Kome smeta energetska nezavisnost Federacije BiH

Blok 7 neophodan je zato što je to zamjenski blok. Bez njega ne bismo imali stabilnu, kontinuiranu i nezavisnu proizvodnju električne energije. Njegovim ulaskom u pogon ugasit ćemo tri bloka u TE Tuzla ukupne instalirane snage 500 MW, i to je možda njegova najznačajnija odrednica – da je on tranzicijski blok. Tranzicijski u smislu razvoja obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini. Koristit ćemo fosilna goriva u narednih četrdeset godina kako bismo za to vrijeme osiguravali dovoljno električne energije dok ne pređemo na obnovljive izvore

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podržao je uvjerljivom većinom glasova predloženu odluku da Federacija BiH bude garant preduzeću Elektroprivreda BiH za kredit kod izvozno-uvozne banke Kine od oko 614 miliona eura radi gradnje Bloka 7 TE Tuzla. Ovu odluku ranije je podržao i Zastupnički dom Federalnog parlamenta. Time je otklonjena i posljednja prepreka za izgradnju Bloka 7 u TE Tuzla ukupne snage 450 MW, koji će osigurati kontinuitet proizvodnje električne energije u narednih četrdeset godina, kao i kontinuitet eksploatiranja uglja. O projektu Blok 7 razgovarali smo s izvršnim direktorom Elektroprivrede BiH za kapitalne investicije Senadom Salkićem.

STAV: U ponedjeljak ste cijeli dan bili u Parlamentu. Blok 7 je dobio podršku. Kakvi su Vaši utisci nakon sjednice?

SALKIĆ: Mi smo u Elektroprivredi BiH vrlo zadovoljni rezultatima glasanja i u Domu naroda i u Predstavničkom domu ranije. Za ovaj projekt nije dovoljno samo da prođe, da ima dovoljan broj glasova, vrlo je važno da se oko ovakvog projekta pokaže jedinstvo svih delegata u Predstavničkom domu i u klubovima svih naroda u Domu naroda, tako da mi iz Elektroprivrede BiH možemo izraziti veliko zadovoljstvo što je ovako značajan projekt dobio gotovo jednoglasnu podršku.

STAV: Nekoliko godina radi se na ovom projektu, uz dosta problema i neslaganja. Šta je zapravo bilo problematično?

SALKIĆ: Projekt je sam po sebi veliki, vrlo vrijedan i jedinstven u Bosni i Hercegovini. Zato je izazivao dosta pažnje. Bilo je potrebno mnogo kontrole nad ovim projektom, ali isto tako, i dosta usaglašavanja između bosanskohercegovačke i kineske strane. Vi znate da smo mi najprije imali poteškoću jer je kredit trebao biti dolarski, što je bilo neprihvatljivo za bosanskohercegovačku stranu. Proveli smo poslije toga godinu na usaglašavanju kreditnih uvjeta kada je projekt ponuđen u eurskoj valuti, a nakon toga je bilo potrebno vrijeme za interne kontrole i proceduru Vlade FBiH, Ministarstva finansija i Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH kako bi se bilo potpuno sigurno da ima fizibilnost i rentabilnost, da će moći sam vraćati kredit i da ni u jednom momentu Federacija BiH kao garant kredita neće doći u situaciju da iz budžeta mora plaćati anuitete koje treba da plaća Elektroprivreda BiH.

STAV: S obzirom na to da postojeći termoblokovi trebaju izaći iz upotrebe, a zamjenski kapacitet je neophodan, zašto je onda bilo toliko otpora?

SALKIĆ: Blok 7 neophodan je zato što je to zamjenski blok. Mi bez njega ne bismo imali stabilnu, kontinuiranu i nezavisnu proizvodnju električne energije. Njegovim ulaskom u pogon ugasit ćemo tri bloka u TE Tuzla ukupne instalirane snage 500 MW, i to je možda njegova najznačajnija odrednica – da je on tranzicijski blok. Tranzicijski u smislu razvoja obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini. Koristit ćemo fosilna goriva u narednih četrdeset godina kako bismo za to vrijeme osiguravali dovoljno električne energije dok ne pređemo na obnovljive izvore. Problemi su se pojavili kada su određene nevladine organizacije, koje su kazale da ne žele taj projekt, podnijele žalbu Sekretarijatu Evropske energetske zajednice, i onda, bez nekih dubljih analiza, imali smo stav Sekretarijata da je projekt sam po sebi rizičan i da može nositi određene rizike i opasnosti za Federaciju BiH. Mi smo uvjereni da je procedura koja je provedena u ovom projektu urađena po standardima Evropske unije i zakonima Bosne i Hercegovine, vjerujemo da ćemo sada, kada Energetska zajednica provede regularan postupak, što smo mi otpočetka htjeli, dokazati da je riječ o dobrom i stabilnom projektu koji je u svemu usklađen s pravnom stečevinom EU i zakonima Bosne i Hercegovine. Ovo nije naše prvo iskustvo sa žalbama nevladinih organizacija koje se pozivaju na ekologiju, ali nismo baš sigurni da je ekologija glavni motiv da djeluju na ovaj način. Slično smo imali kada je okolinska dozvola bila u pitanju, i tada su se žalili Sekretarijatu EEZ. Kroz postupak medijacije dokazali smo da je okolinska dozvola izdata u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i pravnom stečevinom EU i dobili odobrenje Sekretarijata da možemo ići dalje. Tako će biti i sada.

