Halal-proizvodi: “Bogu vjerujemo, a svi ostali moraju dokazati”

Želatin može biti svinjskog, goveđeg, ribljeg i biljnog porijekla. Ako je na deklaraciji napisano da proizvod sadrži želatin bez dodatnog pojašnjenja, ili ako je stavljena oznaka E 441, a nije navedeno njegovo porijeklo, onda je najvjerovatnije riječ o proizvodu u kojem ima svinjetine

 

U aprilu 2018. godine proizvođač poznate čokolade “Toblerone”, američka kompanija “Mondelez”, objavio je da će se čokolada od sada proizvoditi prema halal-pravilima. Glasnogovornica kompanije rekla je za švicarski medij Blick da originalni recept čokolade neće mijenjati, ali da će sastojci i proizvodnja biti prilagođeni islamskim zakonima. Prema njenim riječima, kompanija se na ovaj korak odlučila zbog izvoza koji doseže 97 posto od njihove proizvodnje.

Dok se s jedne strane muslimani mogu radovati tako što mogu slobodno uživati u ovoj ukusnoj čokoladi, postavlja se pitanje znači li to da je do sada čokolada “Toblerone” bila haram? I koliko uopće vodimo računa o tome šta jedemo?

Posljednjih godina keks “Oreo” postao je jednom od glavnih poslastica u našim domovima. Ne samo da je to danas omiljeni keks mnogih već je i jedan od glavnih sastojaka brojnih ukusnih torti i kolača. Tako imamo tortu bez pečenja od keksića “Oreo”, “Oreo Brownies”, “Oreo Cheesecake”, kuglice “Oreo”, muffine “Oreo” i mnoge druge recepte.

Na žalost ljubitelja slatkiša, onih kojima je važno da to što jedu bude halal, keks “Oreo” ne svrstava se među takve proizvode. Naime, odgovarajući na pitanje postavljeno na službenoj stranici kompanije koja proizvodi ove kekse, predstavnici “Orea” objavili su da “Oreo” nije halal‑proizvod. Da li to znači da samo nije certificiran kao halal ili da sadrži nešto što nije među halal-sastojcima, ostalo je da nagađamo.

Svjetski gigant gumenih bombona “Haribo” prije više od deset godina započeo je proizvodnju u Turskoj upravo zbog muslimanskog tržišta. Tako se u bombonima “Haribo” proizvedenim u Turskoj koristi goveđi želatin, a u drugima zemljama svinjski. Treba naglasiti da je “Haribo”, pokrećući svoju halal-proizvodnju u Turskoj, povećao prodaju svojih proizvoda.

Valdet Peštalić iz Agencije za certificiranje halal-kvalitete u Bosni i Hercegovini za Stav kaže da svakodnevno imaju upite o halal-statusu proizvoda, a najčešća su to pitanja u vezi s mesom, mesnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, sladoledima, kao i pekarskim proizvodima. Ističe da je posljednjih godina povećan i interes konzumenata za halal-status pojedinih turističko‑ugostiteljskih objekata.

Za proizvode za koje se može reći da nisu halal Peštalić pojašnjava da su to oni proizvodi koji u svom sastavu imaju sastojke haram-porijekla, a to su: svinje i psi, životinje koje nisu zaklane u ime Allaha, životinje koje nisu zaklane u skladu s islamskim pravilima, životinje koje su uginule, životinje s dugim istaknutim zubima i kljovama koje koriste za ubijanje plijena ili za samoodbranu, kao što su medvjedi, slonovi, majmuni, vukovi, lavovi, tigrovi, panteri, mačke, lisice, vjeverice i drugi. Također, ptice grabljivice s oštrim kandžama, štetočine i otrovne životinje, životinje koje se smatraju odbojnim kao gušteri, puževi i slično, te one koje je prema islamskim pravilima zabranjeno ubijati, kao što su pčele, djetlići i mravi. Zatim, tu su i magarci i mule, kao i bilo koji sastojak porijeklom od životinja koje nisu halal, te halal-životinje koje se hrane nehalal-hranom, vodozemci, GMO, te krv i druge tvari ljudskog i životinjskog porijekla.

