Humanitarni rad kao biznis

Neki ljudi u početku ne budu varalice, već im se pomoć koju dobiju “osladi” i jednom kada prestane potreba za pomaganjem, odnosno kada su dobili sredstava više nego što im je potrebno, oni i dalje nastavljaju da traže izmišljajući, sve u cilju da dobiju još više. Naravno, veliki je broj pozitivnih primjera, ali isto tako ima onih koji, umjesto da dobijena sredstva usmjere u liječenje člana porodice, ta sredstva usmjere na kupovinu auta, renoviranje kuće i slično

Humanitarne akcije u Bosni i Hercegovini nisu rijetkost, a najčešće je riječ o prikupljanju novčanih sredstava za liječenje u inostranstvu ili sredstava za lijekove, kao i akcije za “krov nad glavom” ili “kriškom hljeba”. Kroz niz humanitarnih akcija do sada smo se mogli uvjeriti da je naš narod itekako spreman pomoći, ali postoje i oni koji tu dobrotu pokušavaju iskoristiti.

PREVARANTI POSEBNO TARGETIRAJU VJERNIČKU POPULACIJU

Po pitanju ovog problema, u više navrata oglašavale su se i humanitarne organizacije upozoravajući javnost i institucije, a Udruženje “Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH” prije nekoliko mjeseci izdalo je priopćenje u kojem se upozoravaju građani na zloupotrebu humanitarnih akcija, odnosno prodaju čestitki, bojanki i slično zbog prikupljanja novca za djecu oboljelu od raka. “Nažalost, te osobe samo koriste ime našeg Udruženja, ali i djecu oboljelu od raka. Molimo, ne nasjedajte na to, jer su to organizirale prevarantske firme ili pojedinci. Građani Bosne i Hercegovine su nas podržali bezbroj puta do sada. Ne želimo da neko zloupotrebljava naše ime i ime djece koja se liječe od najtežih oboljenja”, pisalo je u saopćenju.

Prije tri godine u Hrvatskoj je priveden Toni Eterović, vlasnik i urednik jednog portala, kojem se na teret stavljalo da je organizirao lažnu humanitarnu akciju za navodno teško oboljelo dijete, a isti je već prije bio osuđivan zbog uzimanja novca iz akcije “Mladi protiv droge” u Hrvatskoj. Danas za razne humanitarne akcije najviše čitamo upravo preko portala, društvenih mreža, ali možemo čitati i o prevarantima, pojedincima koji iskorištavaju bolest nemoćnog djeteta, te bez znanja njegove porodice organiziraju prikupljanje pomoći koja na kraju ne završi tamo gdje bi trebalo. Bilježimo i slučajeve da se javljaju osobe s lažnom dokumentacijom koje se predstavljaju kao bolesne i tako traže pomoć. Oni često znaju i pokucati na naša vrata s mnoštvom papira i tražiti novčana sredstva. U valu tih akcija bitno je prepoznati one kojima je zaista potrebna pomoć kako bi ona otišla u prave ruke.

Osnivač Udruženja “Pomozi.ba” Elvir Karalić kaže da se svako ko je bio uključen u veći broj akcija, bilo da se radi o pojedincu ili humanitarnoj organizaciji, morao susresti s ljudima koji pokušavaju zloupotrijebiti nečiju dobru volju. Navodi kako je s ekspanzijom interneta iz dana u dan sve veći broj onih koji pokušavaju na lahak način doći do materijalnih sredstava, koji su uglavnom radno sposobni pojedinci, pa čak i cijele porodice koje smišljeno pokušavaju od drugih izvući prvenstveno novac, ali i sve ostale stvari koje naknadno prodaju.

“Konkretno, s obzirom na to da smo spomenuli internet, imamo ljude koji po cijeli dan sjede za računarom i šalju apele pojedincima, humanitarnim organizacijama, ali isto tako i raznim kompanijama i vlasnicima tih kompanija kako bi pribavili materijalnu korist. Česta meta jesu i naši ljudi koji žive van granica BiH, ljudi koji su odvojeni od domovine, a nose je u srcu i gledaju da pomognu kada god mogu. Nažalost, kao takvi, budu na udaru raznih varalica koje im se svakodnevno obraćaju za pomoć”, objašnjava Karalić.

