Feljton Stava: Muslimanska braća (1)

Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta posmatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za manje od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; Bookline, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić

Pojedinac ne može odlučiti da se pridruži Bratstvu. On mora biti odabran. “Fayez, pravnik koji je regrutiran u svojoj seoskoj džamiji kad mu je bilo tek jedanaest godina, izjavio je da se ne sjeća da je prihvatio Bratstvo kao što bi neko prihvatio neku intelektualnu frakciju ili političku partiju. Pokret je bio taj koji je odlučio. Mahmood, usijani novinar iz Aleksandrije, koji je boravio u krugovima Bratstva od pete godine, zabavno je primijetio: ‘Čim sam rođen, postao sam Brat'”, navodi Hazem Kandil. Braća neumorno provjeravaju rođake, komšije, kolege i posjetioce džamija – najunosnije mjesto regrutiranja. Kandidati u prosjeku prođu kroz trogodišnji probni period, obično bez svog znanja, prije nego ih pozovu da se pridruže Muslimanskoj braći. Nakon ovog neobično dugog perioda promatranja, kandidati budu obavješteni da su uzeti u obzir da postanu članovi pokreta. Samo mali broj, piše Kandil, odbija da se pridruži nakon dugog perioda “ašikovanja”. U tom se slučaju od njih zahtijeva da podržavaju Bratstvo iako nisu njegovi zvanični članovi.

Oni koji budu prihvaćeni postaju privrženici (muhibin), a uspješni među njima upisuju se na iscrpljujući tromjesečni kurs indukcije (dawrat tas'id), koji pruža kratki uvod u historiju islama i islamizma. Ako se sve dobro odvija, piše Kandil, od privrženika se zahtijeva da polože zakletvu (bai'a) glavnom vodiču (al-Murshid al-‘Am). Ta je zakletva historijski rezervirana za halife, ali su je privremeno prisvojila i Braća, koja su u svojstvu privremenih vođa zajednice vjernika dok se ne uspostavi novi hilafet. Ova izuzetno ritualizirana zakletva transformira privrženika u Brata. Ipak, to je tek prvi korak u dugom putovanju kroz pet redova članstva.

Krajnji cilj nije brojnost članova, nego kvaliteta pojedinaca

“Iako se ovaj proces slučajnom posmatraču može učiniti kao puka indoktrinacija obojena religioznim žarom, on ustvari predstavlja jednu razrađenu djelatnost koja posuđuje iz barem četiri različite škole. On usađuje formativni svjetonazor u duh članova, kao što to čine komunisti; isto se tako tvrdi da je preobraćenje u ovaj svjetonazor povezano s duhovnim preobražajem kao kod mističnih redova; on predstavlja ovaj svjetonazor kao jednostavnu, neiskvarenu religiju, kao što je slučaj u puritanskim pokretima, ali i insistira na tome da se ovaj svjetonazor ne može neposredno prenijeti na društvo koje još nije spremno nositi se s istinom o ljudskoj sudbini, kao što je slučaj s masonskim ložama. Zbog toga krajnji cilj nije pridobiti što više vjernika, već stvoriti novog čovjeka – Muslimanskog brata. To je čovjek koji stremi novom svijetu kroz duhovnu borbu koja reproducira iskustva prvih muslimana”, objašnjava Kandil.

Taj novi čovjek odgajan je po jasno određenom plan i programu, što je uključivalo i česte grupne sastanke na kojima su iskusniji članovi držali predavanja usmjeravajući mlađe članove. Nukleus grupu, usru ili porodicu, čini pet do deset članova koji se susreću jednom sedmično, najčešće utorkom, u kući jednog od članova. “Braća međusobno dijele lične i profesionalne brige, mole se i večeraju zajedno, uče i komentiraju molitve iz Kur'ana i Poslanikove hadise, raspravljaju o djelima osnivača pokreta, a rjeđe i o drugim islamističkim autorima”, navodi Kandil. Bratstvo kao društveni i politički pokret nije rezervirano samo za muškarce. Ženski se članovi okupljaju u paralelnu strukturu – Muslimansko sestrinstvo, koje se od Muslimanske braće razlikuje po tome što se tretira kao red, a ne organizacija (nizam la tanzim). Tako se Sestrinstvo sačuvalo od nedaća, budući da je članstvo ilegalne organizacije podložno hapšenju. Ženski članovi ne polažu zakletvu niti učestvuju u obaveznim treninzima, ali se susreću na nivou porodice i na izletima van gradova. Ostatak vremena posvećuju aktivnostima u džamiji i humanitarnom radu.