“Halal-proizvodi moraju biti dozvoljenog porijekla (od dozvoljenih sirovina animalnog, biljnog i mineralnog porijekla i iz mikroorganizma) i kvaliteta (higijenski i zdravstveno ispravni i korisni za onoga ko ih konzumira). Halal-proizvode mogu konzumirati svi, bez obzira na religijsku, etničku ili drugu pripadnost jer sve što je halal dozvoljeno je svima. Kako bismo konzumentima halal-proizvoda omogućili uvijek dostupnu i pouzdanu informaciju o halal certificiranim proizvodima i uslugama, razvili smo aplikaciju za mobilne telefone pod nazivom ‘Halal bazar’. Aplikacija je besplatna i može se preuzeti za sve vrste pametnih telefona. Sadrži informacije o halal certificiranim kompanijama, proizvodima, restoranima i hotelima. Pretraživanje je moguće i skeniranjem bar koda proizvoda ili unošenjem naziva proizvoda u pretraživač”, objašnjava Peštalić, dodajući da su time olakšali krajnjim konzumentima pronalaženje i kupovinu halal‑proizvoda.

U vezi sa želatinom koji se često nalazi u različitima proizvodima, Peštalić ističe da on može biti svinjskog, goveđeg, ribljeg i biljnog porijekla. Ako je na deklaraciji napisano da proizvod sadrži želatin bez dodatnog pojašnjenja, ili ako je stavljena oznaka E 441, a nije navedeno njegovo porijeklo, onda je najvjerovatnije riječ o proizvodu u kojem ima svinjetine.

“U standardizaciji postoji jasno pravilo – Bogu vjerujemo, a svi ostali moraju dokazati. Halal certificirani proizvodi označeni su zaštitnim znakom za halal-kvalitetu. Svako certifikacijsko tijelo ima svoj znak za halal-proizvode. Zaštitni znak za halal-kvalitetu koji koriste firme certificirane od naše Agencije registriran je i zaštićen na globalnom, odnosno svjetskom nivou”, kaže Peštalić. Na web-stranici ove agencije kao aditivi, odnosno E brojevi, koji su haram navedeni su E 120 (crvena boja koja se dobija iz insekata), E 441 (želatin, ako je svinjskog porijekla), te E 542 (jestivi fosfat koji se dobiva iz kostiju, ako su svinjske).

Prije desetak godina u javnost se pojavila vijest da bombone “Ki-Ki” sadrže svinjski želatin, nakon čega se oglasio i proizvođač, firma “Kraš”, iz koje su saopćili da karamele bronhi i “Ki-Ki” s okusom mlijeka i lješnjaka ne sadrže nikakav želatin, dok ostale karamele i bombone “Ki-Ki” sadrže svinjski želatin. Osim toga, i proizvođač “Swisslion Takovo” prije tri godine priznao je da u čokoladnim bananicama koriste svinjski želatin. Također, 2015. godine utvrđen je propust kompanije “Nestle”, u kojoj su na “Maggie” goveđu supu, koja sadrži svinjsku mast, naknadno zalijepili etikete koja nije prikazivala taj sastojak. Nakon što je sve dospjelo u javnost, “Nestle” je povukao proizvod i izvinio se kupcima.

Nedavno je jedan korisnik na društvenim mrežama objavio odgovor firme “Casali”, koja proizvodi poznate čokoladne bananice, o sastojcima. Naime, Tahir Taslaman kaže da je prvo zbog svoje kćerke, ali i zbog činjenice da je riječ o renomiranom proizvođaču čije proizvode konzumira znatan broj vjernika, odlučio kontaktirati proizvođača bananica. “Za naše čokoladne bananice koristimo svinjski želatin. Svjesni smo sve veće važnosti vegetarijanske ishrane kod mnogih ljudi. Naše razvojno odjeljenje također redovno radi na raznim projektima na ovu temu”, glasio je odgovor tima “Casali”.

Očito je i proizvođač keksa “Oreo” imao česta pitanja o halal-statusu, pa su baš to pitanje postavili i na svoju web-stranicu. Ali šta je s onim proizvodima za koje ne pitamo o njihovim sastojcima, već “mahinalno” uzimamo s polica u marketima jer su to svjetski poznati brendovi? Da li je potreban ipak neki skandal kao sa supama “Maggie” koji će dospjeti u medije i tek tada biti znan korisnicima?

Na kraju, da li su krivi proizvođači koji ne daju dovoljno informacija na svojim deklaracijama ili i korisnici koji se nedovoljno zanimaju za sastojke onoga što jedu?

PROČITAJTE I...

“Općinski sud u Lukavcu je iz svojih razloga ukinuo mjere u potpunosti i ostavljena je mogućnost slobodnog kretanja osumnjičenog Debashish Gangulyja, što je opravdano njegovim novim četverogodišnjim menadžerskim ugovorom. Svjedoci smo da to nije bila nikakva zapreka da on napusti državu, jer je, prema informacijama koje smo dobili, on preko noći dao ostavku Nadzornom odboru”, tvrdi tužilac Vedran Alidžanović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!