Klinički centar na jaranskim aparatima

Ured za reviziju institucija Federacije BiH prije nekoliko dana objavio je negativan izvještaj o poslovanju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) u 2014. i 2015. godini. Revizori su utvrdili milionska dugovanja, sumnjive tendere o nabavci aparata i materijala sklapanim s firmama čiji su vlasnici bliski bivšim menadžerima KCUS-a. Negativno mišljenje o poslovanju UKCS-a dali su revizori i zbog imenovanja srodnika i najbližih suradnika na nekoliko dobro plaćenih pozicija u isto vrijeme, zbog plaćenih odsustava doktora koji su vrijeme provodili u (svojim) privatnim klinikama... Takav način poslovanja doveo je UKCS na ivicu opstanka

Klinički centar Univerziteta Sarajevo (KCUS) 2015. godinu okončao je s gubitkom od 16 miliona i 651 hiljadu maraka, što je za pet miliona maraka više u odnosu na 2014. godinu, navedeno je izvještaju revizora Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH.

Iako je poslovao s višemilionskim minusom, tadašnje rukovodstvo KCUS-a nastavilo je s angažiranjem novih uposlenika ili investiranjem u imovinu iako za to nisu imali osiguran novac. Između ostalog, i zbog toga njihov Izvještaj o poslovanju nije usvojio Upravni odbor. Razlozi za to bili su gubitak u poslovanju, neusklađenost rada sa Statutom KCUS-a, narušena likvidnost zbog 96 miliona maraka dospjelih obaveza, preuzimanje dijagnostičkih aparata putem donacija, zbog čega je Klinički centar morao kupovati reagense od istog donatora…

Revizori su, nakon analize poslovanja u 2014. i 2015. godini, KCUS-u dali negativan izvještaj, obrazloživši svoju odluku u devet tačaka. Između ostalog, plaće uposlenika isplaćivane su mimo odredaba Kolektivnog ugovora, isplaćivan je regres svim uposlenicima iako na to KCUS nije imao pravo jer je zakonom regulirano da se regres može isplatiti samo ako godina nije okončana finansijskim gubitkom, tenderi nisu raspisivani u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama… Iako hronični gubitaš, Klinički centar potrošio je u revidiranim godinama najviše novca, tačno polovicu svojih prihoda, na plaće uposlenika. Najviša plaća bila je devet hiljada maraka, a ukupno je na plaće u 2015. godini potrošeno 100 miliona i 773 hiljade maraka. Najniža plaća u KCUS- bila je 345 maraka, dok je prosječna plaća u ovoj zdravstvenoj ustanovi 1.166 maraka.

 VIŠENAMJENSKI LIJEČNICI

U septembru 2015. godine, utvrdili su revizori, došlo je do pada softverskog programa SAP, koji je u KCUS-u korišten kao podrška poslovanju. Pokušalo se vratiti podatke iz rezerve i pokrenuti sistem ponovo. Međutim, nije se u tome uspjelo i, dvadesetak dana poslije, svi podaci morali su biti uneseni ručno, na osnovu dokumenata u papirnoj formi. Inače, SAP sistem uveden je nakon što su tadašnji generalni direktor KCUS-a Damir Aganović i direktor firme S&T Hrvatska Božidar Vidić ugovorili podršku i održavanje poslovnog informacijskog sistema SAP ERP za potrebe Kliničkog centra. Ovim ugovorom bile su definirane sve pojedinosti, od osiguravanja podrške korisnicima do rješavanja grešaka i incidenata.

