FETÖ teroristi više nisu toliko sigurni na Balkanu

Kao u svim zemljama, osim Turske, u kojoj je FETÖ organizacija kroz svoj obrazovni sistem uglavnom regrutirala pripadnike iz siromašnih slojeva, i na Kosovu je strategija svojevrsna prečica – djeca kosovske elite školuju se (i regrutiraju) kroz sistem koji je zaokružen, od obdaništa do doktorskih studija

Ono što se 29. marta 2018. godine dogodilo u Prištini žargonom turske obavještajne službe (MIT) naziva se “pakovanjem” (“paketleme”). Turska obavještajna služba, u saradnji s kosovskom obavještajnom službom, uhapsila je i deportirala u Tursku šest turskih državljana optuženih da su (visokorangirani) operativci terorističke organizacije fetülahdžija (FETÖ). Kada je riječ o borbi protiv FETÖ, to nije ni prvo, a vjerovatno ni posljednje “pakovanje”. Slične akcije do sada su izvedene u Pakistanu, Maleziji, Indoneziji i Iraku. Međutim, ni u jednoj od spomenutih zemalja “pakovanja” nisu rezultirala unutrašnjom političkom niti diplomatskom krizom. No, o tom potom.

KONSOLIDIRANI REDOVI TURSKE OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE

Poruka ove akcije MIT-a višeslojna je i upućena na više adresa. Kao prvo, to je znak konsolidacije obavještajne službe Republike Turske, koja je bila godinama “probušena” FETÖ pripadnika – do mjere da nije bila u stanju izvesti tajnu operaciju, odnosno da operacija zaista ostane tajna. MIT je “curio” na sve strane, a to je najočevidnije pokazano slučajem kada su zaustavljeni i pretraženi MIT-ovi kamioni s pomoći sirijskim pobunjenicima i pred kamerama gülenističkih medija hapšeni MIT-ovi agenti u februaru 2014. godine, a sve u režiji FETÖ pripadnika infiltriranih u pravosudne i žandarmerijske strukture.

Drugo, FETÖ bjeguncima poslije akcije u Prištini moralo bi biti jasno da je sigurnost koju uživaju u balkanskim (i šire) zemljama vrlo krhka i relativna. Konačno, to je i poruka političkim elitama zemalja koje se zaštitnički odnose prema FETÖ operativcima i strukturama, svejedno da li je taj zaštitnički odnos pasivan ili aktivan.

Da FETÖ ima razgranate aktivnosti po cijelom Balkanu, nije tajna, kao ni to da je Albanija centar ili najsnažnije uporište. Prisutni u Albaniji od početka devedesetih prošlog stoljeća, gülenisti su se proširili “kroz kapilare mnogih sektora kao što su: politika, ekonomija, obrazovanje, kultura, mediji, religija, pravosuđe, vojska, zdravstvo i socijalne službe Albanije”, piše albanski novinar Armir Shkurti. Interesantno je da on i lider Albanske domovinske partije (Partia Shqiptare Atdheu) Kreshnik Osmani upoređuju, da ne kažem izjednačavaju, modus operandi Fethullaha Gülena i Georga Sorosa, zaključujući da su prijetnje “nacionalnoj sigurnosti i nacionalnoj volji” zemljama u kojima operiraju u suštini jednake.*

U svakom slučaju logično je da su se aktivnosti gülenista poslije 1999. godine prelile i na Kosovo. Obrazovne institucije “Gülistan” i Fondacija za obrazovanje i kulturu “Atmosfera” jesu dva osnovna “kišobrana” pod kojima FETÖ operira na Kosovu. “Slučajno”, na čelu “Gülistana” bio je Mustafa Erdem, jedan od šesterice deportiranih, za koga se osnovano sumnja (da ne kažem zna) da je FETÖ “imam” za Prištinu i obrazovanje na Kosovu. Kao u svim zemljama, osim Turske, u kojoj je FETÖ organizacija kroz svoj obrazovni sistem uglavnom regrutirala pripadnike iz siromašnih slojeva, i na Kosovu je strategija svojevrsna prečica – djeca kosovske elite školuju se (i regrutiraju) kroz sistem koji je zaokružen, od obdaništa do doktorskih studija.

Čak i da nije bilo pokušaja puča u Turskoj 15. jula 2016. godine, s obzirom na činjenicu da je gülenistička (globalna) struktura zvanično proglašena terorističkom organizacijom turske države, prije ili kasnije bilo bi od zemalja u kojima operira zatraženo zatvaranje institucija terorističkog kulta. Pokušaj puča samo je dao impetus. Rukavice su bačene i zapravo je došlo do “Bush 2” momenta, “ili ste s nama ili s teroristima”. To se moralo shvatiti ozbiljno.

