Fehim Zečević, posljednji ispirač zlata

Od alata, osim specijalnog tanjira, za ispiranje zlata potrebni su lopata, krampa, sito, povećalo i gumene čizme. Našli smo da se cijena alata za ispiranje zlata nudi na bosanskohercegovačkim stranicama na internetu po cijeni od 150 KM

Ponovnim pokretanjem istraživanja zlata u Bakovićima pokraj Fojnice u septembru ove godine aktivirala se i priča o “zlatnoj groznici” koja bi moga uslijediti ako se utvrdi da se na tom lokalitetu, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, kriju četiri tone čistog zlata i još više srebra. Postoje jasni dokazi da je još u predhistorijsko vrijeme stanovništvo koje je naseljavalo sliv rijeke Fojnice kopalo i prerađivalo zlatnu rudu. Ništa manje vrijedna aktivnost nije bila ispiranje samorodnog zlata u mnogobrojnim zlatonosnim potocima i rječicama fojničkog kraja.

Mnogo godina kasnije, ispiranje zlata na zlatonosnim rijekama Fojnice postalo je tradicionalna turistička atrakcija. Danas, jedini koji zna i njeguje tehniku ispiranja zlata jeste Fehim Zečević, direktor turističke agencije “Fojnicatours” u Fojnici.

Kazao nam je da tradicija ispiranja nikada nije prestajala. “Za vrijeme SFRJ to se radilo diskretno jer su se entuzijasti plašili zakonskih posljedica”, kaže Zečević.

Slovenci najčešći tragači za zlatom

On dodaje da su turističke agencije u Fojnici aranžman ispiranja zlata pokrenule prije rata i to je bilo evidentirano u svim jugoslavenskim medijima. “Rat je prekinuo učestalost ovog turističkog aranžmana, tako da to sada radimo samo povremeno. Ponekad se javljaju zainteresirani, ali tek nakon što sami pokušaju. Kada ništa ne nađu, onda se obraćaju meni da im pomognem, što uradim ako imam vremena. Javljaju se najčešće klijenti iz Slovenije”, priča Zečević.

Dodaje da je potrebni alat dobio od jednog profesora iz Amerike, a za tu aktivnost potreban je ispirač za zlato u koji se stavlja nađeni zlatonosni šljunak ili pijesak, pa se onda vještim pokretima vrti i okreće. Teži materijal pada na dno, a lakši ostaje na površini koji se onda izbacuje. Tako sve dok se ne ukaže zlatna boja materijala na dnu tanjira koju onda pokupite. Od alata, osim specijalnog tanjira, za ispiranje zlata potrebni su lopata, krampa, sito, povećalo i gumene čizme. Našli smo da se cijena alata za ispiranje zlata nudi na bosanskohercegovačkim stranicama na internetu po cijeni od 150 KM.

“To je najbolje raditi u ljetnim mjesecima. Ja sam učio i radio sa starijim ljudima kojih više nema među živima. Planiramo ovu atrakciju malo omasoviti i obnoviti. Kad se ispire, bilo se sretno ako se nađe grumenčić zlatne prašine, odnosno taloga”, kaže Zečević.

Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, kaže da se do sada javilo nekoliko inicijativa da se ispiranje zlata uvrsti u turističku ponudu Kantona. “Na području naše županije ima dosta tzv. zlatonosnih rijeka, gdje se još u vrijeme Rimskog carstva ispiralo zlato. To je nekada bilo hit, a i danas se u nekim predjelima zlato može naći. Kao turistička atrakcija, to je interesantno, ali kao nadopuna sezone, nešto što bi nam produžilo sezonu pogotovo u jesenskom i proljetnom dijelu godine. To bio bilo zanimljivo kao jedan od dodatnih programa koji bi gosti imali u ponudi prilikom dolaska u hotele. Pored brdskog biciklizma, fly fishinga, gosti bi se mogli okušati i u ispiranju zlata. Nismo se ozbiljno pozabavili tim pitanjem jer je na snazi odluka Ustavnog suda kojim je Zakon o turističkim zajednicama stavljen van snage, samim tim i naše finansije, a u to bi se trebalo nešto uložiti”, kaže Matošević.

