Islamofobija njemačkih medija u bosanskom uređivačkom ruhu

Ono što je kristalno jasno jeste činjenica da ovakva uređivačka politika DW nanosi veliku štetu interesima Njemačke u Bosni i Hercegovini.

Njemački propagandni servis Deutsche Welle (DW) čini se da služi kao neka vrsta barometra sve većih desnih skretanja političke kulture kako u Njemačkoj, tako i generalno u Evropi.

Baš kako svakim danom narasta evropska ekstremna desnica, tako i DW na ovim prostorima svako malo izbacuje ili članke ili naslove krajnje uvredljivog, islamofobnog i šovinističkog sadržaja. Neki dan bio je to članak u kojem nas je urednik DW za Balkan pokušao uvjeriti da nije politički korektno nositi “cvijet Srebrenice” jer se time navodno narušava nekakva neutralnost i vrijeđaju osjećaji onih koji ne priznaju sudski potvrđen genocid (znakovito je da urednik nije ništa rekao u vezi s objektivnošću).

A prije koji dan sa stranica DW na bosanskom jeziku (tačnije BHS-u) počastili su nas izuzetno skandaloznim, uvredljivim i islamofobnim naslovom u stilu velikosrpskog ratnog propagandiste i šoviniste Riste Đoge. Dovoljno je pogledati sami naslov, ne samo njegovu bogohulnost i za muslimane neprihvatljivu tvrdnju nego i način na koji je napisano ime Allaha, dž. š., da bi se bez imalo pretjerivanja moglo primijetiti da je DW svojoj turkofobiji dodao i islamofobiju.

Šta se krije iza ovakvog bizarnog ponašanja jednog servisa koji bi trebao na prostoru na kojem djeluje buditi simpatije prema državi čije interese zastupa, nije baš sasvim jasno. Je li riječ o nekoj specifičnoj politici lokalnih kadrova ili je u pitanju još jedan od signala zabrinjavajućeg zaokreta njemačke službene politike, nije poznato.

Ono što je kristalno jasno jeste činjenica da ovakva uređivačka politika DW nanosi veliku štetu interesima Njemačke u Bosni i Hercegovini.

U tom smislu, možda bi se Deutsche Welle trebao ugledati na turski servis Anadolu Agency, koji u svom dugogodišnjem radu nikada sebi nije dopustio da uvrijedi bilo koji segment društva, a kamoli neku od nacija ili vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini.

PROČITAJTE I...

: Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata

Časopis je zamišljen da se pojavljuje u četiri sveske i četiri broja u toku godine kako bi mogao da prati sva aktuelna dešavanja. I zaista je u prvih deset godina svog izlaženja zadovoljio primarnu namjenu, da informira raznoliku publiku o svim važnim segmentima koji su važni za Bošnjake. U ovih prvih deset godina smo donosili ozbiljne naučno-istraživačke radove, književne uratke bošnjačkih klasika, kanonskih pisaca, preko recentne književnosti i mladih pisaca, potom tekstova iz oblasti historije, historije književnosti”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!