FIRUZ-BEGOV HAMAM – nevidljivo historijsko blago u srcu Baščaršije

Ako smo turisti u nekoj stranoj zemlji zadivljuju nas i privlače historijske znamenitosti, dok one vlastite zapostavljamo ili uopće nismo upoznati s njihovim postojanjem. Pored jedne takve, koja u sebi nosi veliki turistički potencijal, prolazimo gotovo svaki dan. Firuz-begov hamam nalazi se usred Sarajeva i predstavlja bogatstvo koje je promaklo našoj pažnji

 

Hamdija Kreševljaković u svojoj knjizi Banje u Bosni i Hercegovini pojašnjava kako su „naši hamami isključivo djela onih dobrotvora koji su za spas duše svoje podizali zadužbine u vjerske, prosvjetne i humanitarne svrhe, kako se to vidi iz njihovih zakladnica“.

Riječ hamam, kod nas poznatiji kao tursko kupatilo, jeste arapskog porijekla (hammam) i označava strukturu prostorija koje su grijane na poseban način. Hamami su koristili toplu i hladnu vodu, a kupači su u njima uživali tokom pet vijekova vladavine Osmanskog Carstva na našim prostorima. Danas predstavljaju dio bogatog kulturnog naslijeđa iz tog perioda.

Postojali su jednostruki i dvostruki (čiftehamami), od kojih su prvi građeni samo za muškarce ili samo za žene, dok su drugi bili za oba spola. Prostorije za muškarce i žene unutar zgrade bile su podijeljenje odvojenim ulazima. Hamami su najčešće građeni od kamena i sedre, a kao malter se koristio kreč izmiješan s kečetom.

Hamami, kao vakufski objekti, svake su se godine izdavali pod kiriju, što je vršio mutevellija dotičnog vakufa, a onaj ko zakupi hamam nazivao se hamamdžija. U Sarajevu krajem 16. stoljeća postojalo je sedam hamama: Isa-begov hamam ili Carev hamam, Gazi Bali-begov hamam, Mehmed-pašin hamam, Firuz-begov hamam, Ajas-begov hamam, Gazi Husrev-begov hamam i Rustem-pašin hamam.

 

Hamam bosanskog sandžak-bega

Prema pisanim podacima Firuz-begov hamam izgrađen je između 1505. i 1512. godine, također se u dokumentima spominje i kao Feriz-begov, Firus-begov hamam i Firduz-begov, a smješten je zapadnim dijelom na ulicu Prote Bakovića te jugozapadnim dijelom na ulicu Ćulhan. Sjeverno se nalazi ulica Mula Mustafe Bašeskije, dok je južno ulica Sarači. Njegov osnivač Firuz-beg bio je bosanski sandžak-beg, a hamam je uvakufio za potrebe svoje medrese koja je izgorila u požaru 1697. godine.

O Feriz-begovom hamamu postoji jako malo podataka, a najviše se može naći u istraživanjima Hamdije Kreševljakovića, koji bilježi da se Feriz-beg 1509. godine molbom obratio Vijeću umoljenih u Dubrovniku da mu pošalju adekvatne majstore za gradnju hamama, što ukazuje na to da nije bilo domaćih majstora za gradnju ove vrste. Firuz-begov hamam spominje se u Čekrekčinoj zakladnici od 1526. godine, a u jednom sačuvanom dokumentu zabilježen je iznos kirije koji je plaćen Firuz-begovom vakufu za iznajmljivanje hamama. Zakup je plaćen 6.600 akči, što je bilo znatno više od kirija za ostale hamame koji su bili u upotrebi u tom periodu. Razlog visine kirije nije ležao u veličini ili posebnoj opremljenošću već u izvanrednoj lokaciji hamama koji se nalazio u samom središtu Čaršije.

Ovaj je hamam bio takozvani čiftehamam, gdje su prostorije za muškarce i žene bile odvojene. Voda, bez koje hamam ne bi mogao biti funkcionalan, dovedena je s vrela iz sela u Mrkovićima i vrela na Sedreniku. Iako se hamami većinom vežu za islamsku arhitekturu, Firuz-begov hamam posjedovao je i bazen zvani mikva, koji je služio za tevillu, odnosno ritualno kupanje Jevreja, gdje nisu mogli ući pripadnici drugih vjera.