Kompartmentalizacija FETÖ nije moguća. Svaki pokušaj odvajanja “bijele” od “crne” strane ove organizacije jeste ili kontrola štete samih gülenista (i/ili kriptogülenista) ili, pak, tlapnja zavedenih / naivnih koji ne znaju ili ne žele znati da teroristički kult ima “crnu” stranu neodvojivu od one koju prikazuje svijetu. Obrazovanje iza koga se FETÖ skriva nije samo važan izvor finansija za taj teroristički kult, nego način regrutacije i formiranja buduće elite koja će preuzeti državu / države. Slow motion tog projekta (ili projekata) jeste onaj obmanjujući element na koji je predsjednik Kosova Hašim Tači, čiji je sin Edremit pohađao gülenističke škole, upozoren vrlo javno na konferenciji za štampu s predsjednikom Republike Turske, tokom njegove posjete Ankari u decembru 2016. godine.

“Taj (gülenistički) mentalitet koji postoji danas u Turskoj može se pojaviti sutra na Kosovu, kroz one koji su obučeni u tim školama. Oni će zauzeti škole, vladine urede, parlament. Da li se tamo turski građani obrazuju? Ima li djece važnih osoba u tim školama? Računajte na to šta će se dogoditi u 10, 20 godina. Prije 40 godina poduzeli su prve korake ovdje i sada su počeli prikupljati rezultate”, upozorio je Recep Tayyip Erdoğan tom prilikom Tačija.

KOSOVO NA VRIJEME UPOZORENO NA OPASNOSTI

Zbog eventualne “rupe” koju bi zatvaranje FETÖ škola izazvalo u zemljama koje to učine, Turska je spremna ponuditi alternativu. Na istom tom sastanku s Tačijem Erdoğan je ponudio finansiranje kosovskog školstva kroz Fondaciju “Maarif” uz uvjet da se FETÖ škole zatvore, dodavši: “Ne želimo da Kosovo plati. Turska je imala moć suočiti se s gülenistima, ali Kosovo to sebi ne može priuštiti.”

Ne može biti nikakve sumnje u tursko prijateljstvo prema Kosovu. To govore nebrojeni potezi, od samog priznavanja (Turska je bila druga po redu) do ulaganja. Obrnuto bi se moglo preispitivati – u kosovskom parlamentu moglo se čuti svašta na račun turskih zahtjeva. Predsjednik Kosova Hašim Tači u decembru 2016. godine nije bio spreman za čvrsta obećanja, ali je na konferenciji za štampu s turskim premijerom Binalijem Yıldırımom rekao: “Svako ko je terorista u Turskoj terorista je na Kosovu.”

Praksa, nažalost, to nije pokazala, a gülenisti su tretirali Kosovo kao sigurnu kuću. Zahtjevi za deportacijom prikazivani su kao turska “diplomatska agresija” i, zapravo, došlo je do jedne, najblaže rečeno, zamjene teza – da se zaštitom FETÖ pripadnika i institucija štite suverenitet i nezavisnost Kosova. Reakcije predsjednika Vlade Kosova Ramuša Haradinaja i njegovog zamjenika samo su nastavak te zamjene teza. Tim se reakcijama Kosovo izdvojilo od drugih zemalja u kojima su akcije “pakovanja” izvođene. Skandali se prave samo kada su takve operacije neuspješne. Kada uspiju, preko njih se džentlmenski pređe. Činjenica da se u središtu vidljive pukotine između predsjednika Tačija i predsjednika Vlade Haradinaja nalaze FETÖ operativci morala bi zabrinuti sve stanovnike Kosova, jer to zapravo na neki način pokazuje da FETÖ već utječe kako na vanjsku, tako i na unutrašnju politiku.

Prisutnost i različiti nivoi FETÖ utjecaja u svim su balkanskim zemljama evidentni. Zašto su one gülenistima privlačne, ne treba previše elaborirati. Najvažniji “princip” FETÖ funkcioniranja “para vrti gdje burgija neće” idealno obavlja posao u zemljama u kojima je korupcija rasprostranjena i po vertikali i po horizontali. Od 15. jula 2016. godine turska vanjska politika u velikoj se mjeri zasniva na odnosu drugih prema borbi protiv tog terorističkog kulta. “Pakovanje”, kao jedan od alata te borbe, jeste vrlo važna poruka.

PROČITAJTE I...

Nenasilni protest pod imenom “Veliki marš povratka” u suštini je gandhijevska inicijativa koja treba (ponovo) skrenuti pažnju svjetske javnosti na patnju Palestinaca opsjednute Gaze. Serija protesta duž granice s Izraelom planirana je da kulminira 15. maja na 70. godišnjicu “Nakbe” (arapski: katastrofa), kako Palestinci zovu cionističko etničko čišćenje iz 1948. godine

Neprincipijelna propagandistička šizofrenija gdje se jednog te istog političara ili stranku napada zbog defetizma i kapitulantstva kada smiruju napetu situaciju, da bi ih se onda napalo kao ratoborne huškače kada glasno poruče da državu ima ko braniti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!