Ističe da se posebno targetira vjernička populacija jer su prevaranti svjesni da je vjera ta koja nalaže da se međusobno pomažemo. Kada je u pitanju provjera, Karalić naglašava da oni u organizaciji svaki slučaj posebno provjeravaju, a sve započinje jednostavnim ukucavanjem imena osobe u Google, gdje se znalo desiti da se naiđe na apele od iste osobe i po nekoliko godina unazad, što upućuje na nekoga kome je traženje ustvari postalo način života. “Naravno, ima izuzetaka i kod tih stvari, posebno kada su u pitanju slučajevi bolesti gdje su ljudima konstantno potrebne određene terapije i slično. Provjera se vrši i kod organizacija koje djeluju na konkretnom području, a s obzirom na to da imamo saradnike širom BiH, to nam nije problem. Često smo baš od nekih organizacija dobijali stvarne informacije vezane za neki slučaj, što nam je pomoglo da se ne uvučemo u lažni apel. Na kraju, veoma je bitna i provjera kod komšija, a uzimajući u obzir da apeli često dolaze iz manjih mjesta, komšiluk je veoma bitan i može pomoći da ne dođe do zloupotrebe”, kaže Karalić.

Po pitanju učešća građana u akcijama, Elvir ističe da se često prave greške jer se momentalno reagira, bez provjere vjerodostojnosti konkretnog apela, te savjetuje da se sačeka da prođe barem 24 sata jer se za taj period može dosta toga saznati ako nešto nije u redu s određenim apelom.

VAŽNA JE UVEZANOST UDRUŽENJA NA TERENU I MEĐUSOBNA SARADNJA

Iz Udruženja “Solidarnost” kažu da je, nažalost, humanitarni rad postao biznis za mnoge i mjesto zloupotreba, te da u takvoj situaciji udruženja moraju voditi dobro računa koji slučaj uzimaju, odnosno pomažu, jer mnogi građani, vjerujući udruženjima, doniraju sredstva. “Apela je jako mnogo, pogotovo kada je liječenje u pitanju. Mislim da tu ima mnogo zloupotrebe. Možda bi čak ovakve slučajeve trebalo voditi neko određeno udruženje koje će biti nosilac akcije i koje će preuzeti obavezu utroška sredstava i saradnje s nadležnom institucijom koja će rješavati dati slučaj. Samo uz njegovu dozvolu da se priključuje akciji, a ne da svako ulazi u aktivnosti bez ikakve kontrole na terenu”, kaže Zemira Gorinjac, predsjednica Udruženja “Solidarnost”.

Također naglašava da se u takvim aktivnostima mora jasno znati šta s donacijama u slučaju smrti onoga za koga se pomoć prikupljala, šta s viškom novca ukoliko ga bude. “Dakle, ima elemenata koji nisu definirani i stihijski se odrađuju. Udruženja trebaju konsultirati nadležne medicinske službe i druge institucije radi provjere navoda i da li je slučaj već bio i predmet nekog od udruženja ili institucija. Važna je uvezanost udruženja na terenu i međusobna saradnja. Ukoliko ona ne postoji, dešava se da jedan slučaj pomaže više udruženja ili grupa građana”, pojašnjava Gorinjac, dodajući da je najsigurniji način učešća u nekoj akciji taj da se građani uvjere na koji će način donacija doći do onoga kome je namijenjena, ko je nosilac akcije, koliko je on pouzdan, da li je ta akcija opravdana, kao i ima li druga opcija i način da se slučaj riješi.

Udruženje “Solidarnost” djeluje već sedam godina i do sada kažu da nisu imali zloupotrebe njihovih namjera. Strogo vode računa s kim sarađuju i koji slučaj podržavaju. “Jedini slučaj koji se desio, ali ne iz namjere zloupotrebe već više iz neznanja, jeste slučaj mladića koji je, držeći naš plakat i predstavljajući se da je naš volonter, prikupljao novac u centru grada želeći što više pomoći. Prijavili smo policiji i odrađena je dalja procedura, te se sve dobro završilo”, kaže Gorinjac. Njihov je akcent djelovanja na ratom zahvaćenim područjima, kao što su Palestina, Sirija, Afrika, Jemen i Mijanmar. Realizator utroška i podjele donacija na tim područjima jeste Turska humanitarna organizacija IHH. Kada su u pitanju projekti u Bosni i Hercegovini, akcent stavljaju na porodice s više djece, djecu, stare i nemoćne, kao i samohrane majke. “Strogo vodimo računa da apel i poziv provjerimo u užoj okolini i zajednici. Danas u svakom gradu postoji i po nekoliko udruženja koja najbolje poznaju u svom okruženju sugrađane i mogu lahko provjeriti istinitost navoda. Tu su Centar za socijalni rad, Merhamet, Crveni križ, škole i ostali, a također odlazak na lice mjesta i upoznavanje sa stanjem jeste jedan od načina provjere”, govori Gorinjac.