Godine 1810. propala su kubeta hamama, pa je ostao zatvoren punih četrdeset godina, dok mutevellija ovog vakufa hamam nije prodao tada vrlo utjecajnom Fadil-paši Šerifoviću. Društvo arheologa 1894. u izdanju Elaborat arheoloških istraživanja – Firduz-begov hamam spominje kako je hamam pred sami početak Prvog svjetskog rata gotovo u potpunosti srušen. Na istočnom dijelu hamama, kasnih osamdesetih godina XX stoljeća, otvara se ljetna bašta, koja se koristi sve do 2007. godine, kada Fabrika Duhana Sarajeva postaje jedini vlasnik cijelog prostora na kojem se nalazio hamam.

 

Istraživanje hamama najznačajniji događaj za kulturnu baštinu BiH u 2010. godini

Za arheološko istraživanje područja angažiran je Stručni arheološki tim Društva arheologa 1894., a dio radova planiran je u svrhu naučnog dokumentiranja historijata i arhitekture Firuz-begovog hamama te zaštite i prezentiranja novih spoznaja o objektu ili eventualnim objektima, njihovoj namjeni i vremenu gradnje. Tok i način istraživanja obrazložen je u Elaboratu arheoloških istraživanja Firduz-begovog hamama.

Nacionalni komitet ICOMOS u Bosni i Hercegovini održao je okrugli sto na temu Firduz-begov hamam – Revitalizacija arheološkog lokaliteta, gdje su stručnjaci dali svoje mišljenje. Predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS u Bosni i Hercegovini prof. dr. sc. Vjekoslava Sanković-Simčić ukazuje na to da je istraživanje Firuz-begovog hamama bio najznačajniji događaj za kulturnu baštinu BiH, a pogotovo za Sarajevo u 2010. godini te da pronađeni ostaci svjedoče o konceptu, načinu i tehnici građenja takve vrste objekata u osmanskom periodu.

Andrijana Pravidur iz Društva arheologa 1894. navodi kako su zabilježeni primjeri glazirane i neglazirane keramike, veći broj karakterističnih keramičkih lulica crveno-smeđe boje te i najčešći oblik dekoracije, a to je oslikavanje crvenim pigmentom u vidu geometrijskih i floralnih motiva. Osim toga, u svom stručnom osvrtu bilježi da su pronađeni novčići austro-ugarske, poljske, mletačke i dubrovačke provenijencije, koji su većinom od srebra, a pojedini i od zlata. Također, prema fotografijama objavljenim u Elaboratu moguće je primijetiti i mnoštvo drugih dragocjenih stvari koje su pronađene tokom istraživanja lokaliteta, kao što su porculanske i zemljane posude, lulice, nargile, ćeramida, razni nakit kao i kožni predmeti te kade za kupanje koje su specifične za hamame.

Firuz-begov hamam vodi se danas kao nacionalni spomenik i zaštićen je od Komisije za nacionalne spomenike. Vlasnik ovoga nacionalnog spomenika Fabrika Duhana Sarajevo planirala je hamam pretvoriti u muzej i umjetničku galeriju, gdje će biti izložene umjetničke slike koje je Fabrika Duhana Sarajevo sačuvala tokom 130 godina svog postojanja.

 

Konzervacija hamama može značajno utjecati na poboljšanje turističke ponude u Sarajevu

Velid Varatanović, mladi magistar arhitekture iz Sarajeva, za svoj magistarski rad Modul: Intervencije u ambijentalnim cjelinama – metode zaštite graditeljskog naslijeđa izabrao je upravo Firuz-begov hamam. Varatanović je rođen 1987. godine i kaže da je zaljubljen u ljepote Baščaršije, a nakon arheoloških istraživanja imao je priliku posjetiti lokaciju Firuz-begovog hamama kada je odlučio da mu on bude tema za istraživanje. U svom radu napominje kako je Firuz-beg na carskom dvoru u vrijeme vladavine Bajazida II obnašao razne počasti, a bosanskim namjesnikom imenovan je 1505. godine, te da je održavao srdačne odnose s Dubrovnikom. Također, navodi kako su Jevreji plaćali dodatnih 10 groša radi obavljanja teville, odnosno ritualnog vjerskog kupanja Jevreja.

