Kako su škole postale modne piste

Tragom ovog letka, kontaktirali smo organizatora male škole. Gospođa Vildana Lončarić, vlasnica agencija “Fmodels” i “Urban Management”, kazala je da ne možemo o ovom pisati jer nemamo njenu saglasnost te da će nas tužiti. Nakon početnog zastrašivanja, rekla je da već godinama organizira malu školu mode i kulture, te da nije riječ samo o modelingu nego da djecu uče i bontonu, kulturi, stilu oblačenja itd. Ističe da u tome ne vidi ništa sporno

 

U sarajevskim osnovnim školama kruži letak u kojem se pozivaju djeca da upišu malu školu mode i kulture. Organizator na letku objašnjava da sve to radi u saradnji s “Ministarstvom obrazovanja i vašom školom”. Mala škola košta dvadeset maraka, a djeca će učiti osnove bontona, pravilno držanje tijela, osnove manekenstva, fotografski modeling, kulturu oblačenja, aerobik, rad s rekvizitima, dizajn odjeće i nakita te osnove šminkanja. Osim “redovnih revija”, na kraju “školovanja” bit će organizirane i dvije završne revije. Mala škola namijenjena je prvačićima.

Ovo je sadržaj letka koji je, kako je jedna mama objavila na društvenim mrežama, iz škole donijela djevojčica prvog razreda OŠ “Podlugovi”.

Svaki iole odgovoran roditelj zapitat će se čemu to uče našu djecu u školama ako ih već u prvom razredu pozivaju u školu manekenstva, modelinga, šminkanja itd. Umjesto da škole potiču kreativnost kod djece, želju za naukom, istraživanjem, pojedine škole očito šalju djeci sasvim suprotnu poruku – rad i trud nisu važni, sve se može postići lijepim izgledom i vitkim tijelom.

Da ne bude zabune, nije uopće sporno da roditelji upisuju svoju djecu u školu manekenstva, svako ima pravo da radi ono što misli da je u najboljem interesu vlastitog djeteta. Isto tako, važno je napomenuti da mala škola mode i kulture nije obavezna. No, sporno je da se ona organizira u osnovnim školama i sporno je da se to nudi djeci u prvom razredu osnovne škole. Jer, škola ne bi trebala biti mjesto za reklamiranje i organiziranje manekenskih kurseva, posebno za djecu uzrasta od šest ili sedam godina. Ova vrsta kursa u sebi ima vrlo malo obrazovnog karaktera, pa time nema razloga niti da bude organizirana u obrazovnoj ustanovi.

SAGLASNOST MINISTARSTVA

Tragom ovog letka, kontaktirali smo organizatora male škole. Gospođa Vildana Lončarić, vlasnica agencija “Fmodels” i “Urban Management”, kazala je, nakon što smo se predstavili, da ne možemo o ovom pisati jer nemamo njenu saglasnost, te da će nas tužiti, jer, kako kaže, ona je pravnica. Nakon početnog zastrašivanja, rekla je da već godinama organizira malu školu mode i kulture te da nije riječ samo o modelingu nego da djecu uče bontonu, kulturi, stilu oblačenja itd. Ističe da u tome ne vidi ništa sporno. Uz to, ima i saglasnost od Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Nihada Čolić iz Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, koja je izdala ovu saglasnost, kazala nam je da joj pošaljemo zahtjev poštom pa će Ministarstvo, na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama, dati na uvid saglasnost izdatu za organiziranje male škole mode i kulture. Dodala je da jako često izdaju razne saglasnosti te nam je potvrdila da je navedenoj agenciji u novembru prošle godine izdata saglasnost za organiziranje edukativnih radionica.

Niko nikoga ne tjera na to, svako se prijavljuje po slobodnoj volji i tu je interes djeteta na prvom mjestu, ističe Čolić i dodaje da tu ne vidi ništa sporno.

Ovaj letak proslijedili smo direktorici Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo, institucije koja je odgovorna za unapređenje odgojno-obrazovnog rada, Dini Borovini. U obrazloženju smo joj naveli sljedeće: “Poštovana gospođo Borovina, u prilogu e-maila je letak koji dobijaju djeca u prvom razredu osnovne škole. Molim Vas da, kao osoba stručna i odgovorna za unapređenje odgojno-obrazovnog rada, objasnite da li ovo doprinosi pravilnom razvoju djeteta ili možda izaziva više štete. Naravno, ne možemo se petljati u izbor djece i roditelja, svako je slobodan da radi što misli da je u najboljem interesu njegovog djeteta. Međutim, kao novinar, nisam siguran da je ovome mjesto u školi, jer poruka koju šalje djeci u toj dobi nije primjerena. Pa nećemo valjda, umjesto naučnika, vrijednih mladih ljudi, u školama praviti Zvezde Granda, zar je poruka djevojčicama u tom dobu da je u životu najvažnije našminkati se, lijepo se obući, biti vitka i zgodna kada poraste, da ne spominjem opasnost da djevojčice koje nisu vitke i zgodne požele ići na dijetu da bi bile kao modeli. Poznati su nam slučajevi kako to može biti štetno u tom dobu. Ne znam, možda su moji stavovi pogrešni, zato bih volio zaista da čujem mišljenje stručne osobe.”