Enver Eminović, predstavnik Udruženja “Hasene”, ističe kako se danas na svakom koraku susrećemo s licima različite starosne dobi kojima ne smeta da pruže ruku i traže na sve moguće načine novac, ali da upravo te osobe treba izbjegavati jer su to organizirane skupine odmalena naviknute na nerad i isturene od strane “lezihljebovića” koji svjesno koriste naše emocije i bogate se, a pritom stvaraju ružnu i ogavnu sliku našeg društva i naše kulture. “Mi kao organizacija dozvoljavamo da u toku podjele među nama ima i onih donatora koji žele biti s nama na terenu te da tako daju svoja mišljenja i sugestije i doprinose transparentnosti u našem radu. Pored navedenog, mi imamo bazu podataka koja sadrži ime, prezime, adresu svakoga ko zaprimi neku donaciju od nas i u tom pogledu možemo i sami u bilo koje vrijeme da se uvjerimo u ispravnost ili neispravnost našeg postupka. Ako jednom posumnjamo u naše partnere, prekidamo saradnju i tražimo alternativu, i ovo se može uzeti kao osnovni princip našeg djelovanja”, objašnjava Eminović.

S obzirom na rat koji se desio u Bosni i Hercegovini, aktivisti “Hasene” fokusirani su na ruralna i gradska područja širom BiH, a posebno na povratnike u manjem entitetu, te smatraju da su u 95% slučajeva pomogli na pravom mjestu. Odabir onih koje smatraju da imaju veliku potrebu, dakle onih koji su socijalni slučajevi, rade preko ljudi i partnera koji su u mjestu u kojem žive poznati kao pošteni, dosljedni i principijelni ljudi, a često se to radi i s predstavnicima neke lokalne humanitarne organizacije, džematskim imamom, legitimnim predstavnikom lokalne zajednice i općenito uglednim građaninom. “Masovne podjele vršimo i preko različitih udruženja čiji su članovi direktni ili indirektni oštećenici ratnim dejstvima ili su s urođenim invalidnostima. Podjelu uvijek vršimo s posmatračima angažiranim od strane naše organizacije koji su u isto vrijeme, osim prema vani, i mehanizam unutrašnje samokontrole, a koji nisu nikad iste osobe u različitim podjelama”, kaže Eminović, ističući i da na terenu obilaze 20 do 30% korisnika ukupne podjele, te na taj način i sami dobiju konkretnu sliku o samom korisniku. Mišljenja su da je ipak moguća i zloupotreba njihovih namjera, ali kroz rad pokušavaju uočiti nedostatke i smanjiti ove mogućnosti na podnošljivu razinu. Građanima savjetuju ukoliko su u mogućnosti da provjere sami, a ukoliko ne, onda da se obrate ozbiljnim humanitarnim organizacijama i traže povratne informacije od istih, naravno popraćene dokumentacijom. “Najbitnije je da naša pomoć završi u pravim rukama i u tom pogledu uvijek insistiramo i apeliramo na svakog pojedinca ili grupu da nam u tom pravcu pomognu”, naglašava Eminović.

U razgovoru s nosiocima nekih neformalnih humanitarnih akcija postoji mišljenje da generalno neki ljudi u početku ne budu varalice, već im se pomoć koju dobiju “osladi” i jednom kada prestane potreba za pomaganjem, odnosno kada su dobili sredstava više nego što im je potrebno, oni i dalje nastavljaju da traže izmišljajući, sve u cilju da dobiju još više. Nažalost, tu se ne može preventivno djelovati jer nikada se ne može znati kako će neko reagirati jednom kada pomoć pođe pristizati sa svih strana. Naravno, veliki je broj pozitivnih primjera, ali isto tako ima onih koji, umjesto da dobijena sredstva usmjere u liječenje člana porodice, sredstva usmjere na kupovinu auta, renoviranje kuće i slično.

Iako je tužna strana priče to da uopće postoje oni koji pokušavaju zloupotrijebiti humanost i spremnost ljudi da pomognu, najbitnije je uočiti istinite apele i udružiti snage za pomoć. Jedan od tih apela jeste i akcija koja traje za liječenje male Dalal, kojoj je dijagnosticiran najteži oblik leukemije, za šta je potrebno liječenje van Bosne i Hercegovine. Ovoj akciji svoj doprinos dali su i Edin Džeko, Damir Džumhur, Džanan Musa i mnogi drugi.

 

PROČITAJTE I...

Bošnjaci su narod koji će i ovoga puta insistirati na pravdi, istinoljubivosti. To ne može ugoroziti tekovine ZAVNOBiH-a, može ih samo učvrstiti. Ali može dovesti u pitanje književnost koja kaže da je „Bosna zemlja mržnje, da je sve što je lijepo i progresivno ovdje stiglo nekim slučajem, da su ga donijeli tuđini jer naši ljudi nisu sposobni za takvo što“. Jer zločini su tek posljednji u nizu koraka koji vode do stratišta. Prvi korak potiče gotovo uvijek iz odnosa koji zajednica ima prema drugom i drugačijem.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!