Klinike u rangu sa svjetskim centrima

Liste čekanja na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju više ne postoje. Na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam ugrađuju se stentovi obloženi lijekom najnovije generacije

 

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu jedna je od rijetkih zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini i regiji u kojoj gotovo da nema lista čekanja. Dok pojedini mediji napadaju poteze novog menadžmenta i generalne direktorice prof. dr. Sebije Izetbegović, na KCUS-u se ukidaju liste čekanja koje su godinama stvarane lošom rukovodećom politikom ranijih menadžmenata. Većina medija prešućuje i sve glasnije tvrdnje građana da je osoblje na KCUS-u ljubaznije, da je tretman prema svima jednak i da se, općenito, poštuju prava svih pacijenata. Onemogućen je prioritetni tretman pacijentima koji se regrutiraju u privatnim ordinacijama.

U KCUS-u ima dovoljno ljekara, više od 550 specijalista, imaju mlade specijaliste koji su tek završili i počinju raditi, a educirani su od najboljih doktora. Nedavno je odabrano 46 specijalizanata za prijem u Klinički centar za edukaciju u specijalizantskom smislu.

PODRŠKA MENADŽMENTA

Kako bismo se uvjerili da je stanje na KCUS-u mnogo drugačije u odnosu na period od prije dvije godine, obišli smo Kliniku za kardiovaskularnu hirurgiju, na kojoj lista čekanja više ne postoji. Do dolaska novog menadžmenta, ova je lista bila ogromna.

Prema riječima direktora hirurških disciplina prof. dr. Dželaludina Junuzovića, zahvaljujući podršci menadžmenta, velikim naporom i trudom uposlenika Klinike, taj je problem riješen.

Doc. dr. Nermir Granov, v.d. šefa Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS, ističe da je od 2. oktobra ove godine do danas operirano 263 pacijenta s teškim kardiovaskularnim oboljenjima (48 elektrostimulacija, 110 kardiohiruških i 105 vaskularnih operacija).

“Na Klinici se radi kompletan kardiohirurški program, izuzev transplantacije srca. Godišnje obavimo između 1.200 i 1.500 operacija. Imamo informaciju da se na listama čekanja u nekim kliničkim centrima u Bosni i Hercegovini nalaze pacijenti još od 2012. godine. Slična situacija je i u regiji. Naprimjer, na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje u Beogradu rade se pacijenti koji su predali zahtjev za operaciju još 2014. godine, a to su iz Instituta objavili i na svojoj zvaničnoj web-stranici”, rekao je Granov.

Ekipa Stava zatekla je pacijenta Dervu Kadrića iz Hadžića na Odjelu za intenzivnu njegu Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS-a. On je imao tešku operaciju srca, ali, kako kaže, zahvaljujući profesionalcima s Klinike, dobio je novu šansu za život.

ZADOVOLJNI PACIJENTI

“Prije dolaska na Kliniku ležao sam u Općoj bolnici ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’, a na KCUS-u sam operiran. Zaista sam zadovoljan kompletnom uslugom. Svi me paze i nemam ništa loše reći o ovim ljudima i usluzi koja mi je pružena.”

Pedesetsedmogodišnjeg Sakiba Burekovića iz Kiseljaka na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju zatekli smo u bolničkoj sobi u vrijeme ručka. Kaže da je već sedam dana hospitaliziran na Klinici.

“Imao sam tešku operaciju. Ovo mi je treća operacija na KCUS-u i zadovoljan sam. Mogu samo poručiti svima da nemam primjedbi na rad ljekara i ostalog osoblja. Svi su vrlo profesionalni”, poručuje Bureković.

Sedija Hadžić glavna je sestra na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS od 2004. godine. Ističe da se nikada do sada nije desilo da liste čekanja na operativne zahvate ne postoje.

