Međunarodni aerodrom Tuzla nezaustavljivo raste

“S tuzlanskog aerodroma 2013. godine prevezeno je 61.000 putnika u Malmö, Göteborg i Basel. Pozicioniranje prvog baznog aviona 2015. godine i povećanje broja operacija rezultiralo je rekordnim brojem prevezenih putnika u 2016. godini, kada ih je prevezeno 311.000”

Kada je 2013. godine s Međunarodnog aerodroma Tuzla uspostavljena avionska linija Tuzla – Malmö, mnogi su skeptično odmahivali glavom smatrajući da je to još jedan od neuspješnih pokušaja oživljavanja ovog, nekadašnjeg vojnog aerodroma, udaljenog 15-ak kilometara od grada. Četiri godine kasnije, uz pomoć mađarske niskotarifne kompanije “Wizz Air”, Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi stalni rast broja putnika, povećavanje broja ruta prema evropskim zemljama, nova zapošljavanja i generalno dobrobit za Tuzlanski kanton.

Predstavnici kantonalne vlasti ističu da je, s obzirom na putnike iz susjedne Hrvatske i Srbije koji dolaze u Tuzlu i lete s ovog aerodroma, povećanje broja linija dobrobit i za cijelu regiju.

“Prije četiri godine na ovom smo istom mjestu zaželjeli dobrodošlicu avionu aviokompanije ‘Wizz Air’ i počeli našu saradnju. Te 2013. godine s tuzlanskog aerodroma prevezeno je 61.000 putnika na destinacije Malmö, Göteborg i Basel. Pozicioniranje prvog baznog aviona 2015. godine i povećanje broja operacija rezultiralo je rekordnim brojem prevezenih putnika u 2016. godini, kada ih je prevezeno 311.000. Danas se s Međunarodnog aerodroma Tuzla može letjeti za 16 destinacija diljem Evrope”, kazao je Rifet Karasalihović, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla, na svečanosti povodom uvođenja pet novih avionskih linija, kojima će se saobraćati prema gradovima: Växjö, Bratislava, Friedrichshafen, Köln i Nürnberg. Dolazak drugog baznog aviona omogućava povećanje broja sedmičnih letova na postojećim rutama iz Tuzle prema Eindhovenu, Göteborgu, Malmöu i Frankfurtu (Hahn).

Govoreći o novim linijama, Karasalihović je istaknuo i dobru saradnju s Graničnom policijom Bosne i Hercegovine i Upravom za indirektno oporezivanje BiH: “Zajedno smo tim koji treba da opsluži veliki broj putnika u toku ove godine i u narednom periodu.”

Premijer Tuzlanskog kantona (TK) Bego Gutić pohvalio je interesiranje kompanije “Wizz Air” za rad u ovom kantonu i na ovom aerodromu.

“Sve naše dosadašnje dogovore s ovom kompanijom uspješno smo izvršili. Uvođenjem novih linija i drugog baznog aviona, oni nam iskazuju dodatno povjerenje. Činjenica je da je ovo jedan od najvećih avioprevoznika u centralnoj i istočnoj Evropi, a to što na Međunarodnom aerodromu Tuzla povećava svoje kapacitete govori o poslovnom iskoraku koji smo načinili. Saradnja s ‘Wizz Airom’ otvorila nam je nove mogućnosti, i to ne samo u Tuzlanskom kantonu nego i u cijeloj regiji. Putnici koji dolaze na ovaj aerodrom nisu samo iz Bosne i Hercegovine nego i iz Hrvatske i Srbije, tako da su nam i oni ciljna grupa. Kada je riječ o kargo‑prijevozu, imamo ambiciju etablirati se kao najveći aerodrom, te i tako postati jedan od regionalnih lidera”, izjavio je Gutić.

Osim omogućenih turističkih i porodičnih posjeta, povezanost s Evropom prilika je i za jačanje brojnih grana privrede. “O privrednom značaju otvaranja baze ne treba posebno govoriti. Na samom aerodromu konstantno se povećava broj zaposlenih, a impozantne su i prateće aktivnosti u drugim privrednim granama. U proteklom periodu Vlada Tuzlanskog kantona dala je punu podršku u projektu nadgradnje prilaznih svjetala kako bi se ispunila jedna od ugovorenih obaveza s ‘Wizz Airom’. Uz kargo‑centar, koji smo nedavno otvorili, a koji ćemo u skladu s potrebama dodatno proširivati, sve je ovo pokazatelj da smo na dobrom putu. Cilj je da ovaj aerodrom bude značajan generator razvoja cijele regije”, poručio je Gutić, te pozvao predstavnike “Wizz Aira” da razmisle o otvaranju linija iz Tuzle i prema južnoj Evropi, ali i stacioniranju trećeg aviona na pisti.

