Je li Vlada Hrvatske samo odgodila stečaj “Agrokora”

Kriza je dovela do raspada vladajuće koalicije HDZ-a i Mosta, izlaska Mosta iz Vlade i sastavljanja nove koalicije s HNS liberalima, zbog koje je i unutar te male stranke došlo do raskola. Evropska komisija smanjila je u maju prognoze rasta za 2017. godinu s 3,1 na 2,9 posto

Dio ekonomskih stručnjaka u Hrvatskoj smatra da su stabilan rast BDP-a, od oko 3 posto, i to uprkos krizi u “Agrokoru”, rekordna turistička sezona, izlazak iz EDP-a (Evropska procedura prekomjernog deficita) i najava prvih koraka pristupa Eurozoni glavna obilježja ekonomije u 2017. Riječ je o prigodničarskim ocjenama makroekonomista iz domaćih filijala stranih banaka.

Nakon što je agencija “Moody's” u januaru smanjila kreditni rejting “Agrokora” na “smeće”, pale su cijene njegovih obveznica na inozemnim tržištima, pokazali su se golemi dugovi “Agrokora”, a u februaru se počelo govoriti o mogućim, čak i vrlo snažnim negativnim utjecajima krize na cijelu ekonomiju. Stečaj se činio najlogičnijim rješenjem, utemeljenim na zakonima i Ustavu. Vlada je smatrala da bi se time ugrozio čitav, naopako i gotovo monopolistički uspostavljen sistem, doveo u pitanje opstanak niza tvrtki u vlasništvu “Agrokora” i dobavljača te ugrozilo oko 40.000 radnih mjesta u kompanijama koncerna i oko 200.000 kod dobavljača i poljoprivrednih proizvođača. Kriza je dovela do raspada vladajuće koalicije HDZ-a i Mosta, izlaska Mosta iz Vlade i sastavljanja nove koalicije s HNS liberalima, zbog koje je i unutar te male stranke došlo do raskola. Evropska komisija smanjila je u maju prognoze rasta za 2017. s 3,1 na 2,9 posto.

Tokom 2017. upravljanje krizom u “Agrokoru”, donošenjem “Lex specialisa”, protiv kojeg je podneseno više ustavnih tužbi radi favoriziranja jedne tvrtke i direktnog miješanja države u poslovanje privatne tvrtke, Vlada je odgodila stečaj, a branila je svoje i upitne postupke svog izvanrednog upravitelja odbranom privrede čiji bi značajan segment ušao u krizu te ugrozio opskrbu tokom turističke sezone. “Agrokorove” tvrtke nisu nastavile normalno poslovati, dok je provedba posebnog zakona postala upitna kršeći zakone. Nejasno je kako će stranački postavljeni suci Ustavnog suda tretirati ustavne tužbe.

Najnoviji plan nagodbe odbačen je od dijela velikih povjerilaca, dodatno protuustavno i protuzakonito favorizira američki strvinarski fond i kreditore iz roll up aranžmana, pa je na jedan dan zabranjeno trgovanje dionicima “Agrokora” i njegovih tvrtki. To je dovelo do drastičnog pada dionica, recimo “Leda” i “Jamnice”, čak za 90 posto, nakon neobično brzog nastavka trgovanja, unatoč sumnjama u pogodovanje. “Agrokor” je potisnuo druge važne teme, poput odnosa INA-e i MOL-a, odnosno obećanja premijera Plenkovića da će Hrvatska otkupiti MOL-ove udjele, kako bi štitila “nacionalni interes”. Pri tomu se zaboravlja da će se otkupljivati po višoj cijeni od one po kojoj je preko 40 posto dionica INA-e prodano Mađarima. Tema se stidljivo reaktivirala na njegovom sastanku s mađarskim kolegom Orbanom, koji je izrazio razumijevanje za hrvaćanske želje, ali i najavio mađarsku želju za fer cijenom.

Zbog slabijeg utjecaja “Agrokora”, u jesenskim prognozama Evropska komisija povećala je procjenu rasta BDP-a na 3,2 posto. Međutim, slavljenički raspoloženi makroekonomisti na kraju godine nisu optimistični u odnosu na utjecaj “odgođene” krize “Agrokora” u narednoj. Segment ekonomije koji je naslonjen na “Agrokor”, plasmanom kroz distributivne mreže i preradu, morat će se restrukturirati, što može imati negativan utjecaj na rast, smanjenjem investicija ili potrošnje zbog gubitka zaposlenosti. Rastu BDP-a doprinijela je još jedna rekordna turistička sezona. Podaci “eVisitora” o turističkom prometu pokazuju da je u prvih 11 mjeseci ove godine ostvareno 13 posto više dolazaka nego lani, a broj noćenja porastao je za 12 posto. Prihodi u 2016. iznosili su oko 10 milijardi eura, a očekuje se povećanje od 5 do 7 posto.

Porasla je domaća potrošnja zbog utjecaja rasta plaća nakon poreznih izmjena početkom godine. Prosječna septembarska neto-plaća iznosila je 5.958 kuna, 4,4 posto više nego u istom mjesecu lani. Međutim, za stvarni anualiziran rast treba sačekati kraj prvog kvartala 2018. U obračunu treba uzeti u obzir i službenu inflaciju od oko 1 posto godišnje, za koju analitičari tvrde da je uvozne naravi, posljedica rasta cijene energenata. Svrha EDP-a jeste smanjenje budžetskog deficita ispod 3 posto BDP-a, a javnog duga ispod 60 posto. Hrvatska je 2016. i administrativnim mjerama smanjila deficit na 0,9 posto, dok je javni dug bio, unatoč reprogramima korištenjem gotovo nulte eskontne stope u Eurozoni, i dalje visokih 82,4 posto, manji nego 2015, pa je “nagrađena” izlaskom. U 2017. je javni dug dodatno smanjen na 81,9 posto BDP-a. No, kriza “Agrokora” može smanjiti porezne prihode, pa je nizak deficit upitan.

Sve tri vodeće agencije – “Fitch”, “Standard & Poor's” i “Moody's” – i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stepena ispod investicijskog, sa stabilnim izgledima, pa analitičari očekuju optimističan trend percepcije rizičnosti ulaganja, povećanje kreditnog rejtinga i daljnje smanjenje javnog duga. No, porastu li kamate u Eurozoni i nakon konačnog udara krize “Agrokora”, ovaj bi se optimizam mogao istopiti. Ovisnost o turizmu jedan je od razloga opreza u međunarodnim krugovima, iako se od članstva u EU mogu osjetiti beneficije, prije svih povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova. U idućoj godini analitičari očekuju rast BDP-a za 2,5 do 3 posto. Zanimljivo da je jedan od atributa rast privlačenja sredstava iz EU fondova početkom gradnje Pelješkog mosta. U Hrvatskoj se još ne zna postoji li bosanski stav oko početka gradnje, bez odluke Predsjedništva i prije definiranja granice na moru i kopnu te prava na slobodan prolaz.

PROČITAJTE I...

Koračam ka kući, s mukom se probijam kroz nesnosni smrad alkoholnih isparenja, na trenutak osupnut i zgrožen, snažno osjetih da, ovakav kakav jesam, zaista bitišem u teškoj robijašnici, pa valjda zbog toga, zbog svekolikog osjećanja egzistencijalne tjeskobe, nenadano se javi, ili, bolje rečeno, sinu mi kao blještavo, iluminirajuće svjetlo, hazreti Mevlanin bejt iz Mesnevije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!