Nakon što je sistem pao, pokušalo se spasiti podatke, a za te je poslove, kako saznajemo, bila angažirana Ismira Istenić. Ona je tada obavljala dužnost savjetnika za ekonomska i pravna pitanja u kabinetu generalnog direktora KCUS-a. Prema informacijama do kojih smo došli, Istenić je na savjetničku dužnost postavljena bez zaključenog ugovora i bez prijave radnog odnosa. Ismira Istenić blisko je surađivala s Aganovićevim nasljednikom, generalnim direktorom KCUS-a Rusmirom Mesihovićem. Istenić je trebala pokrenuti proceduru javne nabavke za nove licence. U isto vrijeme, nakon što je angažirao Ismiru Istenić, Mesihović zaključuje ugovor o poslovima IT konsaltinga s firmom “ID-S”, koju je zastupao Damir Istenić?! Ovaj je ugovor, kako je zaključeno nakon izjava tadašnjih odgovornih osoba u KCUS‑u, Lejle Dumanjić, Mirele Imširije, Zenira Šuke i Samire Hajdarević, Rusmir Mesihović zaključio samoinicijativno. Ko je odgovoran za pad sistema i kako je uopće došlo do toga, nikada nije utvrđeno.

Čini se kako Ismira Istenić nije bila jedina koja je uživala u naklonosti direktora Rusmira Mesihovića. Revizori su ustvrdili, uvidom u odluku generalnog direktora KCUS-a od 17. marta 2015. godine, da je jedan zaposlenik raspoređen na dva radna mjesta, na dužnost šefa odjeljenja Pedijatrijske klinike na period od četiri godine i na dužnost šefa Odjeljenja za kardiohirurgiju na period od tri godine. Uvidom u ugovor ustanovljeno je i da je jedan uposlenik bio raspoređen istovremeno na tri radna mjesta, i to na radno mjesto direktora discipline za zdravlje djeteta, šefa organizacione jedinice Pedijatrijska klinika i šefa Odjeljenja za kardiologiju, sve u suprotnosti sa Zakonom o radu. U izvještaju revizora nisu navedena imena osoba koje su obavljale više poslova odjednom, no Stav saznaje neka od njih.

Tako je profesorica Senka Mesihović-Dinarević, sestra generalnog direktora Rusmira Mesihovića, istovremeno bila direktorica discipline za zdravlje djeteta, šefica Pedijatrijske klinike i šefica Odjela za kardiologiju. Profesorica Sandra Vegar-Zubović u isto vrijeme bila je direktorica dijagnostičkih disciplina, šefica Klinike za radiologiju i šefica Odjela za dječiju radiologiju. Ademir Spahić bio je pomoćnik generalnog direktora KCUS-a za sestrinstvo i glavni tehničar Klinike urgentne medicine (KUM). Nenad Vanis, koji sada radi na Bliskom istoku, bio je savjetnik generalnog direktora KCUS-a za medicinske poslove, šef Klinike za gastrointestinalnu endoskopiju na Institutu za gastroenterohepatologiju, imenovan za supervizora i stručni nadzor u Klinici za bolesti srca i reumatizam i koordinatora nove organizacije zbrinjavanja pacijenata u KCUS preko Klinike urgentne medicine. Direktorica nemedicinskih disciplina Samira Hajdarević bila je istovremeno šefica i rukovodilac finansija. Profesor Zoran Hadžiahmetović u isto vrijeme bio je direktor Instituta za nauku i razvoj i šef Klinike za urgentnu medicinu.

Rusmir Mesihović ovakva imenovanja pravdao je navodnim uštedama, no ako se zna da su u toku njegovog mandata u KCUS primljena 163 nova uposlenika, jasno je kako je ovakvo obrazloženje na klimavim nogama. U ovu zdravstvenu ustanovu zapošljavani su socijalni radnici, politolozi, komunikolozi, nastavnici tjelesnog odgoja… Rekorder u obavljanju više dužnosti odjednom bio je hirurg Alen Pilav. On je bio član Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, zatim član Stručnog tima za nastavak gradnje Centralnog medicinskog bloka (CMB) KCUS‑a, pa koordinator rada i organizacije novog operacionog bloka (OP) i nove intenzivne njege u CMB-u, šef odjeljenja intenzivne njege na Klinici za torokalnu hirurgiju i šef odjeljenja OP sale CMB-a. Pilav je bio dva puta imenovan za predsjednika Komisije za prijem opreme nabavljene od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja, ali i za predsjednika Stručne komisije za utvrđivanje standarda i normativa kadra, po kojem je osnovu Upravni odbor KCUS‑a stalno mijenjao način na koji su sistematizirana radna mjesta, povećavao broj izvršilaca i tako primao novi kadar. Pilava je Upravni odbor imenovao i za stručnog nadzornika nad radom Kliničke apoteke i laboratorija KCUS-a.

