Ivan Aralica: Mak Dizdar pripada bošnjačkoj književnosti

Povodom 100 godina od rođenja velikog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog pisca Mehmedalije Maka Dizdara, prisjećamo se dijela intervjua koji je dao hrvatski nacionalni pisac Ivan Aralica. Naime, uvriježeno je u hrvatskoj književnoj historiji da se Dizdara označava kao hrvatskog pisca, jer se on tako navodno sam odredio, iako za to ne postoji pisani trag

Odgovarajući na pitanja kako današnjem Hrvatu objasniti da su Ivo Andrić i Mak Dizdar hrvatski pisci, pogotovo što njihovu nazočnost u hrvatskoj književnosti ne žele ni mnogi književni kritičari, hrvatski književnik Ivan Aralica u intervju za časopis „Dom i svijet“, broj 265, odgovara:

“Sličan je ali ne i sasvim identičan slučaj s Makom Dizdarom. On je za života izrazio želju da bude domicilan u hrvatskoj književnosti i to u vrijeme kada službeno nije postojala ni bošnjačka nacija ni bošnjačka književnost kojima on i po rođenju i po onome što je pisao pripada. Vjerovatno stoga, jer srpski pisac nije htio biti, a u sintezu jugoslavenstva nije vjerovao, kao što je u to vrijeme bio slučaj i s nekim drugim bošnjačkim piscima. Ali sada, kad postoji bošnjačka nacija i bošnjačka književnost, bilo bi razumno da se nađe u zajednici kojoj pripada i kulturi koju je gradio. Zbog te složenosti reći ću još dvije stvari.

U slučaju Maka Dizdara, značajnog pjesnika, cijenim njegovu želju i rado bih joj udovoljio, ali se bojim posesivnosti što ju iskazuju nezrele, nehumanizirane, imperijalizmom zasužnjene nacionalne misli. U ovom slučaju, i svim sličnim slučajevima, bila bi posesivnost hrvatstva prema bošnjaštvu, a hrvatskom narodu, misli vodilji toga naroda i hrvatskoj književnosti to nije potrebno.

Posesivnost je strana razvijenoj i humaniziranoj nacionalnoj misli. Drugim riječima, ako je u međuvremenu otkako je Dizdar izrazio želju da bude u hrvatskoj književnosti i službeno utemeljena bošnjačka nacija što je imalo za posljedicu i utemeljenje bošnjačke književnosti i bosanskog jezika, treba joj dopustiti da u svoj korpus uključi i ono što se priklonilo, bilo srpskoj bilo hrvatskoj književnosti, kad se se općenito mislilo da Bošnjaci ni svoju naciju ni svoju književnost neće nikada imati.“

 

PROČITAJTE I...

Od osnivanja do danas kroz hor “Gazija” prodefiliralo je preko 100 članova, uglavnom iz Bužima, a dijelom i iz Bosanske Krupe, Velike Kladuše i Cazina. Danas “Gazija” djeluju kao muški hor, organiziran u udruženje koje broji oko 30 članova. Kako se, pored ilahija i kasida, u posljednjih nekoliko godina izvode i sevdalinke, hor “Gazija” promijenio je naziv u Hor duhovne muzike i sevdaha. U periodu postojanja hor “Gazija” ima preko pet stotina nastupa širom Bosne i Hercegovine i inostranstva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!