi u prosjek ocjena i pri upisu na fakultet nosi tzv. “bodove merit”.

“Kada me pitaju o položaju bosanskog jezika u švedskom obrazovnom sistemu, mogu slobodno ustvrditi da bosanski ima bolji status u ovoj skandinavskoj zemlji nego u domovini. Do prošle godine sam živjela u Bosni, u Tuzli i u Sanskom Mostu. Kao predsjednica Udruženja nastavnika bosanskog jezika Tuzlanskog kantona, ali prije svega kao patriota i legalista, sve vrijeme sam bila direktno uključena u probleme i borbu roditelja u Vrbanjcima, Konjević-Polju, Srebrenici… Bosanski jezik i njegovi govornici u Švedskoj nisu izloženi negiranju i segregaciji. Naprotiv. Istovremeno, na više od polovine teritorije Bosne i Hercegovine jesu”, zaključuje Isanović.

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Od osnivanja do danas kroz hor “Gazija” prodefiliralo je preko 100 članova, uglavnom iz Bužima, a dijelom i iz Bosanske Krupe, Velike Kladuše i Cazina. Danas “Gazija” djeluju kao muški hor, organiziran u udruženje koje broji oko 30 članova. Kako se, pored ilahija i kasida, u posljednjih nekoliko godina izvode i sevdalinke, hor “Gazija” promijenio je naziv u Hor duhovne muzike i sevdaha. U periodu postojanja hor “Gazija” ima preko pet stotina nastupa širom Bosne i Hercegovine i inostranstva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!