U vrijeme dok su ljekari plaćani kao da obavljaju nekoliko poslova u KCUS, bilo je i onih koji se gotovo nikada nisu ni pojavljivali na svom radnom mjestu u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Uglavnom su radili u (svojim) privatnim klinikama u vrijeme dok su trebali biti na poslu u KCUS-u. Pravilnik o radu dozvoljavao je plaćeno odsustvo do sedam dana radi ličnih potreba, do 30 dana radi izrade magistarskog rada, polaganja specijalističkog ispita ili izrade doktorske disertacije. Do 90 dana plaćenog odsustva bilo je dozvoljeno za stručno usavršavanje u inostranstvu. U dvije godine 53 uposlenika KCUS-a koristila su plaćeno odsustvo. Njih 20 polagalo je specijalistički ispit, 11 je radilo doktorsku disertaciju, osmero magistarski rad, u inostranstvu se educiralo 13 zaposlenika. Jedan doktor KCUS-a koristio je plaćeno odsustvo jer je bio liječnik fudbalske reprezentacije BiH na SP u Brazilu. Sva odsustva odobrio je generalni direktor Kliničkog centra, a revizori su ustvrdili da su isplate plaća onima koji su odsustvovali s posla, izuzev zaposlenika koji su se educirali, bile nezakonite. Troškovi edukacije uposlenika iznosili su 92 hiljade maraka, za jubilarne i prigodne nagrade potrošeno je 50 hiljada maraka, a za naknade članovima komisija, odbora i slično potrošene su čak 442 hiljade maraka!

OPREMA U TUNELU

Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo 27. februara 2015. godine donio je odluku o dodjeli 65 miliona maraka vrijedne medicinske opreme KCUS‑u. Riječ je o CT skenerima, informacijskim sistemima… Oprema se morala na osnovu dokumentacije knjižiti u poslovnim knjigama Kliničkog centra. Dokumentacija je dostavljena tek početkom jula 2015. godine iako je po ugovoru oprema morala biti preuzeta i uknjižena u roku od tri mjeseca, najkasnije do 27. maja.

U izvještaju revizora, između ostalog, navedeno je kako je ZZO s firmom “Hercegovinalijek” u septembru 2011. godine sklopio ugovor o isporuci medicinske opreme vrijedne 27 miliona maraka. Dobavljač je robu morao dostaviti u roku od 90 dana. Zapisnik o primopredaji sačinjen je tek 30. decembra 2014. godine. Slično je bilo i s respiratorom za intenzivnu njegu koji je kupljen od firme “Bosnamed”. Ugovor je sklopljen u oktobru 2012. godine, a zapisnik o primopredaji sačinjen dvije godine poslije. PET CT skener kupljen od firme “Medical” u decembru 2011. godine bio je uskladišten u tunelu ispod KCUS-a, u kartonskoj kutiji na paletama. Primopredaja je, po zapisniku, obavljena tri godine poslije?!

Koliko se rukovodstvo KCUS-a neodgovorno ponašalo u vezi s raspolaganjem opremom govori i podatak da oprema koju je za Klinički centar nabavljao ZZO Kantona Sarajevo nije numerirana inventurnim pločicama od 2011. godine.