Kandil primjećuje da jedan tako veliki pokret, poznat izvan granica zemlje u kojoj je nastao, nikada nije pretrpio nijednu veću pobunu tokom perioda od skoro devet decenija. “Odgovor se mora potražiti u općem duhu koji pokreće cjelokupni odgojni proces – a ja to nazivan antiintelektualizam Bratstva. Ovaj sveprisutni stav prema onima koji u Collinijevu opisu uživaju da kompliciraju jednostavno i očigledno čine nejasnim manifestira se najprije u davanju prednosti osjećajima i praksi nad propitivanjem, a zatim u metodičkoj cenzuri argumenata; naposljetku, u averziji prema onima koji su formirani u društvenim naukama”, objašnjava autor.

Emocija je nadređena znanju

Primarni izvor za tumačenje Kur'ana u krugovima Bratstva jeste Kutbovo djelo U sjeni Kur'ana, koje je više usmjereno na emotivno stanje ashaba, nego na pravne i logičke rasprave. Tako su, navodi Kandil, knjige Jusufa el-Karadavija, istaknutog člana ovog pokreta, uklonjene iz plana odgoja Muslimanske braće zbog pretjerane racionalnosti. “Od brata se traži i da razmišlja o teškom položaju muslimana sve dok ga suze ne obliju – a ako ne zaplače, on mora pribjeći audio i vizuelnim pomagalima. Kad Brat ne izvrši ove zadatke, mora da je pogođen bolešću srca”, piše Kandil, ističući da se i Bratova frustracija pokretom tumači kao odraz njegovih vlastitih duhovnih nedostataka, a privrženost intelektualizmu kao obezvređivanje Božije milosti. Obuzetost cementiranjem emocionalnih veza odrazila se na političnost pokreta, tj. na težnje za upravljanjem Egiptom. Braća se radije usmjeravaju na prenošenje već stečenih znanja, nego na usvajanje novih. Ukoliko član Bratstva obavi listu domaćih zadataka, preporučuje mu se da čita prioritetnu literaturu, poput Kur'ana, Poslanikovih hadisa, prava, teologije i tesavvufa, a na samom je kraju liste arapska književnost. Pored strogog rasporeda djelovanja i čitanja, teško se može desiti da članovima ostane vremena za izučavanje druge literature. Tako se sputava i razvijanje kritičkog mišljenja pojedinaca, a kamoli kritičko preispitivanje idejne platforme i koncepta kojeg promoviraju.

“Uzimajući u obzir navedeno, izgleda da se od Braće očekuje da budu revnosni i aktivni vjernici, ali ne i previše usmjereni na učenje. Njima se jednostavno objasni da je islam praktična religija. Život je kratak i bolje ga je provesti voleći i služeći Boga i Njegova stvorenja. Drugo, ne manje važno opravdanje jeste da nezavisno traganje za znanjem poziva na rasprave, a rasprave truju mir među Braćom”, navodi Kandil. On ističe da su odgajatelji prvobitno zamišljeni kao moderni sufijski sveci, superiorni u odnosu na svoje sljedbenike u pogledu znanja i duhovnosti, ali da je taj koncept narušen danas kada su odgajatelji nerijetko veće neznalice od onih koje treba voditi.

PROČITAJTE I...

Knjiga Unutar Bratstva Hazema Kandila govori o velikom društvenom i političkom pokretu Muslimanska braća, kojeg je osnovao Hasan el-Benna u Egiptu 1928. godine. Članovi ovog pokreta decenijama su hapšeni, šikanirani, zatvarani i ubijani, a u očima muslimana širom svijeta uživali su status revnosnih vjernika. Autor ove knjige dobio je priliku da pripadnike pokreta promatra u njihovom prirodnom okruženju punih pet godina, a onda je 2013. godine obavio intervjue s nekim od njih. Tada mu je omogućen pristup dokumentima pokreta iz njihovog ličnog arhiva, a svoja zapažanja u iskustvima s pripadnicima ovog pokreta zabilježio je upravo u knjizi Unutar Bratstva. Ona nam može pomoći da razumijemo zbog čega se reputacija Bratstva, uspostavljana tokom osam decenija, srušila za kraće od osam mjeseci. Cilj ove kritičke knjige jeste dati odgovor na pitanje kako su ideje Bratstva osnažile i ograničile ovaj pokret u njegovoj borbi za političku moć Unutar Bratstva, Hazem Kandil; “Bookline”, Sarajevo, 2016. godine; s engleskog prevela: Nazifa Savčić

S obzirom na to da je kandidatkinja Demokrata Hillary Clinton predstavljala kontinuitet politike predsjednika Baracka Obame, s možda tvrđim stavovima i mogućim akcijama u vezi s temama koja su u Turskoj presudna pitanja nacionalne sigurnosti, ona nije uživala podršku većine turskog stanovništva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!