“Ovo je za nas zaista historijski trenutak. Liste čekanja postojale su od početka formiranja Klinike. Znalo se desiti da imamo jako duge liste, što je prouzrokovalo da se nekim pacijentima i pogorša stanje. Taj problem prepoznao je novi menadžment, koji je pomogao da ga zajedno riješimo. Pacijenti nemaju primjedbi, osjeća se njihovo zadovoljstvo”, pojasnila je Hadžić.

Obišli smo i Kliniku za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam. Dočekao nas je prof. dr. Mirza Dilić, šef Klinike. Pojasnio nam je kako funkcionira ova ustanova i nova organizacija rada, koja je zasigurno doprinijela da lista čekanja nema ni ovdje.

“Naša Klinika raspolaže izuzetno kvalitetnim medicinskim kadrom. Imamo 38 doktora, a među njima je devet doktora nauka i 19 magistara. Isto tako, i naše medicinske sestre učestvuju u kontinuiranoj medicinskoj edukaciji. Mi svakodnevno vršimo internu kontrolu našeg rada. Naših pet ambulanti radi od osam sati ujutro kako bi se olakšali pregledi pacijentima i kako se ne bi stvarale jutarnje gužve. Stopa obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u Bosni i Hercegovini kreće se od 10.500 do 11.000 na 100.000 stanovnika. To znači da, ako FBiH ima oko 2,5 miliona stanovnika, približno 250.000 građana boluje od različitih kardiovaskularnih bolesti. Kod nas je stopa mortaliteta kod kardiovaskularnih bolesnika među najvećim u Evropi. Imajući ovaj podatak u vidu, možemo zaključiti da je ogroman pritisak na našu kliniku. Bosna i Hercegovina, odnosno Sarajevo, računa se kao visokorizična regija, kako po broju akutnih slučajeva, a posebno akutnog infarkta miokarda, tako i po broju hroničnih srčanih bolesnika”, rekao je Dilić.

Prema njegovim riječima, procedura rješavanja akutnog infarkta provodi se izuzetno uspješno. Svi pacijenti u akutnom stanju bivaju odmah urađeni. Radi se 365 dana, i to dvadeset četiri sata dnevno.

“Procedure na koronarnim krvnim sudovima rade se s novim materijalima i prema indikacijama se ugrađuju stentovi druge generacije koji su obloženi lijekom. Ovakvim načinom rada, cilj je da se u postintervencijskom periodu u potpunosti zaštite krvni sudovi. Na dnevnom nivou naš interventni tim uradi i do devet procedura na koronarnim arterijama. U odnosu na 2014. i 2015. godinu, riječ je o povećanju između 40 i 45 posto. Za jedan vikend urađeno je petnaest pacijenata, što je najveći broj do sada”, kazao je Dilić.

Prim. dr. Muhamed Spužić, šef interventnog tima, naglasio je da imaju mnogo posla, ali da su, zahvaljujući angažmanu kompletnog tima, rezultati odlični.

Dr. Dženana Hrustemović, DMS, glavna sestra Interventne kardiologije, istakla je da se stalno povećava broj pacijenata kojima je potrebna pomoć ovog medicinskog tima.

“Naš tim funkcionira po pozivu i primaju sve svi pacijenti koje interventni kardiolog procijeni kao akutne. Sve pacijente, kako akutne, tako i elektivne, radimo tokom 24 sata”, naglasila je Hrustemović.

PROČITAJTE I...

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od toga susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Ove godine, 20. oktobra, navršava se stotinu četrdeset godina od austrougarske okupacije naše domovine, događaja u kojem je hiljade Bošnjaka svjedočilo svoju ljubav i odanost prema svojoj domovini, vjeri i narodu. Hiljade naših predaka i prethodnika dalo je tada svoje živote da bismo mi, njihovi nasljednici i potomci, danas živjeli. I evo, sto četrdeseti put dočekujemo godišnjicu okupacije bez ijedne riječi ili slova o njima. Za sto četrdeset godina nismo podigli nijedan spomenik našim junacima niti smo se puno trudili da bar sačuvamo njihove mezaristane, kojih je iz godine u godinu sve manje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!