Zlato u rijekama i potocima ispirali su i neradnici koji su željeli brzu zaradu, ali i inženjeri, umjetnici, prosvjetni radnici. Mještani Fojnice pričaju da je jedan inženjer rudarstva za pet minuta pronašao dva grama zlata na jalovištu koje su Englezi ostavili u Bakovićima.

Historija traganja za zlatom

“Ponovno otvaranje rudnika Bakovići krajnje je upitno i ne postoji mogućnost ‘zlatne groznice’, jer, i ako se otvori rudnik, samo će radnici imati pristupa rudniku i radit će za platu”, tvrdi Zečević.

Prema njegovim riječima, postoje podaci iz 30. godine stare ere kada u pisanom dokumentu car August naređuje namjesniku Dalmacije Vibiusu da pokori ilirska plemena Desidijate (sjedište u Brezi) i da iskopavaju i prerađuju zlato za Rimsko carstvo. Ovaj je podatak evidentiran u epitomama (izvod, pregled) koje je pisao Annaeus Florus.

“Treba napomenuti da je ovo područje za vrijeme vladavine Rimskog carstva pripadalo provinciji Dalmaciji sa sjedištem u Saloni, kao i to da niti jedna dalmatinska rijeka nije bila zlatonosna niti je u Dalmaciji ikada bilo zlatne rude. Tako ovi podaci ukazuju da se radi o rudnicima zlata u Fojnici”, priča Zečević.

Poslije propasti Rimskog carstva nastaje period od nekoliko stoljeća kada ne postoje nikakvi podaci o aktivnostima u vezi prerade zlata, što nikako ne isključuje mogućnost prerade zlatne rude od lokalnog stanovništva. “Tek od pojave prvih bosanski banova, a posebno za vrijeme bosanskih kraljeva, imamo značajne aktivnosti s ispiranjem zlata. Bosanski kraljevi u to su vrijeme najčešće davali fojničke rudnike pod koncesiju Dubrovčanima, koji su opet doveli tada cijenjene i poznate rudarske majstore. To je razlog zašto je jedna od značajnih dubrovačkih kolonija bila u Fojnici”, kaže Zečević.

Nakon pada Bosne pod tursku vlast, aktivnosti oko proizvodnje zlata smanjuju se drastično, da bi okupacijom Austro-Ugarske počela industrijska proizvodnja zlata na području današnjeg sela Bakovići. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije posljednji su Englezi imali koncesiju za preradu zlata koja je prekinuta početkom Drugog svjetskog rata, i od tada nikada više nije obnovljena.

“Kroz sve ovo vrijeme bilo je uvijek ljudi koji su ispirali zlato u rijeci Fojnici i u njenim manjim ili većim pritokama. Neke je hvatala i ‘zlatna groznica’ misleći da se mogu obogatiti. Na osnovu ovih svih činjenica, ovdašnja turistička agencija imala je aranžman ispiranja zlata, a povremeno je organizirala demonstraciju ispiranja”, kaže Zečević.

 

 

PROČITAJTE I...

Sad je najviše koncentrirana na Olimpijadu koja će se 2018. godine održati u Južnoj Koreji. Olimpijadi prethodi Svjetsko prvenstvo u skijanju za osobe s invaliditetom u Italiji. Ilma kaže da će joj nastup na Svjetskom prvenstvu biti dobro zagrijavanje za Olimpijadu, ali i kako joj u trenažnom procesu najveći problem to što je jedina u Bosni i Hercegovini koja se profesionalno bavi paraolimpijskim skijanjem. Kaže da će naredne trke posvetiti svom rahmetli treneru prof. dr. hadži Senadu Turkoviću

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!