STAV: Ovih dana mogli smo čuti kritike iz Energetske zajednice i Evropske komisije u vezi s Blokom 7, ali pitanje je da li je sporno to što je riječ o termobloku ili što će se graditi kineskim kreditom? Ili oboje? S druge strane, Evropskoj komisiji ne smeta da kineske kompanije grade Pelješki most, niti je EEZ i EK smetalo što Kinezi grade TE Stanari.

SALAKIĆ: To je i nama ostalo nedorečeno jer se diskurs problema mijenjao kako je projekt odmicao. Najprije je bio problematičan samo termoblok i proizvodnja iz termoblokova, a onda, u nekom momentu, to je bilo manje bitno, problematična je bila ekologija, da bi se u jednom trenutku pojavila i priča o kineskom novcu i utjecaju kineskih investicija. Mi, kao javna kompanija, ne želimo ulaziti u globalnu politiku i o tome diskutirati, mi samo znamo da je kineski partner došao po važećim zakonima, izabran je u javnoj konkursnoj proceduri, ponudio je najbolje uvjete finansiranja koji se mogu danas dobiti na tržištu, a uvjeti kredita takvi su da ih tada nismo mogli niti danas možemo dobiti od bilo koje druge, pa ni evropske finansijske institucije. Važno je to da je ovaj projekt garant elektroenergetske nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a nećemo da vjerujemo da je možda u tome bila pozadina cijele ove priče.

STAV: U javnosti je poznato da se mještani nekoliko tuzlanskih naselja u blizini Termoelektrane žale na negativne posljedice na životnu sredinu. Hoće li ti problemi biti riješeni izgradnjom novog bloka?

SALKIĆ: U tim sredinama ne žale se lokalne zajednice nego pojedinci koji kroz te žalbe traže neke svoje interese, i to otvoreno moramo kazati. Elektroprivreda BiH i TE Tuzla uložili su izuzetno mnogo u ekologiju i dramatično popravili ekološke uvjete u lokalnim zajednicama koje gravitiraju TE Tuzla. Tu govorimo o sanaciji šljačišta, projektima prijateljskog okruženja, u koje je uloženo 3,6 miliona maraka, govorimo o toplifikaciji tih mjesnih zajednica i, naravno, o angažmanu radne snage kroz javne pozive i konkurse u ovom javnom preduzeću. Mislim da je ta priča koja dolazi iz lokalnih zajednica instruirana od pojedinaca iz tih lokalnih zajednica, a kada se dođe na lice mjesta, situacija je potpuno drugačija. Bez obzira na to, kada se izgradi Blok 7, s njegovim ulaskom u mrežu popravit ćemo ekološke uvjete, emisije svih štetnih materija bit će svedene na norme koje propisuju evropske direktive i zakoni Bosne i Hercegovine, odlaganje šljake i pepela bit će riješeno na najsavremeniji način u saradnji i dogovoru s lokalnom zajednicom, počevši od izbora lokacije pa do same metodologije i tehnike odlaganja šljake i pepela, tako da ćemo u TE Tuzla, uz Blok 7 i ugradnjom sistema za odsumporavanje na Bloku 6, koji ostaje u funkciji, imati termoelektranu kakve su danas sve termoelektrane širom EU, čime ćemo zadovoljiti sve ekološke standarde u proizvodnji električne energije.

STAV: Osim Bloka 7, na kojim još projektima trenutno radi Elektroprivreda BiH?

SALKIĆ: Kada govorimo o kapitalnim investicijama, sada radimo na izmjeni investiciono‑tehničke dokumentacije za Blok 8 TE Kakanj i kroz tu izmjenu Elektroprivreda BiH primijenit će tehnologiju sagorijevanja uglja u tom novom termobloku, prijeći ćemo na tzv. spašeno sagorijevanje uglja i povećati instaliranu snagu s 300 na 350 MW, što je otprilike mjera za rezerve uglja koje imamo u srednjobosanskom i zeničko-dobojskom ugljenom bazenu. Izmjena dokumentacije je u toku. Nakon toga ćemo se okrenuti realizaciji tog projekta. Osim toga, u fazi je realizacije ugovor o izradi idejnog projekta s istražnim radovima o izgradnji toplovoda Kakanj – Sarajevo. Time želimo osigurati da rad Bloka 8 TE Kakanj bude u režimu kogeneracije, a isto tako da građani Kantona Sarajevo i svih općina do Sarajeva imaju zimi povoljno grijanje i, naravno, da imamo bolje ekološke uvjete. Kada govorimo o vjetroenergiji, u toku je realizacija vjetroparka Poveležje. Njegovo puštanje u pogon očekuje se sljedeće godine. Dio ugovora je realiziran, u toku je izgradnja trafostanice, a potpisan je ugovor o isporuci petnaest vjetroagregata s njemačkom kompanijom “Siemens”. Također, izrađuje se dokumentacija za vjeroparkove Bitovnja i Vlašić, a pregovaramo za koncesiju za vjetropark Podveležje 2. Ti vjetroparkovi kapacitetom će zadovoljiti želje Elektroprivrede i omogućiti poboljšanje odnosa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u odnosu na fosilna goriva. Kada govorimo o hidroelektranama, vrlo brzo ćemo se vratiti izgradnji HE Vranduk. U toku je izrada dokumentacije za HE Janjići na rijeci Bosni, za koju imamo osiguran kredit od njemačke KfW banke, za HE Kovanići također sarađujemo s KfW bankom, a razrađujemo i model savremenih turbinskih postrojenja koja će biti implementirana na ovom projektu. Želja Elektroprivrede BiH jeste da u narednom trogodišnjem investicijskom ciklusu započnemo radove na HE Ustikolina na Drini i HE Glavatičevo u gornjem toku Neretve.