Revizori su ustanovili da ni javne nabavke u 2015. godini nisu provođene po pravilnicima i zakonu. Zaključeno je 997 postupaka javnih nabavki vrijednih 93 miliona maraka, a vrlo je zanimljivo da je KCUS često prakticirao ugovore o donaciji aparata za koje kasnije kupuje reagense, što je u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama. Tako su sklopljeni ugovori vrijedni oko pet miliona maraka. Revizori su konstatirali i to da je Klinički centar materijal nabavljao sistemom staro za novo iako ta mogućnost ne postoji u Zakonu o javnim nabavkama. Na ovaj način potrošena su oko dva miliona maraka. Isto tako, putem direktnih sporazuma nabavljan je različit materijal vrijedan oko dva miliona maraka.

Menadžment KCUS-a primao je bez prethodne analize isplativosti aparate kao donaciju. Aparate su često donirale firme čiji su vlasnici bili veoma bliski čelnicima Kliničkog centra. Tako je, primjerice, firma “Diamedic” u vlasništvu Dubravka Barbarića, inače veoma bliskog Demokratskoj fronti (njegovo ime i danas se može naći na službenoj stranici partije Željka Komšića na mjestu koordinatora Odbora za unutarstranačka pitanja, resurse i finansijsku samoodrživost), KCUS-u donirala nekoliko aparata, a onda postajala glavni isporučitelj skupih reagensa. “Diamedic” je tako u 2014. i 2015. godini od KCUS-a na prodaji reagensa zaradio oko sedam i po miliona maraka. Od 2011. do 2015. godine “Diamedic” je s KCUS-om sklopio poslove ukupne vrijednosti od 17.812.934 maraka.

Utočište djece i rođaka vodećih SDP-ovaca

Tokom 2015. godine u Kliničkom centru zaposleno je 165 novih radnika. Njih 65 nisu bili zdravstveni radnici, a većina je rodbinski povezana s osobama iz ovdašnjeg političkog ili javnog života. Posao u Kliničkom centru dobila je tako supruga Emira Suljagića, ali i Husein Bratović, blizak rođak Rusmira Mesihovića. Odranije su mnogi supružnici ili rođaci radili na šefovskim pozicijama u Kliničkom centru. Između ostalih, Haris Tanović i Edina Tanović, ili Damir Aganović i Kenana Aganović. Hajra Helać, kćerka doktorice Džane Helać, arhitektica je i koordinatorica za održavanje građevina, a u Kliničkom centru bio je uposlen i njen brat Faruk Helać. Zastupljeni su i predstavnici porodice Imširija. Na Kliničkom centru su na visokim dužnostima Naima, Lejla i Mirela Imširija. U Kliničkom centru pravnica je Lejla Dumanjić, ali rade i njen brat, daidža i daidžina žena. Aida Pilav, supruga hirurga Alena Pilava, rekorderka po broju članstava u različitim komisijama, bila je šefica Instituta za klinička ispitivanja. U vrijeme dok je Rusmir Mesihović bio federalni ministar zdravstva, iz Ministarstva je u Klinički centar prešla i rodica supružnika Pilav. Sin i muž doktorice Jasminke Krehić također su uposlenici Kliničkog centra. Na određeno vrijeme u rad u Kliničkom centru primljena je i kćerka bivšeg dekana sarajevskog Medicinskog fakulteta, a određeno je vrijeme brzo postalo ugovor na neodređeno. U Kliničkom centru zaposlena je i kćerka doktora Zulfe Godinjaka. Konačno, majka Irfana Čengića, generalnog sekretara SDP-a BiH, jedna je od glavnih sestara u Kliničkom centru. U vrijeme mandata Rusmira Mesihovića u Kliničkom centru zaposleni su otac Irfana Čengića, kao i njegov brat, fizioterapeut Tarik Čengić.

