“Fethullah Gülen je sredstvo kojim strane sile žele slomiti Tursku”

“Organizacijom FETÖ dirigira se izvana, na način da se iskorištavaju vjerska osjećanja i solidarnost turskog naroda unutar države kako bi se lakše realizirali njihovi ciljevi. Njihovi su ciljevi bili očigledni i 15. januara, ali postojale su određene sumnje. Međutim, sad je svima postalo jasno da oni žele preuzeti državu, pa čak gurnuti zemlju u građanski rat”

Generalni direktor Turske radio-televizije (TRT) ekskluzivno za Stav govori o okupaciji zgrade TRT-a u noći između 15. i 16. jula ove godine u toku pokušaja vojnog puča kao i o terorističkoj organizaciji FETÖ i trenutnim dešavanjima u Turskoj.

STAV: Na čelu ste turskog državnog javnog RTV servisa koji je vojska okupirala u vrijeme pokušaja vojnog puča. Šta se tačno desilo te noći? Kako je sve počelo i kako ste oslobodili zgradu televizije?

GÖKA: Ono što se dešavalo te noći bilo je veliko iznenađenje, ne samo za nas nego i za cijelu Tursku. U Turskoj, kakva je posljednjih godina, kada se uzme u obzir njen razvoj posljednjih 13 godina, normalno je da nikom nije prolazilo kroz glavu nešto kao vojni udar. Vjerovalo se da ne postoji takva mogućnost i bilo je normalno da ljudi tako nešto ne očekuju. Zbog toga mi ovo nazivamo pokušaj vojnog udara koji je pokušala izvesti grupa terorista unutar Oružanih snaga Republike Turske. Ovo se poslije uočilo jer ni oni sami na početku pokušaja vojnog puča nisu to nazvali vojnim udarom. Kad su ušli u zgradu TRT-a, nisu rekli: “Ovo je puč!” Rekli su da postoji opasnost od napada ISIL-a i da će zato doći da uzmu pod kontrolu i zaštite kritične tačke, da ih odbrane. Iz istog su razloga postavili vojne jedinice na most na Bosforu. “ISIL će nas napasti i ovaj će napad biti iz zraka. Da ne bi bilo žrtava, mi poduzimamo mjere predostrožnosti.” Tako su ušli i u TRT. Međutim, nakon određenog vremena, počele su se nazirati prave namjere pučista. I radnici TRT-a i narod shvatili su šta se dešava. Kada je naš predsjednik obznanio da je u toku pokušaj vojnog udara i kada je pozvao naciju, ljudi su izašli na okupirane trgove da odbrane zgradu televizije, državne institucije i sl., riskirajući vlastite živote. Narod se suprotstavio pučistima i stao uz demokratsku izabranu vlast i predsjednika. Nedopustivo je da grupa terorista unutar vojske, koja je dužna štititi svoj narod i državu, oružjem napadne vlastiti narod i njegove institucije. Ovo se može posmatrati poput neprijateljskog napada neke strane države. Za kratko su vrijeme građani izašli na ulice goloruki i s pripadnicima policijskih snaga išli na tenkove i suprotstavili se pučistima. Na svu sreću, nije dugo potrajalo. U samu su zgradu televizije pučisti ušli u jedanaest sati navečer i pročitali proglas o vojnom udaru. Petnaest minuta nakon proglasa, oglasio se i predsjednik Erdoğan i pozvao narod da izađe na ulice. Borba je trajala približno dva sata, a zgradu televizije oslobodili smo u jutarnjim satima, oko 2 i 30. U tom smo periodu s narodom bili ispred zgrade TRT-a i pokušavali ući u nju. Svi uhvaćeni vojnici odmah su pohapšeni. Uglavnom je bilo riječ o nižerangiranim vojnim licima koji su samo izvršavali naredbe pretpostavljenih. I većina njih nije htjela doći u sukob s narodom. Nakon gubitka motivacije, pučisti nisu imali snage da se dalje odupiru. Naš ponovni ulazak u zgradu državne televizije imao je simbolički značaj jer su svi proglasi o dosadašnjim vojnom udarima saopćavani u TRT-u. Činjenica da smo ponovo vratili zgradu TRT-a dokrajčila ih je. Slobodno se može reći da je ovaj pokušaj vojnog udara spriječen uz pomoć naroda, organa policije i, zahvaljujući motivaciji našeg predsjednika, sve je ponovo vraćeno u naše ruke. Nažalost, puno naših građana izgubilo je živote. Narod je ovaj akt shvatio kao okupaciju države i dugujemo mu veliku zahvalu.

STAV: Rečeno je da je pokušaj vojnog puča izvršila teroristička organizacija FETÖ. Šta je FETÖ i je li moguće da su imali podršku izvana?