Činjenice da se hamam nalazi u srcu Baščaršije i da se jako malo znalo o njemu bile su presudne za odabir teme. U razgovoru za časopis Stav ovaj mladi arhitekta naglašava kako ga je fasciniralo to što je za potrebe hamama napravljena nova vodovodna mreža od preko 2 km. Ta vrsta potrebe za općim dobrom još uvijek ga navodi na razmišljanja o nekadašnjoj spremnosti ljudi da ulože veliki napor u korist zajednice. Činjenicu da javnost nije upoznata s postojanjem ostataka hamama Varatanović vidi kao indolentnost prema svemu dobrome koje nas okružuje, što ujedno govori o stanju našeg društva te o tome kako ne znamo cijeniti ono što imamo.

U opisu samog hamama Varatanović pojašnjava kako je ovaj hamam imao dva ulaza, jedan za muškarce, drugi za žene, dva šadrvana, dva kapaluka, dva halvata, dva mejdana, prostoriju s mikveom, haznu i jedan zajednički ćulhan, odnosno ložionicu.

U svom zaključku o spomenicima i hamamima Varatanović navodi sljedeće:

„Zbog nebrige o objektu tokom velikog niza godina ostali su samo malobrojni ostaci koji ukazuju na postojanje ovog objekta, pomoću kojih ne možemo doći do tačnih podataka o nekadašnjem izgledu. Stoga najbolja metoda zaštite jeste konzervacija ostataka ovog hamama, te njihovo naglašavanje u prostoru. Također je potrebno i oživjeti prostor na kojem se nalaze ostaci hamama. Kulturno historijski spomenici predstavljaju bitan faktor u kulturi nekog naroda. Ukazivanje na postojanje ovog hamama, naglašavajući njegovu strukturu i uvođenjem ljudi u prostor hamama i oko hamama može značajno utjecati na poboljšanje turističke ponude u Sarajevu.“

Za svoj rad Varatanović naglašava da je sinteza istraživačkog rada i metoda zaštite graditeljskog naslijeđa te da se zbog nedostataka izvornih crteža nije moglo pristupiti rekonstrukciji.

S nama je podijelio i svoje ideje za koje kaže da izvorno stanje predstavlja 3D vizualizaciju vanjskog izgleda hamama, koja je urađena na osnovu detaljne analize i referentnih primjera, u cilju definiranja hamama, njegove važnosti i veličine u samom jezgru Baščaršije. U svom projektu, kako bi informirao prolaznike o samim arheološkim iskopinama, postavio je reverzibilnu mostovsku konstrukciju, koja ima ulogu otvoriti nove hodne linije i rasteretiti već prenatrpani trg oko sebilja. Također, pojavljuje se i multifunkcionalni prostor/trg pored hamama na kojem je predviđeno instaliranje digitalnih info-pultova.

„Prema Venecijanskoj povelji, u kojoj se prvi put spominje stav o konzervaciji i restauraciji, posebno se izdvaja mišljenje o arheološkom nalazištu za koje se kaže da dok god to tretiramo kao istraživački prostor nemamo pravo koristiti ništa osim konzervacije“, pojašnjava Varatanović i dodaje da je upravo to bila jedna od ideja vodilja.

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Nisam siguran da uljepšavamo bajramske dane ako ih krnjimo ili, gluho bilo, ugrožavamo njihovu tihu i toplu privatnost. U kosmosu komšiluka, rodbine i najdražih prijatelja, u njemu je mjesto gdje se otvaraju duše i srca, tu je mjesto radovanju, ljubavi i praštanju. Na stadionima, po ulicama i kafanama ljudi ne pokazuju ljepšu stranu svog lica. Tu se čovjek ne susreće ni s Bogom ni sa sobom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!