Uključujući putnike koji su letjeli iz Tuzle, avionima ove kompanije prošle godine prevezena su 23 miliona putnika na 500 ruta u 40 država.

Flota ove najveće niskotarifne aviokompanije u srednjoj i istočnoj Evropi sastoji se od 79 modernih Airbus A-320 sa 180 raspoloživih sjedišta u putničkoj kabini i A-321 s 230 sjedišta. U cijeloj mreži zaposleno je 3.000 ljudi, a u 15 evropskih zemalja ima 28 operativnih baza. “Ponosni smo na naše organizacione jedinice, ali posebno smo ponosni na flotu koja je jedna od najmlađih u Evropi. Prosječna starost naših aviona nešto je iznad četiri godine”, izjavila je Sorina Ratz, menadžer za odnose s javnošću “Wizz Aira”.

Osvrnula se i na uspjehe koje bilježi Međunarodni aerodrom Tuzla, ali i najavila početak saradnje s Međunarodnim aerodromom Sarajevo otvaranjem rute Sarajevo – Budimpešta: “Posvećeni smo lokalnim zajednicama u BiH, a posebno Tuzli. Statistika pokazuje da smo vodeća aviokompanija u BiH, a od 2013. do danas prevezli smo oko 850.000 putnika. U prošloj godini prevezli smo 311.000 putnika iz Tuzle, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 21 procent. To je uzrokovalo rast zapošljavanja u srodnim granama, kao što su hotelijerstvo i turizam, a s avionskim saobraćajem otvoreno je 230 novih radnih mjesta. S 28,20 procenata zauzimamo najveći kapacitet sjedećih mjesta na našim letovima, ali ovdje nećemo stati, i u 2017. godini kapacitet sjedišta će se udvostručiti.”

Povećanje broja letova, ali i putnika, ukazalo je na činjenicu da je Međunarodni aerodrom Tuzla postao tijesan, pa se počelo raditi na njegovom širenju.

“U saradnji s Vladom TK, na čelu s premijerom Begom Gutićem, iznaći ćemo sredstva za finansiranje projekta nadogradnje i rekonstrukcije terminalne zgrade, koja će biti kapaciteta 700.000 putnika u toku godine, što bi trebalo zadovoljiti potrebe ovog aerodroma za duži period”, naveo je Karasalihović, dok je Gutić potvrdio da su u vezi sa širenjem kapaciteta završene pripremne aktivnosti.

Osim modernizacije i proširenja kapaciteta putničkog terminala, predviđena je gradnja objekta Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije BiH, te carinsko skladište za gorivo za avione, a vrijednost investicije je oko sedam miliona KM.

PROČITAJTE I...

Islamski svijet ima ljudske i materijalne resurse više nego dovoljne za napredak. Postavlja se pitanje kako je onda moguće da je od 20 najvećih svjetskih ekonomija tek jedna muslimanska (Turska)? Od 100 najelitnijih univerziteta u svijetu nema niti jednog iz muslimanske zemlje. Stopa nepismenosti među najvećim je kod muslimana. Od ukupnog broja prijavljenih patenata, zanemariv je broj iz islamskog svijeta. Najveće žrtve današnjih ratova, odnosno kriznih žarišta, uglavnom su muslimanske (Sirija, Irak, Jemen, Mianmar...)

Od 2013. do 2015. godine nije bilo promjena u poretku razvijenosti kantona, ali prošle su se godine desile dvije promjene koje, da budemo precizni, nisu rezultat stagnacije nekog od kantona, jer su svi ostvarivali značajan napredak, samo su neki malo više napredovali u odnosu na druge. Tako je Bosansko-podrinjski kanton preskočio Zeničko-dobojski, pa je sada Bosansko-podrinjski kanton na petom, a Zeničko-dobojski na šestom mjestu. Istovremeno, Posavski kanton pobjegao je sa začelja, a to mjesto prepustio Kantonu 10

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!