STAV: Mogu li obnovljivi izvori parirati fosilnim gorivima, u smislu da u jednom trenutku možemo potpuno prijeći na energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora?

SALKIĆ: S obzirom na to da težimo EU, mi pratimo i planove EU, a plan je da 2040. godine 40 posto električne energije u EU bude proizvedeno iz obnovljivih izvora, a 60 posto iz fosilnih goriva. Dakle, ni u Evropskoj uniji neće moći fosilno gorivo potpuno zamijeniti obnovljivim izvorima, pa tako ni u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo izvjesno vrijeme još biti zemlja koja će osnovnu električnu energiju proizvoditi iz fosilnih goriva iz ove dvije termoelektrane, Tuzla i Kakanj, a razliku namirivati iz obnovljivih izvora. Opredjeljenje treba biti da se što više koriste obnovljivi izvori energije, zato i govorimo o Bloku 7 TE Tuzla kao tranzicijskom bloku, da se omogući prelazak na obnovljive izvore, a da ne ostanemo bez električne energije. Mislim da će u onom momentu kada EU bude ostvarila plan 40:60 i Federacija BiH biti na pragu tog ostvarenja, a s obzirom na to da se posmatra cijela zemlja, Bosna i Hercegovina sigurno će ostvariti taj cilj.

STAV: Koliki je taj omjer sada?

SALKIĆ: U Elektroprivredi BiH proizvodnja iz obnovljivih izvora bila je prošle godine 22 posto, a ostatak iz fosilnih goriva, a kada se posmatra cijela Bosna i Hercegovina, onda je proizvodnja iz obnovljivih izvora bila četrdesetak posto.

STAV: O toplovodu Kakanj – Sarajevo dugo se priča, s malo konkretnih poteza. Imate li podršku Vlade Kantona Sarajevo jer je ipak riječ o velikom projektu?

SALKIĆ: To je generacijski projekt za Sarajevo. Elektroprivreda BiH uradila je studiju izvodljivosti koja je pokazala isplativost projekta u svakom smislu – od ekonomskog i socijalnog do ekološkog. Cijena toplotne energije bi na pragu sarajevskih toplana bila približno 53 eura po toplinskom MW, što je dvostruko niže od trenutne cijene koju imaju toplane. Naravno, ta cijena imala bi tendenciju pada nakon devet godina, kada se otplati projekt, a vrijednost investicije približno je 200 miliona maraka. Potpisali smo sporazum o saradnji sa svim učesnicima u projektu – Vladom Federacije BiH, Vladom Zeničko-dobojskog kantona, općinama između Kaknja i Sarajeva i toplanama, međutim, ostao je nepotpisan ugovor s Vladom Kantona Sarajevo. Nadamo se da će u ovom periodu, dok je u izradi idejni projekt, dok su u toku istražni radovi, komunikacija s Kantonom Sarajevo biti bolja, da ćemo potpisati sporazum i realizirati projekt u najboljem interesu građana ovog kantona, a, naravno, i Elektroprivreda BiH će, kao proizvođač toplinske energije, u tome naći svoj interes.

PROČITAJTE I...

U poslovanju državnih preduzeća posebno su problematične obaveze koje su u stalnom porastu. Poređenja radi, ukupan javni dug države jeste 40,5 posto GDP-a Bosne i Hercegovine, a obaveze, odnosno dugovanja državnih preduzeća jesu 26 posto GDP-a. Dugovi za porez iznose 3,9 posto GDP-a, koliko iznose i dugovi prema dobavljačima

Zanimljivo je kako je došlo do toga da ovim ljudima nisu uplaćivani doprinosi. Ovi bivši radnici “Vitezita” su Bošnjaci i do aprila 1993. godine, odnosno napada HVO-a, radili su u PS “Vitezit”. Tokom tih ratnih godina, naravno, nisu radili. Kada je završen rat, Federacija BiH je naredila da se svi vrate na svoja radna mjesta, pa i radnici PS “Vitezit”. Ali, njih u “Vitezitu” nisu htjeli primiti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!