U radno vrijeme na dva mjesta

Inspektori Finansijske policije i SIPA-e ustvrdili su i kako su bivši menadžeri Kliničkog centra često plaćeno odsustvovali s posla, a još češće odlazili na službena putovanja. Faris Gavrankapetanović u samo je jednoj godini, na osnovu plaćenog odsustva i na službenim putovanjima, KCUS koštao 33.768 maraka. Damir Aganović je za četiri godine potrošio 35.285 maraka, a njegov savjetnik Ademir Spahić 11.439 maraka. Senka Mesihović-Dinarević imala je za godinu dana devet plaćenih odsustava i 14 službenih putovanja, što je Klinički centar koštalo 14.105 maraka. Zanimljivo je da su suradnici bivših menadžera uspijevali u isto vrijeme biti na dva radna mjesta. Sekretarica Ministarstva zdravstva FBiH u isto je vrijeme bila i sekretarica Upravnog odbora KCUS-a. Sjednice su zakazivane tokom radnog vremena, a sjednice je pripremala i na njima redovno prisustvovala Snježana Bodnaruk, sekretarica Ministarstva. Senka Mesihović-Dinarević i hirurg Alen Pilav bili su i članovi UO Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Istraga protiv bivših generalnih direktora

Poslovanje bivšeg menadžmenta sarajevskog KCUS-a bilo je nedavno i predmetom istrage inspektora SIPA-e i Finansijske policije FBiH. Istragom su obuhvaćeni rezultati poslovanja od vremena kada je Kliničkim centrom gazdovao Faris Gavrankapetanović pa do prošle godine, kada je na dužnosti generalnog direktora bio Rusmir Mesihović. Ono što stoji u njihovom izvještaju poražavajuće je. Pod posebnom su lupom bile nabavke materijala, aparata, medicinske opreme, ali i krediti poput onoga kojeg je rukovodstvo Kliničkog centra uzelo od Vlade Saudijske Arabije. Ipak, najviše vremena provedeno je u istraživanju načina na koji je nabavljana oprema za Klinički centar. Ono što se najčešće dešavalo jeste da je oprema Kliničkom centru ustupana bez dokumentacije, pa tako nije mogla ni biti uknjižena kao vlasništvo KCUS. U jednom od izvještaja inspektora stoji i izjava Melihe Kirlić, šefice Odsjeka stalnih sredstava i investicija i članice Komisije za popis 31. decembra 2014. godine, a čiji je predsjednik bio doktor Alen Pilav. Kirlić je trebala biti jedna od članica Komisije, ali to nikada nije bila. Zbog toga je tražila od Pilava pojašnjenje, no on joj je odgovorio kako je popis završen i poslan tadašnjem generalnom direktoru Damiru Aganoviću, te da ona nije kompetentna i ovlaštena da provjerava njegove nalaze kao predsjednika komisije. Zanimljiv je i primjer posla koji je sklopljen sa sarajevskom firmom “Blue River”. Inspektori su u ugovorima s ovom firmom utvrdili direktnu štetu po KCUS od 65 hiljada maraka. “Blue River” je uradio logotip, 3D slova i reklame za Klinički centar, no posao je urađen pogrešno jer je u tim materijalima pogrešno napisan zvaničan naziv ove institucije.

 

PROČITAJTE I...

Prijedorska udruženja žrtava obilježila su prve augustovske dane nizom komemoracija u znak sjećanja na 25. godišnjicu genocida. Nažalost, okupljanje preživjelih logoraša ove je godine pokvareno različitim promišljanjima o prošlosti ili uzrocima i posljedicama nekih prošlih ratova

Usmena predaja kazuje kako je ovaj kraj bio pomilovan i zaštićen od većeg stradanja u svakom ratu, pa i u potonjem. Razlog tome narodni genij nalazi u trima obližnjim turbetima: turbe Hasan efendije u Čanićima, šejha Dede u Čekanićima i šejha Sinana u Gornjem Srebreniku – iznad Starog grada. Ova tri turbeta čine trokut u čijoj se unutrašnjosti nalazi današnji Srebrenik. Međutim, i tri spomenute džamije obrazuju trokut u kojem je ova pitoma čaršija pronašla svoj mir

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!