GÖKA: I prije ovog pokušaja, u mnogim prethodnim događajima postalo je jasno da ovom organizacijom upravlja “veći razum” ili vanjski faktori. U normalnim uvjetima, ovo je jedna teroristička organizacija. Uspjeli su se maskirati pod plaštom vjere, tako da su i naši građani bili zbunjeni kad se govorilo da su teroristička organizacija. Tokom svojih višegodišnjih aktivnosti, iskorištavajući vjerska osjećanja građana i osjećaj za solidarnost koji je kod turskog naroda jako izražen, te s druge strane uvjeravajući svoje pristalice i simpatizere da na taj način bolje služe vjeri, uspjeli su pomutiti ljudima pamet. Nemoguće je da su oni mogli raditi samostalno. To je jedan “veći razum” i to tako treba posmatrati. Sada, kada kažemo “veći razum”, svima je jasno na šta se konkretno misli. Organizacijom FETÖ dirigira se izvana, na način da se iskorištavaju vjerska osjećanja i solidarnost turskog naroda unutar države kako bi se lakše realizirali njihovi ciljevi. Za razliku od drugih terorističkih organizacija, oni koriste vjeru kao bitan faktor i baš zbog toga ljudi nisu mogli potpuno shvatiti o čemu je riječ. Njihovi su ciljevi bili očigledni i 15. januara, ali postojale su određene sumnje. Međutim, sad je svima postalo jasno da oni žele preuzeti državu, pa čak gurnuti zemlju u građanski rat. Zato mislim da narod ovo neće nikad oprostiti.

STAV: Da li su druge države brzo i odlučno podržale izabranu vlast Republike Turske i stale na njenu stranu u toku i nakon pokušaja vojnog puča?

GÖKA: Naš predsjednik, premijer, članovi kabineta, pa čak i opozicija, ostali su zatečeni na neki način. Ako se na čelu države nalazi demokratski izabrana vlast, u normalnim uvjetima, u slučaju puča ili nekog sličnog pokušaja svrgavanja vlasti, sve vlade i lideri u demokratskom svijetu trebali su odlučno reagirati i podržati demokratiju. Ali nažalost, iako je prošlo mnogo vremena, ova je reakcija izostala. Niti jedan visokopozicionirani strani lider niti je nazvao, niti je došao u posjetu našoj zemlji. Mi to smatramo velikom slabošću. Nakon određenog vremena i nakon što je postalo jasno da je puč propao, upućene su samo jalove poruke osude. Ovakvo nešto mi nećemo lahko zaboraviti

STAV: Zbog čega je to tako?

GÖKA: Vjerovatno su očekivali da će se situacija odvijati u sasvim drugom smjeru. Nakon što je postalo jasno da od udara nema ništa, jednostavno nisu mogli prevazići to stanje šoka.

STAV: Nakon poziva predsjednika Turske, milioni ljudi izašli su na ulice i dežurali su gotovo mjesec. Može li se reći da je ovo ujedinilo turski narod i dalo svijetu lekciju iz demokratije?

GÖKA: Možemo reći da je turski narod odbranio svoju državu, izabranu vladu i predsjednika, odnosno vlast koju su oni sami odabrali. To znači da su odbranili i demokratiju. Za razliku od prethodnih vojnih udara, ovdje je bitno naglasiti da je ovaj put narod spriječio pokušaj udara. Ovaj su put oni shvatili da opasnost prijeti direktno njima i državi. I automatski su reagirali. Odlučili su to izravno riješiti.

Ljudi su napad na predsjednika, kojeg vole i poštuju, na državu i parlament shvatili kao izravan napad na njih samih. Zbog toga su ostavili sve po strani i na poziv predsjednika izašli na ulice. S jedne se strane na ova dešavanja može ovako gledati.

S druge strane, shvatili su da je riječ o napadu na njih same od strane vanjske sile. Brzo su shvatili da je riječ o potencijalnoj okupaciji od strane vanjskih sila. U našoj regiji mogu se vidjeti slične prakse na primjeru Iraka, Sirije i Egipta i koliko je situacija u tim državama zakomplicirana zahvaljujući upravo tim vanjskim silama. Bliski istok veoma je osjetljivo područje i ljudi koji žive tu, bilo da su informirani, odnosno upućeni u razvoj dešavanja ili ne, svjesni su utjecaja vanjskog faktora. Ljudi smatraju da su svi neredi koji se dešavaju na ovom području povezani s utjecajima sila izvana. Zato, kao što su ranije izazvali haotično stanje u Iraku, Siriji ili Egiptu, uz pomoć domaćih kolaboracionista, naši su građani odmah postali svjesni da se ista situacija može i njima desiti. Zapravo, može se kazati, da su se scenariji koje su godinama gledali u susjednim državama počeli ostvarivati i kod nas. Upravo je zbog toga predsjednik kazao da se ne dozvoli da se ovaj scenarij ostvari, a ljudi su bili spremni da ovo shvate. Na Bliskom istoku sve intervencije dešavaju se na ovaj način. Zato nije bilo moguće da jedan narod, koji je nekada imao carstvo, ne prepozna ovakvu opasnost i brzo reagira. Narod je dao herojski odgovor.

STAV: Postoji li opasnost od novih vojnih udara?