Na naš e-mail direktorica Borovina poslala je odgovor: “U potpunosti se slažem s Vašim iznijetim stavom, ali Vas moram upoznati da sam, tragajući prema Vašem dostavljenom obavještenju, informisana da je resorno ministarstvo dalo saglasnost za provođenje navedenih aktivnosti sa učenicima I razreda. Informisana sam također i da direktori i direktorice pojedinih škola nisu dozvolili realizaciju ovih aktivnosti u školama kojim rukovode.”

RODITELJI IZNENAĐENI

Jedan od direktora koji je dopustio ovu aktivnost u školi jeste Admir Abadžija, direktor OŠ “Podlugovi”. Potvrdio nam je da letak zaista jeste dijeljen u ovoj školi, ali ne zna hoće li biti organizirana škola mode i kulture jer ne zna koliko će biti zainteresiranih. Bude li dovoljno prijavljenih i ako bude potrebe da se iznajmi prostor, škola će tome izaći u susret.

Prema njegovim riječima, prethodnih godina nije bilo dovoljno zainteresiranih pa se mala škola održavala na nivou općine u gradskoj dvorani.

Činjenica je da mnogi ne nalaze ništa sporno u vezi s malom školom, dok je drugima sve sporno, prije svega zbog činjenice da su u svemu tome nadležno ministarstvo i škole saučesnici. Razumljivo je da škole imaju interes da iznajme prostor i time malo poprave prihode, ali pitanje je jesu li djeca vrednija od novca. Nije mali broj roditelja koji su iznenađeni time da je Ministarstvo dalo saglasnost za ovu aktivnost. Roditelji su najčešće mišljenja da bi bilo u redu da je to mala škola za starije djevojčice, od trinaest godina pa nadalje, ali ne smatraju normalnim da bude za djecu od sedam godina.

Uostalom, kakva je to poruka djeci kada se u školama dijeli letak s pravopisnom greškom?! Nema kulture bez pravopisa. Mode ima, pa ostade samo da je to mala škola mode, bez kulture.

Opravdano se postavlja pitanje ko sve ulazi u škole i organizira razne vrste “edukacija” i koliko se brine o interesu djece, a koliko je tu interes biznisa i zarade.

“Djecu u školu ne šaljemo da uče koji im karmin bolje stoji”

Otac sedmogodišnje djevojčice I. K., koji je također dobio sporni letak, kaže da je prvo mislio da je u pitanju neka šala. “Nezamislivo mi je i pomisliti da neko zaista organizira ‘školu’ manekenstva, šminkanja i ostalog što je navedeno na letku, i to za prvačiće. Mi, roditelji, djecu šaljemo u školu zbog stjecanja znanja, u kojoj trebaju upoznati sebe i svoje talente, gdje trebaju postati ljudi koji će sutra dati doprinos svoj familiji i državi u kojoj žive. A ne da uče koji im karmin bolje stoji ili da stvaraju sliku kako je nauka nepotrebna, a da je bitno da imaju vitko tijelo”, kaže ovaj zabrinuti otac.

Također, navodi kako danas imamo i previše stvari koje djecu odvlače od nauke i knjige, te da se roditelji susreću s velikim izazovima u nastojanju da djecu odgoje ispravno. “Zbog današnjeg načina života, djeca u osnovnim školama takmiče se u materijalnim stvarima, ko ima bolji mobitel i slično. Mi moramo educirati djecu tako da nauče da upravo to nije bitno, ni materijalne stvari niti izgled. Ja sam mišljenja da ‘školi’ u kojoj se uči o manekenstvu, modelingu i slično nije mjesto čak ni u srednjim školama, a kamoli osnovnim. Zna se za šta su škole, a takve stvari neka se organiziraju van školskih objekata, a ne da se nama i našoj djeci to nameće, odnosno sugerira dijeljenjem letaka u školi.”

PROČITAJTE I...

Usred agresije na Bosnu i Hercegovinu i dotad nezapamćenih zločina nad Bošnjacima, njihova kulturna i politička elita sazvala je Prvi bošnjački kongres u Sarajevu 1993. godine, na kojem je donesena historijska odluka o službenom povratu nacionalnog naziva Bošnjak. Od tada, ni kod kuće ni u svijetu nema dileme, ili je ne bi trebalo biti, o nazivu, identitetu, kulturnom i civilizacijskom subjektivitetu Bošnjaka

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!