Islamska zajednica ograđuje se od pisanja Dnevnog avaza

Samoproglašene najutjecajnije dnevne novine u BiH su rodnu kuću Safveta-bega Bašagića, pogrešno tumačeći riječi nevesinjskog glavnog imama, proglasile vakufom i domislile neriješene imovinsko pravne odnose između Islamske zajednice i ko zna koga još. U napuhavanju željenog naslova porodica Ćorić kao da se željela potpuno zaobići i minimizirati

Na prostoru istočne Hercegovine do danas su sačuvani izgledi samo dvije porodične kuće s tipičnom bosanskohercegovačkom arhitekturom iz osmansko perioda, porodice Hadžiahmetović u Trebinju i rodna kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju. Sve drugo (ne)vremena su porušila. Hadžiahmetovića kuća je ostala sačuvana u svom izvornom izgledu zbog migracija članova te porodice i siromaštva rahmetli Munure koja je svoj dio još za života poklonila Medžlisu IZ-e Trebinje. Još uvijek stoji neobnovljena i oronula. Za razliku od nje rodna kuća Savfet bega Bašagića u boljem je stanju, zahvaljujući činjenici da je ona već više od pola stoljeća i porodična kuća Ćorića. Rahmetli Ahmet Ćorić 1956. godine, ili godinu ranije, kupio ju je od porodice Bašagića.

Pod zaštitom države

U kupoprodajnom ugovoru Bašagiće je zastupala rahmetli Memnuna udata Mutevelić. U unutrašnjosti same kuće od kulturno historijskih vrijednosti, kako nam priča Avdija Ćorić jedan od četvero rahmetli Ahmetove djece, skoro da nije ostalo ništa sem gabarita dok je vanjski izgled kuće sačuvan u autentičnom obliku i nikada nije mijenjan. U razgovoru ističe da im nije predstavljalo problem organizirati život i odrastati u takvoj kući. Tek kad bi kupovali namještaj veće zapremine morali su djelimično demontirati drvene stepenice dok namještaj ne smjeste na željeno mjesto pa bi stepenice ponovo vratili na svoje mjesto. Značajnijih izmjena u arhitektonskom smislu unutar kuće nije bilo. Zbog dotrajalosti trebalo je promijeniti plafon i zaštititi dimnjake.

Avdija se prisjeća da su sredinom osamdesetih godina vođene inicijative da se kao spomenik kulture Bašagićeva rodna kuća temeljito obnovi. Iz Zavoda za zaštitu spomenika sugerirali su im da trebaju platiti projekat vrtoglavog iznosa, na što nisu mogli pristati. Nije nam mogao potvrditi kada je kuća proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, jer se to desilo prije kupoprodaje. Priča nam da je tabla s takvim natpisom na ulaznom zidu bila prije njihovog dolaska. Međutim, u mostarskim arhivima pronalazimo niz odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom džamija i drugih objekata 1952. godine dok je republičkim Zavodom rukovodio Šefik Bešlagić, pa se na temelju tih informacija može pretpostavljati da je i Bašagićeva rodna kuća u Nevesinju tada dobila kvalifikaciju spomenika pod zaštitom države.

Medijski diletantizam

Porodica Ćorić u njoj je sasvim normalno živjela do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu. U ratu su u njoj uselile neke srpske porodice. U ponovni posjed kao vlasništvo 1/1 Ćorići su došli oko 2000. godine. Zbog utjecaja vremena i dotrajalosti morali su tada zamijeniti vanjsku fasadu u istom izgledu i od istog materijala. Obzirom da ih poslovi vežu uz Mostar i Federaciju Bosne i Hercegovine, povremeno borave u kući u vrijeme vikenda i ljetnih odmora. Inače, tokom cijele godine u njoj borave podstanari srpske nacionalnosti.

I sve bi to bila samo jedna obična i normalna priča da se ne radi o rodnoj kući Safvet-bega Bašagića. Na tu činjenicu proteklih dana nalijepljeno je bezbroj nebuloza, individualnog diletantizma i medijskog ekskluzivizma koji su vidno uznemirili sve članove porodice Ćorić. Naime, samoproglašene najutjecajnije dnevne novine u BiH tu su kuću, pogrešno tumačeći riječi nevesinjskog glavnog imama, proglasile vakufom i domislile neriješene imovinsko pravne odnose između Islamske zajednice i ko zna koga još. U napuhavanju željenog naslova porodica Ćorić kao da se željela potpuno zaobići i minimizirati.

Predsjednik IO Medžlisa IZ-e Nevesinje Šerif Kujan s rezignacijom odbacuje bilo kakvu mogućnost da Islamska zajednica ima ikakve veze s vlasništvom te kuće.

„Radi se o privatnoj svojini koja je regulisana kupoprodajnim ugovorom između Bašagića i Ćorića i tu se nama šta dalje komentirati. Mi smo spremni porodici Ćorić, kao i svakoj drugoj bošnjačkoj porodici u Nevesinju, pomoći u zaštiti njihove privatne imovine“, ističe Kujan.

U spornom tekstu iznesen je podatak da je Bašagićeva rodna kuća u statusu nacionalnog spomenika države Bosne i Hercegovine što, nažalost, nije tačno. Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine nije ponovila raniju odluku Zavoda za zaštitu spomenika iz 1952. godine. Porodica Ćorić nema ništa protiv donošenje nove odluke i kulturno historijske valorizacije. U tom smislu otvoreni su za svaku vrstu saradnje sa državnim institucijama pa i za posjete znatiželjnika, zaljubljenika u bosanskohercegovačko graditeljsko naslijeđe.

 

PROČITAJTE I...

ostvarenje koje bosanskohercegovačka publika željno očekuje na velikim platnima jeste dokumentarac Srbenka režisera Nebojše Slijepčevića. Ovaj film nastao je na osnovu proba predstave Olivera Frljića, koji je 2014. godine režirao predstavu o djevojčici Aleksandri Zec, koju su u decembru 1991. godine ubili tadašnji pripadnici rezervnog sastava Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!