GÖKA: Kao što sam rekao, Bliski istok vrlo je osjetljivo podneblje. Zato su oči cijelog svijeta uprte u njega. Ako ste svjesni da se nalazite na raskrižju kultura, socijalnih politika, u vjerskom smislu, međunarodnih odnosa, zatim izvora i puteva energentskih resursa, onda morate uvijek računati i na činjenicu da ćete se stalno susretati s određenim preprekama. Recimo da živite na trusnom području na kojem svakog časa možete očekivati zemljotres. To vam ne bi predstavljalo neko iznenađenje. Čim se završi jedan, započne drugi vid terora ili nereda. Mi smo svjesni činjenice da živimo na izuzetno atraktivnom geografskom području i da nećemo živjeti u miru i blagostanju kao neka druga područja u svijetu. Uvijek će se naći neko s ciljevima i određenim težnjama da svoju nakanu provede u djela. Zbog toga stalno moramo biti budni i spremni na borbu. Svaki se čas može svašta očekivati. Ovaj put na drugom mjestu i u drugom obliku može izbiti neki problem. Mi smo spremni i na oprezu smo. Međutim, svijetu smo pokazali da, ako se moramo braniti i boriti, to ćemo uraditi i po cijenu naših života.

STAV: Šta želi Fehtullah Gülen? Zašto mu smeta trenutna vlast u Republici Turskoj?

GÖKA: Ne mislim da Fethullah Gülen nešto lično želi. On izvršava ono što se od njega želi i traži. I zato se godinama sprema i obučavan je za to.

On sam ne može osmisliti ovakav sistem i skupiti oko sebe ovoliki broj ljudi. Baš suprotno, on je obučen za nešto, za nešto je iskorišten i dalje će ga koristiti u slučaju potrebe. Zato će biti bolje odgovoriti na pitanje šta žele oni koji koriste Fethullaha Gülena? A to je već svima jasno. Oslabiti državu, napraviti nered. Danas je to bilo s ovim razlogom, sutra će to biti s nekim drugim razlogom i potrebom. Uvijek će se naći ovakvi ljudi i nešto će im se narediti da naprave. Treba jasno vidjeti cilj. A oni nisu cilj. Oni su iskorišteni kao sredstvo.

STAV: Neki mediji pišu da je Erdoğan inscenirao pokušaj državnog puča. Kako gledate na takve medijske natpise?

GÖKA: To je kao da vas neko udari i otekne vam oko, a vi kažete da je samo od sebe nateklo. Da je vojni puč uspio, niko ne bi bio u situaciji da postavlja jedno ovakvo pitanje. Ali kako su vidjeli da puč nije uspio, kako bi uvjerili svoje simpatizere ili pripremili tlo za neku drugu igru, oni su izmislili ovakav jedan scenarij.

Kako bi zasjenili ono što je narod uradio, oni su to htjeli prikazati kao neku teatarsku predstavu. Ovo se posebno prolamalo u zapadnim medijima. Oni nikad neće pisati o herojskom poduhvatu turskog naroda, da su se ljudi bacali pod tenkove, da je jedan lider tako uspio ujediniti svoj narod, oni to nikad neće shvatiti. Možete li zamisliti da neki lider na Zapadu pozove svoj narod na ulicu u trenutku opasnosti, da li bi se odazvali? Oni to nikad neće shvatiti. Upravo zato što ne shvataju, ovako nešto pišu u medijima. S namjerom da obezvrijede sve što se uradilo i da pomute pamet narodu, fabriciraju priče, a znamo da to zapadni mediji rade vrlo uspješno. Oni ne mogu ni zamisliti da se narod može ujediniti oko jednog lidera i hrabro stati u odbranu svoje države protiv okupatora.

STAV: Šta će Turska uraditi u budućnosti u borbi protiv organizacije FETÖ?

GÖKA: Stalno moramo biti na oprezu. Naše područje na kojem živimo nama ne dozvoljava da se uspavamo. I ovo što se dešava nama je stalni podsjetnik na to. Koliko god se mi trudili i radili, jednoga dana ponovo će doći neka opasnost. Danas je korištena figura FETÖ terorističke organizacije. Dok im ne istekne rok trajanja, oni će se sigurno koristiti za razne operacije i u budućnosti. Sve ove terorističke organizacije koriste se za određene ciljeve kad dođe vrijeme. Upravo zbog toga, ušli smo u jednu borbu i oni se sad čiste iz svih državnih i ekonomski institucija i politike. Ali kad sve ovo završi, iskrsnut će nešto drugo. Oni uvijek imaju rezervni plan, pa čak i plan “Ž”. Neće oni ostaviti ovo područje na miru. Ne smijemo se uspavati ako živimo na ovoj regiji. I ta činjenica nas drži na nogama i govori nam da moramo biti jači. Mi kao mediji moramo se boriti za ispravnu percepciju.

PROČITAJTE I...

Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta promatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za kraće od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; “Bookline”, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić

S obzirom na to da je kandidatkinja Demokrata Hillary Clinton predstavljala kontinuitet politike predsjednika Baracka Obame, s možda tvrđim stavovima i mogućim akcijama u vezi s temama koja su u Turskoj presudna pitanja nacionalne sigurnosti, ona nije uživala podršku većine turskog stanovništva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!